NEUOBIČAJENI SPOR
Nikolaus Peter grof Draskovich iz Velikog Bukovca trebat će oranicu u Čuklinu od 1.019 četvornih hvati, u zemljišnim knjigama uknjižiti na Đuru Šprema iz Novog Sela Podravskog i nadoknaditi mu parnični trošak od 5.877 kuna.
Tako je nepravomoćno presudio Općinski sud u Varaždinu, kojem je Šprem podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva. U njoj je tvrdio da tu oranicu neprekidno posjeduje otprije Drugog svjetskog rata, računajući tu i posjed svojih prednika, a neprekidno je obrađuje i gospodarski iskorištava od 2003. godine.
Sve im zaplijenili
Šprem je tvrdio da se nalazi u poštenom posjedu te oranice, računajući tu i posjed svojih prednika, više od 70 godina i „dosjelošću je stekao pravo vlasništva ove nekretnine“. Draskovich je, pak, tvrdio da je on vlasnik sporne nekretnine koju je stekao od oca grofa Karla dr. Draskovicha, a ovaj od svojeg oca, grofa Pavla Draskovicha, te da ima neprekidno pravno sljedništvo upisa u zemljišne knjige od 1630. godine.
Draskovich tvrdio da ima neprekidno pravno sljedništvo od 1630. godine
– Mog oca i djeda jugoslavenske komunističke vlasti prognale su iz domovine nakon Drugog svjetskog rata, a svu imovinu su zaplijenili, oduzeli i podijelili. Djedu i ocu povratak u domovinu bio dopušten tek nakon ustavne odluke o samostalnosti i suverenosti Hrvatske 1991. godine – isticao je grof Draskovich. Draskovichi nisu objektivno mogli identificirali oduzetu imovinu i štititi svoja prava i interese, jer, budući da je riječ o stotinama i tisućama zemljišnoknjižnih čestica, nije bilo moguće provesti potpunu identifikaciju zbog provedbe projekta digitalizacije zemljišnih knjiga koji je završen tek 2010. godine. Grof je tvrdio i da su Špremovi prednici, uvidom u zemljišne knjige, znali ili su morali znati da je sporna oranica u vlasništvu njegovih predaka, odnosno njega samog.
Povijesni izvaci
Nakon opsežnog dokaznog postupka, u kojem su se gledali i povijesni zemljišno-knjižni izvaci, govorilo se i o agrarnoj reformi, gledan je i Opći građanski zakonik za njemačke nasljedne teritorije te su saslušani svjedoci, sud je zauzeo stajalište da su posjednici spornu nekretninu posjedovali kao svoju i nisu imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed. Uzeto je u obzir i vrijeme posjedovanja nekretnine koje je trajalo neprekidno više od 70 godina do danas, pa je sud ustvrdio da nema sumnje da su na strani Šprema i njegovih prednika ostvareni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sukladno Općem građanskom zakoniku, ali i kasnijim zakonima koji su na sličan način regulirali stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
Izvor:
Foto: