Povežite se s nama

U fokusu

Habuš neće smijeniti Vlašića, ali je spreman smijeniti Jelenu Toth zbog Špancifesta

Objavljeno:

- dana

AKTUALNI SAT GRADSKOG VIJEĆA

Smjenu direktora Varkoma Vlade Vlašića, člana HNS-a, jutros su na aktualnom satu sjednice Gradskog vijeća zatražili vijećnici SDP-a, koji su na vlasti zajedno s HNS-om.

Istovremeno, nezavisni vijećnik Zlatan Avar je iznio da ima indicije da je protiv Vlašića pokrenuto 20-ak ovrha, a da dug iznosi više od pola milijuna kuna.

Međutim, gradonačelnik Goran Habuš neće pokrenuti njegovu smjenu zbog ovrha, a niti zbog problema s izgradnjom kanalizacije i pročistača u sklopu Aglomeracije Varaždin.

– Zbog poništenih natječaja usporava se proces gradnje kanalizacije, a riječ je jednom od najvećih projekata ikad u Varaždinu i Županiji. Hoće li zbog troška od 500.000 kuna građani morati plaćati više za vodu ili drugo? Direktor Varkma je ujedno pod ovrhom Čistoće, što je neprimjereno prema svim građanima koji plaćaju račune. Nije to njegova jedina ovrha, ali je to privatna stvar u koju nećemo ulaziti. Međutim, on je direktor javne tvrtke koja upravlja javnim novcem. Zatražili smo da direktor sam podnese ostavku ili da vi, gradonačelniče, pokrenete njegovu smjenu. Gospodin Vlašić je jasno rekao da ostavku neće dati. Planirate li vi kao član Skupštine Varkoma pokrenuti pitanje njegove odgovornosti? – upitao je predsjednik Gradskog vijeća Josip Hehet (SDP).

„Platio je 590 kuna“

Habuš je najavio da će Vlašić za 29. studenoga sazvati sjednicu Nadzornog odbora, a potom i Skupštine Varkoma na kojoj će izvijestiti o razlozima zašto su dva natječaja poništena.

– Što se Vladijeve ovrhe tiče, on je 20. rujna je platio dug Čistoće. Ne ulazim u to tko kod njega plaća račune, ali smijeniti ga zbog 590 kuna neplaćenih računa ima politički prizvuk, a ne realnu potrebu – rekao je Habuš, koji nije komentirao podatak da je Vlašić pod ovrhama zbog više od pola milijuna kuna duga.

Nezavisni Avar upitao je i tko će snositi odgovornost zbog 700.000 kuna minusa koje je ostvario Špancirfest.

– Varaždinski SDP je tri godine znao za Vlašićeve dugove i tri godine su šutjeli, a sad imaju napad moralizma i traže smjenu Vlašića. S druge strane, direktorica Turističke zajednice Jelena Toth je bliska SDP-u. Hoćete li vi gradonačelniče zatražiti njezinu smjenu? – pitao je Avar. 

– Ako ponovi gubitak sljedeće godine, sigurno ću ju smijeniti. Međutim, ove godine je došla kad je program bio već definiran i nije se moglo ništa značajno mijenjati. I djelatnik Damir Levak je otišao iz TZ-a, pa je Toth došla na gotovo. Na sljedećem Španciru će imati priliku pokazati sve što zna – ustvrdio je Habuš.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Trgovcima su prošle godine prihodi narasli za više od milijardu eura, a evo na čemu najviše zarađuju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema istraživanju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), u prošloj su godini rasli prihodi trgovaca. Također, objavili  su i podatke na čemu trgovci najviše zarađuju.

Prihodi u trgovini na malo mješovitom robom svih trgovaca iz uzorka AZTN-a u promatranoj 2023. godini iznosili su 7,73 milijardi eura. U 2023. bilježi se nominalan rast prihoda u iznosu od 1,07 milijardi eura u odnosu na prethodnu 2022. godinu, u kojoj su prihodi iznosili 6,66 milijardi eura, što pokazuje da tržište trgovine na malo bilježi rast u iznosu od 16,1 posto.

Rast prihoda jače je izražen u odnosu na prošlogodišnje istraživanje (2022./2021.) kada se bilježio rast prihoda svih trgovaca iz uzorka u iznosu od 15,7 posto, odnosno kada je rast prihoda iznosio 0,9 milijardi eura.

Na isto su izvjesno učinak imala i inflatorna kretanja općenito te naročito u dijelu koji se odnosi na komponentu hrane i bezalkoholnih pića u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, navodi AZTN.

U 2023. godini zbirno se bilježi 5.140 prodajnih mjesta svih trgovaca iz uzorka AZTN-a te rast ukupnog broja svih prodajnih mjesta, 144 prodajno mjesto više u odnosu na prethodnu 2022. godinu, što predstavlja rast od 2,9 posto. Rast broja prodajnih mjesta trgovaca iz uzorka ujedno je blaže izražen jer je u 2022. godini iznosio 3,5 posto u odnosu na 2021., i tada se bilježilo 171 prodajno mjesto više.

Kakve su marže?

AZTN je u 2023. godini ponovo utvrđivao pokazatelje u odnosu na prosječne marže trgovaca za osam kategorija roba. To su sljedeće kategorije roba: meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, pekarski proizvodi (kruh, peciva), mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, bezalkoholna pića i vode, konditorski proizvodi (keksi, čokolade, bomboni i dr.) i osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.).

Pritom je AZTN komparativno analizirao pokazatelje marži za 2023. godinu u odnosu na 2022. godinu (stanje na kraju godine).

Pokazatelji u odnosu na prosječne marže anketiranih trgovaca u 2023. godini za osam kategorija roba su sljedeći: meso i mesne prerađevine 23,7 posto, meso peradi i jaja 24,1 posto, pekarski proizvodi 37,2 posto, mlijeko i mliječni proizvodi 21,4 posto, svježe voće i povrće 29,9 posto, bezalkoholna pića i vode 25,9 posto, konditorski proizvodi 31,7 posto, osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.) 24 posto.

Najviše marže za pekarske proizvode

Rezultati istraživanja pokazuju kako su prosječne marže za prehrambene proizvode u 2023. godini najviše u kategoriji pekarskih proizvoda i konditorskih proizvoda zatim u kategoriji svježeg voća i povrća te bezalkoholnih pića.

Kada se uspoređuju prosječne marže u 2023. u odnosu na 2022. godinu, od osam promatranih kategorija roba, rezultati istraživanja pokazuju da se u četiri kategorije bilježi blago smanjenje prosječne marže (meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, osnovni prehrambeni proizvodi), dok se u preostale četiri kategorije bilježi blago povećanje prosječne marže (voće i povrće, konditorski proizvodi, bezalkoholna pića i vode te pekarski proizvodi).

Opreza radi, navodi se kako su određeni prehrambeni proizvodi, a koji su ovdje i u promatranim kategorijama roba od strane AZTN-a, u 2023. godini bili obuhvaćeni Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, odnosno Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo, koja je stupila na snagu 18. rujna 2023. godine. Popis proizvoda na koje se odnosi zadnja Odluka proširen je na 30 proizvoda i uključuje, uz prehrambene, i manji broj neprehrambenih proizvoda.

Nastavite čitati

U fokusu

Vlada planira subvencije za podstanare. Hoće li mjera potaknuti još veći rast cijena najma?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Vladinom paketu nove stambene politike, koji bi trebao olakšati rješavanje stambenog pitanja mnogim obiteljima, predviđena je i mjera subvencioniranja najma stanova.

Paralelno s rastom cijena stanova, proteklih godina osjetno je poskupio i najam. Prije nekoliko godina pristojan manji stan u Zagrebu mogao se unajmiti za 300 do 400 eura mjesečno, što je činilo oko polovice mjesečne plaće. Danas je potrebno izdvojiti znatno više, navodi Tportal.

Prema nedavno objavljenim podacima u pregledu tržišta nekretnina Ekonomskog instituta, medijalna cijena najma u Zagrebu lani je dosegnula 10,1 euro po kvadratnom metru, a u odnosu na godinu ranije porasla je za 16,1 posto.

U sklopu nove stambene politike, Vlada planira uvođenjem poreza na prazne nekretnine i državnih potpora za priuštivo stanovanje potaknuti vlasnike praznih stanova da ih stave u funkciju najma.

Prema neslužbenim informacijama Tportala, model subvencioniranja namijenjen je vlasnicima koji imaju prazan stan najmanje dvije godine. Oni koji se odluče za iznajmljivanje potpisali bi ugovor s državom, na temelju čega bi dobivali isplatu razlike između komercijalne cijene najma i priuštive cijene, koju bi plaćao najmoprimac.

Ugovor bi se potpisivao na tri godine, a dodatna pogodnost za najmodavce je to da bi im polovicu subvencije država isplaćivala odmah, a polovicu nakon što se podstanar useli u stan.

Za priuštiv najam stana, uključujući režije, pojedinac ne bi trebao izdvajati više od 30 posto dohotka, odnosno 30 posto medijalne plaće.

Trenutna medijalna plaća u Zagrebu iznosi oko 1300 eura, što znači da bi priuštiva cijena stanovanja za samca trebala iznositi oko 390 eura.

Primjerice, uz pretpostavku da se subvencija odnosi na stan od 40 kvadratnih metara te da režije iznose 100 eura, najmodavac koji iznajmljuje stan po prosječnoj cijeni dobio bi od države 114 eura mjesečno, kolika je razlika između medijalne tržišne cijene i priuštive cijene stanovanja.

Stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje subvencija moglo dodatno podgrijati tržište i povisiti najamnine.

Vlada smatra da do toga ne bi trebalo doći jer će se svake godine izrađivati tablice s cijenama priuštivog i komercijalnog najma po gradovima na temelju podataka iz sustava e-Nekretnine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje