Povežite se s nama

U fokusu

Habijan (HDZ) prvi put javno potvrdio: Kandidirat ću se za gradonačelnika Varaždina

Objavljeno:

- dana

PETI “SLUŽBENI” KANDIDAT

Nakon što mu je predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković u Varaždinu dao podršku, predsjednik varaždinskog HDZ-a Damir Habijan potvrdio je da će se kandidirati za gradonačelnika Varaždina.

– Kandidirat ću se, a konačnu odluku će donijeti stranačka tijela – rekao je Habijan, koji je time prvi put javno i jasno potvrdio da je spreman ući u utrku za prvog čovjeka Varaždina.

Da će upravo on biti HDZ-ov kandidat, pretpostavlja se već mjesecima, no sve se zakompliciralo sredinom ove godine. Tada je Habijan prvi u Hrvatskoj javno zatražio da tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko odstupi s mjesta premijera zbog afere Konzultantica.

Bio u nemilosti

Tadašnji glavni tajnik stranke Domagoj Ivan Milošević zatražio je da podnese ostavku, što je odbio učiniti, a Glavni odbor varaždinskog HDZ-a potom mu je dao povjerenje.

Karamarko je otišao, a došao Andrej Plenković, koji je u međuvremenu postao i premijer, a očito je da novo vodstvo stranke Habijana podržava.

Predsjednik Plenković je naglasio da će Habijan imati podršku stranačkog vrha ako tako odluče Gradski i Županijski odbor. Gradski odbor ga je već podržao i kad su bili u nemilosti središnjice u Zagrebu, a za očekivati je da će Habijan dobiti i podršku Županijskog odbora HDZ-a.

Čeka se odluka HNS-a

Nakon Natalije Martinčević (Reformisti), Zlatana Avara (nezavisni), Alena Kišića (SDP) i Mirjane Kolarek Karakaš (HSSK), Habijan je peti „službeni“ kandidat za gradonačelnika Varaždina.

Sad je još jedina nepoznanica hoće li Goran Habuš opet biti kandidat HNS-a. Iako je to najavio Predrag Štromar, službenu odluku ta stranka još nije donijela.

Nagađa se i o tome hoće li se za gradonačelnika kandidirati i bivši čelnik grada Ivan Čehok, no on je dosad takve mogućnosti otklanjao. U svakom slučaju, utrka za gradonačelnika Varaždina u svibnju sljedeće godine mogla bi biti najneizvjesnija dosad.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje