Donosimo pregled najgušće i najrjeđe naseljenih mjesta u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je podatke o gustoći naseljenosti prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. godine....
TUŽBA I PROTUŽBA
Varaždinski Coning tužio je Javnu ustanovu Gradski stanovi, od kojeg traži isplatu gotovo 700.000 kuna, no Gradski stanovi su odgovorili protužbom kojom traže da Coning njima isplati više od 252 tisuće kuna, a ujedno i da sanira štetu na fasadi na novoj POS zgradi u iznosu od 350.000 kuna.
Na varaždinskom Trgovačkom sudu u Varaždinu je jučer bila zakazana parnica u tom slučaju, no odgođena je jer se na sudu nije pojavio opunomoćenik Coninga.
Ta varaždinska tvrtka tužbom traži isplatu 684.594 kune, a riječ je o povratu garancije od 10 posto za zgradu A1 u Ulici Vilka Novaka. – Nije jasno s kojeg osnova Coning potražuje utuženi iznos – rekla je opunomoćenica Gradskih stanova.
Napomenula je da je Coning radove na zgradi A1 završio s 25 dana zakašnjenja zbog čega su Gradski stanovi u protužbi predloži da sud naloži Coningu da im isplate 252.964 kune s kamatama.
Istovremeno, traže i da Coning ukloni utvrđene nedostatke na fasadi zgrade, koja je već mnogo puta bila popravljana. Priložila je nalaz građevinskog vještaka iz drugog predmeta, a iz kojeg proizlazi da je na fasadi zgrade A1 šteta nastala zbog nekvalitetno izvedenih radova.
– Zbog toga postoji odgovornost i obveza izvođača radova da otkloni utvrđene nedostatke, što iznosi 357.156 kuna – navela je opunomoćenica i odmah predloža da, ako će Coning osporavati taj nalaz, da se provede novo građevinsko vještačenje o nedostacima na fasadi zgrade A1.
Kao nove dokaze, opunomoćenica JUGS-a je predala i generalni ugovor između JUGS-a i izvođača radova iz listopada 2008. godine, ugovor o zajedničkom poduhvatu i poslovnoj suradnji iz rujna 2008., kao i dodatke ugovoru.
Iduće ročište zakazano je za početak veljače.
Izvor:
Foto:
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.