Povežite se s nama

U fokusu

INTERVJU Gradonačelnik Neven Bosilj otvoreno o planovima, ali i odnosima na varaždinskoj političkoj sceni

Objavljeno:

- dana

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj iza sebe ima tek nešto više od pola godine mandata, a pred sobom puno planova.

Ambiciozno nam je iz glave nabrajao projekte za koje vjeruje da će ih uspjeti pokrenuti kako bi oživio centar Varaždina, ali i povećao kvalitetu života Varaždinki i Varaždinaca. Kaže da se puno ne obazire na komentare pojedinih političkih suparnika, iako tvrdi da uvažava konstruktivne kritike svih onih koji su spremni na suradnju. Ipak, smatra da pretjerano politiziranje šteti i gradu i građanima, a politička prepucavanja na sjednicama Gradskog vijeća nazvao je političkim folklorom – čistim politikanstvom bez pokrića, jer je sve što ne nudi konkretna rješenja samo jeftino skupljanje političkih bodova, a to nije njegov način rada niti razmišljanja.

Neven Bosilj otkrio nam je kada i na koji način namjerava riješiti problem otpada, istaknuvši kako se nada da bale neće doživjeti svoju punoljetnost.

Gradonačelnik Bosilj rekao je da nije klasični SDP-ovac te nam je ispričao i kako vikendima puni baterije, a putem Regionalnog tjednika odlučio je i poslati apel svima onima koji ga nadalje misle navlačiti za rukav.

Kako biste sami ocijenili pola godine mandata? Što Vas je dočekalo i koji će Vam biti prvi potezi u ovoj godini?

Dočekale su me tone smeća u Poljani Biškupečkoj, koje smo promptno riješili, te brojni “kosturi iz ormara”, primjerice dug za Arenu, koji smo uspjeli riješiti, a postignut je i dogovor za smanjenje rate, no najvažnije je da smo u kratkom vremenu uspjeli konsolidirati proračun.

Međutim, imamo potencijalni mač iznad glave zbog sudskih sporova teških stotine milijuna kuna koje nam je ostavio bivši gradonačelnik. Moja intencija je da ne ostavljam svom nasljedniku takvu situaciju, već da to riješimo u ovom mandatu nagodbama koje ću predložiti Gradskom vijeću. Nadam se da će prijedlozi biti prihvaćeni jer ćemo samo na taj način moći imati tzv. clean start.

U politiku ste došli iz privatnog sektora. Je li to bila dobra odluka? Koliko ste puta požalili što ste se kandidirali? Na poziciji na kojoj ste prije radili imali ste i veću plaću. Što Vas je ipak motiviralo za kandidaturu?

Kandidirao sam se jer me okolina uvjerila da sam jedini koji može pobijediti i donijeti našem gradu toliko nužne promjene.

Tvrdim da je građanima bilo dosta vlasti koja se uplela u kolo loših i za Grad štetnih odluka i postupaka iz kojih se nikako nije mogla izvući. Prvenstveno mislim na probleme vezane uz otpad koji 16 godina guši i šteti u svakom smislu našem gradu, ali i hrpu neriješenih stvari – započetih projekata bez plana realizacije, bez zatvorene financijske konstrukcije, bez reda, smisla i svrhe. Ovom gradu trebala je nova energija, novi ljudi koji hoće, znaju i mogu, koji će ga pokrenuti, vratiti mu status mjere i obrasca, a ja ću dati sve od sebe da se to što prije i dogodi.

Jeste li se susreli s navlačenjem za rukav? Imate li sad više “prijatelja” koji stalno nešto trebaju, traže usluge i smatraju da možete riješiti sve probleme? Kako se nosite s tim s obzirom na to da se takve stvari ne događaju u privatnom sektoru, barem ne često?

Kada bih sada, nakon što sam izabran za gradonačelnika, zbrojio koliko je ljudi reklo da je glasalo za mene, ne bih pobijedio s 50,5 %, već sa 101 % glasova. Meni je stvarno, u najmanju ruku, čudno kako netko misli da je gradonačelnik taj koji zapošljava; stalno dolaze nekakvi upiti, pa i ovom prilikom apeliram da mi se više na takav način ne obraća jer postoje procedure koje možda nisu savršene, ali su legalne i jedine moguće. Mi smo javna uprava i ne možemo npr. angažirati agenciju za zapošljavanje, ali kvalitetnim testiranjima možemo doći do najboljih kadrova. Grad nam, nažalost, kadrovski ne stoji najbolje jer je 10 % zaposlenika na dugotrajnim bolovanjima, a gotovo 20 % zaposlenika u sljedećih nekoliko godina odlazi u mirovinu. Moramo se kvalitetno pomladiti i ekipirati jer je pred nama puno posla, a zapravo malo vremena. Nema potrebe, kako ste sami rekli, vući za rukav, svatko tko smatra da može, zna i hoće, neka se javi na natječaje koje ćemo raspisivati.

Tko je Neven Bosilj neformalno? Imate li uopće slobodnog vremena otkad ste na poziciji gradonačelnika?

Gradonačelnik je gradonačelnik 24 sata dnevno, tako piše i u zakonu. To znači da gradonačelnik nema ni godišnji odmor jer je dužnosnik 365 dana u godini. Zvuči kao floskula, ali je stvarno tako. Vremena su takva da zapravo na svakom rukovodećem mjestu, ako posao hoćete odraditi kako treba, morate biti 150 % angažirani. Ja jesam. Dolazim iz realnog sektora i to mi je normalno.

Uspijevam uloviti malo slobodnog vremena, jednom tjedno igram tenis ili mali nogomet, a sa suprugom, kad god imam i malo slobodnog vremena, tijekom vikenda idem planinariti na Ivančicu, Ravnu goru, Kalnik, Čevo… Tako, kao i većina Varaždinaca, punim baterije.

Sjednice Gradskog vijeća su sve samo ne mirne. Kako gledate na to budući da ste i sami prije bili u oporbi?

To je uobičajeni folklor, iako neki malo previše zloupotrebljavaju Poslovnik i zavlače sjednice, a i zamaraju građane koji to gledaju preko malih ekrana. Ono što bi moglo završiti za tri-četiri sata traje po sedam ili osam sati. Posao oporbe je kritizirati, ali ovo što se kod nas događa je čisto politikanstvo budući da nema niti jednog konkretnog prijedloga. Budite uvjereni da bilo tko iznese konkretan problem, ali i ponudi konkretna rješenja, to bi bilo usvojeno, bez obzira na političku opciju. “Acta, non verba” moja je poruka svim vijećnicima.

No, nažalost, tako je kako je, i vjerujem da ćemo uskoro promijeniti Statut Grada i Poslovnik, pa će i sjednice kraće trajati i biti učinkovitije. Ne treba uzalud trošiti vrijeme na rasprave kojima se pojedinci iživljavaju na vijećnicima i građanima i liječe svoje komplekse.

U Varaždinu zapravo imamo situaciju da Vas prozivaju iz oporbe na čelu s Čehokom, ali i Budimo grad, s kojima ste išli u koaliciju. Tko Vas je najviše razočarao? Hoćete li nastaviti suradnju s Budimo grad?

Ja surađujem sa svima osim s Listom vijećnika Čehoka. Svi su sudjelovali u razgovorima oko proračuna jer mislim da je to politički korektno i da može rezultirati kvalitetnijim proračunom.

Budimo grad je istupio iz projektne suradnje, što znači da se sada o svakoj točki posebno raspravlja. Oni za stvari koje smatraju dobrima glasaju za, za one koje smatraju da nisu dobre mogu glasati protiv.

Smatram da argumentirana, konstruktivna rasprava može iznjedriti najbolje rezultate. Želim vjerovati da je svima cilj napraviti što više za naš grad. Što se bivšeg gradonačelnika, a danas vijećnika tiče, svatko tko izgubi ima se pravo ljutiti, ali nema pravo stavljati vlastitu povrijeđenu sujetu ispred interesa Grada, što on kontinuirano čini. Ego je opasna stvar. Treba se samo pomiriti da je bivši. Svoju priliku je imao, i to više puta, a sada bi bilo dobro da se pomiri s gubitkom izbora te da i on bude konstruktivna oporba, a ne uvrijeđena frajla.

