Na pristupnoj cesti RCGO Piškornica arheološko nalazište?! Tu se kriju artefakti iz Rimskog carstva
Na trasi buduće pristupne prometnice RCGO Piškornica provedena su arheološka istraživanja u prvoj polovici rujna 2022. godine s ukupno pronađenim...
OTKRIVAMO
Burna rasprava vodila se u Saboru o prijedlogu državnog proračuna za 2017. godinu. Na što mogu računati općine i gradovi iz Varaždinske županije, kao i sama Županija?
Sukladno očekivanjima, u prijedlogu proračuna za sljedeću godinu ne planira se novac za škole i dvorane izgrađene po modelu JPP-a u Varaždinskoj županiji.
Te stavke nije bilo u ovogodišnjem budžetu, a nema ni u 2017. godini.
Zastupnik HNS-a Goran Beus Richembergh je optužio Vladu da ignorira obveze za školske objekte u dvije sjeverne županije. No premijer Andrej Plenković je istaknuo da su sporazumi za JPP potpisani bez potrebnih suglasnosti, što je nedavno ustvrdio i ministar financija Zdravko Marić.
Za razliku od toga, iz državnog proračuna se i dalje planira financiranje gradskih sportskih dvorana u Zagrebu, Splitu i Varaždinu, za što je ukupno predviđeno gotovo 53 milijuna kuna. Riječ je također o objektima izgrađenima po modelu JPP-a, no ti su ugovori potpisani uz suglasnost Vlade, što se i lani isticalo.
U prijedlogu budžeta se planira i 5,2 milijuna kuna za smještaj i prehranu studenata Studentskog centra Varaždin, dok bi Sveučilište Sjever 2017. trebalo dobiti 1.125.000 kuna.
Za Opću bolnicu Varaždin, za investicije u zdravstvenu infrastrukturu u planu je 1,4 milijuna kuna, što je 15 posto više u odnosu na prošlu godinu, dok se pomoći za Specijalnu bolnicu Varaždinske Toplice planiraju u iznosu od 550.000 kuna, što je sedam posto više.
Za ulaganja u Centar za socijalnu skrb Novi Marof u planu je pak dva milijuna kuna.
Kad su u pitanju pomoći jedinicama lokalne i regionalne samouprave, Varaždinska županija sljedeće godine može računati na 864.000 kuna financijske pomoći iz državnog proračuna, što je 16 posto više u odnosu na ovogodišnji plan.
Od šest gradova i 22 općine u Varaždinskoj županiji na državni novac može računati devet općina.
Najviše novca trebalo bi stići u četiri HNS-ove općine, Bednju, Cesticu, Martijaneci i Sveti Đurđ, a na pomoć mogu računati tri HDZ-ove općine, Donja Voća, Ljubešćica i Visoko, kao i dvije HSS-ove, Breznica i Mali Bukovec.
Pritom je Općina Cestica „rekorder“ s predviđenih 3,7 milijuna pomoći, a slijede Općina Martijanec s 1,9 milijuna kuna, Sveti Đurđ s 1,6 milijuna i Bednja s 1,5 milijuna kuna.
IZNOS POMOĆI IZ PRIJEDLOGA DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2017.:
Bednja – 1,5 milijuna kuna (HNS)
Breznica – 1,3 milijuna kuna (HSS)
Cestica – 3,7 milijuna kuna (HNS)
Donja Voća – 1,1 milijun kuna (HDZ)
Ljubešćica – 745.872 (HDZ)
Mali Bukovec – 1,2 milijuna kuna (HSS)
Martijanec – 1,9 milijuna kuna (HNS)
Sveti Đurđ – 1,6 milijuna kuna (HNS)
Visoko – 887.889 (HDZ)
Izvor:
Foto: Arhiva RT
Ovo blagdansko vrijeme koje je pred nama donijet će i pregršt lijepih prigoda koje se uvijek obilježavaju s čašicom nekog dobrog pića, bilo da to popijemo čisto ili pomiješamo s nekim drugim pićima u odlične kombinacije i mikseve.
To je isto tako dobro vrijeme za upitati odrasle potrošače za njihove preferencije kada je riječ o konzumaciji i stavovima spram jakih alkoholnih pića, a dobivene odgovori uspoređeni su s rezultatima istog istraživanja od prije dvije godine. Istraživanje su tijekom listopada 2023. godine proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.
Od tada nije bilo nekih velikih promjena u broju konzumenata; zabilježen je mali rast od 2 % pa sada imamo ukupno 58 % onih koji ističu da konzumiraju jaka alkoholna pića.
Među njima svaki 20 konzumira ova pića svakodnevno pri čemu je tih 5 % značajno više od 2 % zabilježenih u istraživanju iz 2021. U porastu je i broj onih koji jaka alkoholna pića piju nekoliko puta tjedno i to za 4 %, na ukupno 20 %. Dok jednom tjedno ova pića konzumira 18 % ispitanih te je njih 6 % manje. Nešto veću polovicu čine malo rjeđi konzumenti pa tako imamo 37% onih koji ova pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno te 20 % koji ih konzumiraju nekoliko puta godišnje.
Likeri su stabilni na prvom mjestu što su potvrdili rastom od 2 % i ukupno 37% udjela kao jako alkoholno piće koje konzumenti kategorije najčešće piju. Međutim, snažan rast bilježi rakija koja je u odnosu na ranije istraživanje porasla za 8 % i sada je na 31 % preferiranog udjela. Zatim slijede džin s 11 %, viski s 11 %, vodka sa 7 % te rum s 3 % udjela.
I sada da se referiramo na tezu s početka priče: Pijemo li čisto ili u nekoj kombinaciji s drugim pićima? Ukupno je 4 % više onih koji jaka alkoholna pića piju čista, bez miješanja s bilo kojim drugim pićem, te ih sada ima nešto više od dvije trećine, točnije 67 %. Preostala trećina konzumenata ipak voli svoje jako alkoholno piće pomiješati s nekim drugim pićem i tako zadovoljiti svoje nepce.
Zadnje se pitanje odnosilo na mjesto konzumacije i tu nije bilo nekih značajnih promjena u odnosu na prethodno istraživanje. I dalje se najčešće pije kod kuće (svoje kuće ili kod prijatelja, rođaka i sl.), što kao svoj odgovor navodi 55 % konzumenata kategorije. Daljnjih 30 % najčešće pije izvan kuće (kafić, restoran i sl.).
Portal Najdoktor objavio je danas popis najboljih liječnika u Hrvatskoj prema glasovima pacijenata.
Ovo je deseta godina objave popisa najboljih doktora i doktorica, a kako pojašnjavaju kriteriji po kojima je portal birao najbolje doktorice i doktore su ukupan broj komentara; odnos broja pozitivnih i negativnih komentara i kvaliteta samih komentara.
Neki su sa sjevera Hrvatske, a mi donosimo popis.
FIZIJATAR: Ivan Kos i Vladimir Knež iz Varaždinskih Toplica
NEUROKIRURG: Vječeslav Kčira-Fideršek iz Varaždina
OBITELJSKA MEDICINA: Silvija Cikač, Bojana Škvorc i Sanja Škudar-Popović iz Varaždina
ORTOPED: Marko Labaš iz Čakovca
OTORINOLARINGOLOG: Tajana Gudlin-Sbull i Domagoj Butigan iz Varaždina
REUMATOLOG: Vesna Budišin iz Čakovca
ORALNI KIRURG: Damir Roki iz Varaždina
ORTODONT: Mirna Weber iz Varaždina
STOMATOLOG: Ivana Ereš-Dugalija iz Varaždina