Djelovanje platforme Budimo grad, točnije NL Dubravke Novak, temelji se na aktivističkom pristupu, koji je poželjan i dobrodošao, ali u politici ništa nije crno ili bijelo. Sve je neka nijansa sive i sad imamo ili svjetliju ili tamniju nijansu sive i uvijek moramo pronaći nekakvo rješenje. Osobno mi je žao što nisu htjeli aktivnije sudjelovati u izvršnoj vlasti jer je riječ o vrijednim i poštenim ljudima koji zasigurno mogu pridonijeti boljitku našega grada. No, svaku dobru ideju ćemo prihvatiti i realizirati.

Kakav je odnos s HDZ-om (gradskim i županijskim)?

Niti je varaždinski HDZ onaj klasični HDZ, a niti sam ja tipični SDP-ovac.

Mogu reći da na lokalnoj razini surađujemo vrlo korektno. Imam korektne odnose i s Damirom Habijanom i sa županom Stričakom. Dosad nisam imao problema u komunikaciji s ministrima iz HDZ-ove Vlade.

Moramo biti svjesni činjenica, bavimo se lokalnom, a ne visokom politikom, na koju s ove razine ionako ne možemo utjecati. Građani i njihova kvaliteta života moraju nam biti prioritet. To nam je svima isto. Da, želim se baviti i bavim se, zanima me svaka rupa na cesti, kako živi svako dijete u gradu i prigradskom naselju, ima li iste uvjete za igru i bavljenje sportom, jesu li zelene površine dobro održavane, zanima me i bavim se svime što će unaprijediti i olakšati život našim građanima, a ne visokom politikom, što je često kompleks lokalnih političara. Osobno sam sretan i zadovoljan što mogu služiti gradu koji me je odredio i formirao kao osobu i to je moja jedina ambicija.

Svi nekako iz Vaše kampanje najviše pamtimo riječ “transparentnost”. Smatrate li da ste ispunili to obećanje i što još možete napraviti po tom pitanju?

Napravili smo aplikaciju Transparentni Varaždin, za koju mislim da je najkvalitetnija aplikacija transparentnosti u Hrvatskoj, gdje se vide apsolutno svi računi i bruto-plaće gradske uprave, ali i svih javnih ustanova od 2017. godine do danas.

Nemam razloga bilo što skrivati. Sve stvari vezane uz trgovačka društva, javne ustanove, odluke Grada, su vidljive građanima. Smatram da je to jedino ispravno.

Puno su Vas prozivali zbog kadroviranja.

Na početku mandata doživio sam potpunu opstrukciju u nekim tvrtkama.

Grad ima 14 trgovačkih društava, 12 javnih ustanova, 26 direktora i ravnatelja, dočekalo me i devet pročelnika, od kojih su neki imali jednog ili dva zaposlenika u upravnom odjelu.

Klasični primjer je primjer Čistoće, kada su nekoliko dana nakon što sam stupio na dužnost prestali prikupljati otpad, a slične opstrukcije imao sam u još nekim tvrtkama i najnormalnija je stvar da moram postaviti ljude za koje smatram da hoće, mogu i znaju stati na kraj tim opstrukcijama, neradu i neredu koji je zatečen.

Jedina osoba koju sam izravno postavio je Bruno Ister u Varkomu i to sam više puta objašnjavao.

Posjednik baliranog otpada je Varkom, imamo projekte vrijedne milijarde kuna, gdje nam prijete određene penalizacije vezane uz Aglomeraciju, i smatram da na tom mjestu moram imati osobu od najvećeg povjerenja, koja i zna taj posao, pozna situaciju, ima iskustva i hrabrosti rješavati probleme.

Svi ostali direktori su izabrani na natječajima koje je proveo nadzorni odbor svake tvrtke.

Predstavljam Skupštinu, predložio sam ljude u nadzorne odbore, a oni su proveli natječaje i izabrali direktore. Mogu samo navesti primjer Čistoće, gdje je predsjednik Nadzornog odbora Vjeran Strahonja napravio apsolutno transparentni natječaj, ali i samo funkcioniranje Nadzornog odbora, pored toga što su svi zapisnici drugi dan nakon sjednice vidljivi na webu, način izbora direktora je bio toliko demokratski da su članovi birali tajno. To je model koji želimo imati u svim trgovačkim društvima i javnim ustanovama.

Rekli ste da Vas je dočekao problem s otpadom. Kakva je sada situacija i jesu li potpisani ugovori za odlaganje tekućeg otpada?

Potpisali smo ugovore s nekoliko odlagališta diljem Hrvatske, ali svugdje imamo velike troškove transporta.

Sukladno postojećoj zakonskoj odredbi za Varaždinsku županiju, predviđeno je odlagalište Jerovec, i to je potvrdilo Ministarstvo gospodarstva i mi od toga ne odustajemo. Već sam objasnio Gradu Ivancu da mi ne želimo sav naš otpad odvoziti tamo. Oni imaju godišnju kvotu od nekih 5000 tona, njihove potrebe su oko 3500 tona, a preostali dio bi trebali dati Gradu Varaždinu i ostalim petnaestak općina.

Nažalost, oni to ne žele, pa će se ta priča nastaviti vrlo vjerojatno sudskim putem, ali želim vjerovati da će razum prevladati. Uostalom, u Varaždinu radi više od 1000 ljudi iz Ivanca, koji i ovdje proizvode otpad, što je sasvim normalno. I mi sad taj otpad ne možemo odvoziti tamo zato što neki lokalni šerif misli da dobiva neke plusove zbog toga što punta narod, a Bogu dragom je svejedno imate li na odlagalištu 110 ili 111 tisuća tona otpada. Također, izbija svojim građanima iz džepa siguran prihod. Je li to mudro i kvalitetno upravljanje Gradom?

Što je s baliranim otpadom? Ljude zanima kad će to biti riješeno.

Na dan 1. travnja bit će 17 godina otkad su bale ondje, a ja se nadam i sve ću napraviti da bale ne dožive punoljetnost.

Imamo puno upita stranih investitora za Zonu Brezje, a zbog bala mi tu zonu ne možemo staviti u funkciju. U Zoni je više od 60 milijuna kuna vrijedno zemljište na kojem bismo izgradnjom poslovnih pogona otvorili nova radna mjesta.

U petak je pokrenuta e-konferencija za projekt zatvorenog odlagališta Zone Brezje, tako da ćemo u roku od 15 dana zatvoriti tu e-konferenciju i imat ćemo gotov projekt spreman za građevinsku dozvolu.

Također, pri završetku je program sanacije lokacije Brezje. I projekt i program radimo sukladno uputama Fonda za energetsku učinkovitost i Ministarstva gospodarstva. Prethodnici su, nažalost, radili sve po svom i morali smo krenuti ispočetka da bismo uopće mogli dobiti sufinanciranje.

Vrlo važna činjenica je da smo 22. prosinca 2021. godine dobili rješenje Ministarstva gospodarstva da za zahvat na lokaciji Brezje nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, tako da vjerujem da ćemo do ožujka imati sve potrebne dokumente, dakle projekt s građevinskom dozvolom, elaborat i program sanacije s kojim ćemo ići prema Ministarstvu i Fondu, odnosno Fond će ići prema Vladi RH zato što je iznos cjelokupnog projekta veći nego što može Fond odrediti.

Mi smo, zapravo, napravili taj projekt i razradili ga do detalja, snimili smo teren dronovima i dobili precizne podatke da ondje ima 136,8 tisuća kubnih metara otpada, napravili smo vaganje pojedinih dijelova kako bismo dobili težinu i riječ je o više od 95.000 tona otpada. Očekujemo sufinanciranje države od minimalno 40 %, ali vjerujem da ćemo uspjeti dobiti sufinanciranje od 60 %.

Dvije su opcije, ili ćemo raspisati natječaj, ili idemo u kupnju MBO-a, ako analiza pokaže da je to za Grad najpovoljnija opcija. Vjerujem da ćemo u ožujku ili najkasnije u travnju imati sve varijante gotove kako bi gradski vijećnici mogli odlučiti u kojem smjeru ćemo ići. Problem bala moramo što prije riješiti.

Kad sumiramo sve što se događalo u posljednjih nekoliko mjeseci, biste li neke stvari napravili drugačije?

Uvijek se može bolje, ali odluke treba donositi. Naučio sam kroz profesionalnu karijeru da je najgore ne donositi odluke.

Uvijek treba preuzeti odgovornost, ja sam preuzeo odgovornost. Neke stvari su se vjerojatno mogle drugačije, možda i bolje, ali nitko nije savršen. Prošlost ne možemo ispraviti, ali zato možemo na greškama učiti i raditi što je bolje moguće za budućnost.

Vratimo se malo na proračun. Izglasan je uvjerljivom većinom, ali i uz glasne kritike oporbe. Koje su po Vama najvažnije stavke ovog proračuna? Iako ste govorili da zasad nećete smanjivati prirez, to se ipak dogodilo. Što je bilo ključno za takvu odluku?

Analize su pokazale da se proračun sa stavke poreza na dohodak punio bolje od očekivanoga i vidio sam da postoji prostor i da možemo porezno rasteretiti naše sugrađane koji plaćaju prirez.

Proračun sadržava veliki set mjera iz kojih je iz konteksta izvučeno da Varaždin postaje Švicarska. Rekao sam da Varaždin postaje “Švicarska u malom” jer u Grad u ovom trenutku dolaze tri švicarska investitora; Vario System, NTH Media i Emil Frey rade svoje nove poslovne objekte i tu se planira zaposliti velik broj visokoobrazovanog kadra. Čujem da ima potencijalnih švicarskih investitora i u varaždinski sport. Također je činjenica da na nas iz drugih krajeva Hrvatske gledaju kao na razvijen i napredan grad i sredinu, pa se taj pojam “Švicarske” često koristi kao sinonim za dobro i napredno. Nemam ništa protiv.

Ono što je bitno: povećavamo naknade za novorođenčad s 2000 na 5000 kuna. Povećali smo subvencije za korisnike privatnih vrtića kako bi naši sugrađani čija djeca idu bilo u gradske ili u privatne vrtiće plaćali istu cijenu.

Uz to što smo u osnovnim školama učiteljima i učiteljicama u produženom boravku dali ugovore na neodređeno, dodatno subvencioniramo produženi boravak kako bismo stimulirali naše sugrađane da ga djeca pohađaju, te cijena više nije 230 kuna, već smo je smanjili na 140 kuna. Subvencioniramo i školske obroke/užine.

Uz to, imamo besplatne higijenske uloške u osnovnim školama, a studentima smo povećali iznos stipendije i uveli stipendiranje studenata prve godine za deficitarna zanimanja.

To je set mjera za koje se nadamo da ćemo od rođenja pa do završetka studija pomoći našim sugrađanima da se što lakše i više školuju.

Važno je i da su u grad ponovno počeli dolaziti kvalitetni investitori, što je razlog više da što prije maknemo bale i oslobodimo Zonu Brezje, iako je Zona loše isplanirana jer je presijecaju dalekovod i plinovod, a bivša gradska uprava nije s Hrvatskim vodama riješila problem zaštitnih vodnih kanala, tako da je u toj zoni 20 % prostora neiskoristivo. Zona je ad hoc planirana, u projekt se nije ušlo kako je trebalo, ali to je bio modus operandi bivše Uprave – puno priče, a jako malo rada, naročito kvalitetnog, a o planiranju da i ne govorim. Planiranje je njima bila totalna nepoznanica.

Od većih zahvata, do kraja godine završit ćemo projektiranje kućanske rampe, točnije podvožnjaka Wissertove i Supilove. U srijedu idem u Ministarstvo regionalnoga razvoja s 15 projekata koje mislimo pokrenuti, mnoge već ove godine. Razgovarat ću s državnim tajnikom o natječajima na koje s tim projektima možemo aplicirati.

S Hrvatskim vodama imamo pripremljen projekt gdje oni rade zaštitni kanal kako naši sugrađani u Jalkovcu i Brezju ne bi više strahovali od poplava. Mi ćemo ući sa svojim dijelom, izgraditi pet kilometara šetnice i biciklističke staze od Jalkovca do Brezja. Imamo građevinsku dozvolu za pothodnik u Miškininoj, ali to je preskupa investicija da idemo sami u to. Konačna procjena je, naime, 16,5 milijuna kuna, a to je zapravo samo privremeno rješenje dok se ne riješi kućanska rampa. S druge strane, u tijeku je izmjena GUP-a, gdje 50 % sadašnjeg VIS-a postaje stambena zona. Grad će se širiti u onom pravcu, tako da pokušavamo pronaći vanjske izvore financiranja (Fond).

Planiramo i zgradu za mlade, za koju razmatramo najbolju lokaciju, te planiramo nastavak izgradnje POS stanova i stanova za liječnike.

U svibnju se otvara natječaj na koji ćemo ići s Varaždinskom kućom da se konačno to ruglo uredi i da to bude turistički interpretacijski centar s cijelim nizom sadržaja, poveznica Uske i Gajeve ulice.

Apliciramo i s Centrom kreativnih industrija, bivšim kinom Dom, i vjerujem da ćemo uspjeti ove godine jer imamo predviđen jedan fond na koji bismo to mogli prijaviti.

Završavamo projekt izgradnje tribine NK Varteks u Hrašćici i to ćemo aplicirati na sportsku infrastrukturu. Radi se i projekt teniske dvorane s tri zatvorena terena na Varteksu.

Radi se i nekoliko projekata rotora i u gradu će biti sanirano sigurno petnaestak ulica tijekom ove godine.

U centru grada će se konačno urediti Habdelićev trg, riješit će se Ulica Vatroslava Lisinskog, koja je uistinu najzapuštenija. Također, tu je i projekt podzemne garaže na Banus placu.

Imamo nekoliko investitora koji žele investirati u centar grada, ide i izmjena UPU-a povijesne jezgre najvjerojatnije u ožujku na Gradsko vijeće i tada će se konačno moći pokrenuti pitanje građevinske dozvole Vame i vjerujem da će do kraja godine krenuti i taj projekt.

Vindija ima sjajan projekt za zgradu nekadašnjeg Radio centra kojim bi grad dobio novi, kvalitetan sadržaj i kojim bismo obogatili našu turističku ponudu. Nadam se da će imati dovoljno strpljenja jer je i meni nevjerojatno da neke urbanističke promjene traju toliko dugo. Kada dođe neki strani investitor, on mora pobjeći glavom bez obzira jer postupci traju i po godinu dana. To također moramo mijenjati i ubrzati sve postupke koji će pridonijeti razvoju grada.

Pregovaramo i s nekoliko jakih brendova koji su zainteresirani za palaču Patačić s obzirom na to da 1. svibnja banka izlazi iz tog prostora.

To su samo neki od projekata koje planiramo, pripremat ćemo prijave i aplicirati na fondove te vjerujem da ćemo vrlo brzo početi s realizacijom. Gdje ima volje, ima i načina. Kao što vidite, volje kod mog zamjenika Markovića, mojih suradnika i mene ne nedostaje, a način ćemo pronaći. Želimo i dalje biti najbolji grad po kvaliteti života. Važno je samo da se naš grad razvija i ponovno bude mjera i obrazac, primjer i uzor svima u Hrvatskoj i šire.

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

U fokusu

Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program “Za sve izazove” kao i izborne liste.

-S nama na liste idu dosadašnji partneri – HSLS, HDS, HNS, Hrvatska stranka umirovljenika i Marijana Petir. Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka. Sastavit ćemo Vladu, bit ćemo relativni pobjednici – rekao je Plenković.

Nositelji HDZ-ovih lista bit će: Andrej Plenković (prva izborna jedinica), Gordan Jandroković (druga), Anđelko Stričak (treća), Ivan Anušić (četvrta), Marin Piletić (peta), Davor Božinović (šesta), Tomo Medved (sedma), Oleg Butković (osma), Ivan Malenica (deveta), Branko Bačić (deseta), dok će listu za dijasporu (11 izborna jedinica) nositi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Lista u III. izbornoj jedinici izgleda ovako:

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. HNS (Predrag Štromar)

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. HNS (Robert Šplajt)

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje