Povežite se s nama

U fokusu

HDZ i SDP zajedno protiv razvoja poslovnih zona u Brezju i Jalkovcu!

Objavljeno:

- dana

Varaždinski gradski vijećnici u ponedjeljak su na burnoj sjednici Vijeća tri sata raspravljali o davanju suglasnosti na nacrt sudske nagodbe između Grada Varaždina i T&H Investa (bivši T7 VIS) kako bi se mirnim putem riješili sporovi proizašli iz Ugovora o kupoprodaji i zamjeni nekretnina iz svibnja 2009. godine.

Gradonačelnik Ivan Čehok je uvodno rekao da odluka Gradskog vijeća ne može prejudicirati odluku o ništetnosti ugovora te da je riječ o dugogodišnjem naslijeđenom sporu. Dodao je i da je gradskim vijećnicima zapravo prvi put omogućeno da raspravljaju o ovom problemu. Podsjećamo, došlo se u slijepu ulicu, jer bez zamjene zemljišta u Jalkovcu i Brezju neće se napraviti ceste krucijalne za gospodarstvenike, niti će se moći uklanjati bale iz Brezja i infrastrukturno opremiti Zona…

Nikada varaždinsko Gradsko vijeće nije imalo tako dobro pripremljen i opsežan materijal. No, ako netko želi raditi politički cirkus, to je njegova volja. Ja ni nakon tri sata rasprave nisam shvatio što HDZ želi, kakve dodatne dokumente, jer načelno nisu bili protiv odluke – naglasio je Čehok.

Ugovorom su Grad Varaždin i tvrtka T7 VIS mijenjali (kompenzirali) zemljišta, Grad VIS-u u Brezju 148.458 četvornih metara, a VIS Gradu u Jalkovcu 26.397 četvornih metara. Spomenutom nagodbom potvrdila bi se ta zamjena. Dodajmo da T&H Invest sada Gradu još dodatno ustupa dvije parcele u Brezju, od 18.000 četvornih metara.

Predsjednik Gradskog vijeća Damir Habijan u ime kluba HDZ-a, Neven Bosilj za SDP, Natalija Martinčević za Reformiste i vijećnik Denis Mladenović s Čehokove liste predložili su skidanje ove točke s dnevnog reda.

To im nije prošlo, ali upada u oči da je HDZ-u i SDP-u izgleda bilo najbitnije uoči sjednice vrbovati što više vijećnika kako bi preuzeli većinu u Gradskom vijeću! Štoviše, kuloari već neko vrijeme bruje o tome da Damiru Habijanu teško pada činjenica da uskoro više neće biti predsjednik Gradskog vijeća.

Mandat mu, naime, temeljem dogovora s koalicijskim partnerom, Čehokovom listom, traje dvije godine. A on za tu funkciju dobiva i izdašnu nagradu, čak 5000 kuna mjesečno.

Ključne prometnice

Iako je gradonačelnik i samostalno mogao odlučiti o ovoj prevažnoj temi, želio je, kaže, da vijećnici više doznaju o uzrocima niza prigovora građana, mjesnih odbora, ustanova i tvrtki.

– Mnoge od njih posluju u Gospodarskoj zoni Jalkovec i ti ljudi nam 12 godina pišu da se napravi proboj prometnice i čvor Jalkovec, koji projektiraju Hrvatske ceste. Gradska vlast nije neozbiljna, ako moramo probiti projektirane ceste, onda moramo otkupiti zemljišta ili ih dobiti zamjenom. Nisu Koka i Kalnik jedini koji nas to traže, zato sam želio da svi vijećnici vide o čemu je riječ – pojasnio je gradonačelnik.

Dodajmo da bi nastavak sporova onemogućio Gradu da idućih 10 godina izgradi ključne prometnice u južnom dijelu Varaždina. A njih, osim spomenutih tvrtki, od 2007. godine željno iščekuju društva Strela, Crtorad, Glaž, Gradform, Gradus, Intermetali, Magma, Šmic Commerce Zt-ing, TGT Fošnjar i druga.

Paradoksalno je da još iz 2006. godine postoji zahtjev Varaždinske županije za izgradnju prometnice baš u jalkovečkoj Zoni malog poduzetništva. Potpisao ga je Radimir Čačić, predsjednik Reformista, čija je gradska vijećnica Natalija Martinčević na sjednici izjavila da njihov klub neće podržati nagodbu „jer ne žele da se muti voda“ te da im ne treba povjerenstvo koje bi gradskoj vlasti otkrilo tajnu koje još dokumente (uz 400-tinjak već podastrtih) vijećnici žele vidjeti.

U nastavak iscrpljujuće rasprave uključio se poznati pravnik Vlado Sevšek iz Lige za Varaždin, koji je iznio brojne argumente u prilog nagodbi.

– Različitih smo profesija pa imamo različita stajališta i argumente. Treba vidjeti što je najbolje za Grad. Prvo, ne miješajmo kazneni postupak s građanskopravnim postupkom. Ova presuda iz kaznenog će biti donesena prije ili kasnije, ali o imovinskopravnim odnosima trebamo raspravljati i donositi odluke. Možemo se izjašnjavati jer nemamo koga pitati, pa ni DORH jer on po Zakonu zastupa RH i državna tijela ili iznimno JLS ako je država u sporu. No, u Varaždinu nemamo taj slučaj, i ova nagodba nema utjecaja na kazneni postupak, neovisno o tome tko za koga u Gradskom vijeću „navija“. Jedna parnica manje je velika korist za Grad. U prijedlogu su iznijete brojke vještaka o vrijednosti zemljišta jedne i druge strane. Pa i da je podjednaka, onda treba sklopiti nagodbu i okončati nepotrebnu parnicu – rezolutan je Sevšek.

Politikantstvo

Za razliku od njega, Denis Mladenović, vijećnik Čehokove liste, ponovio je svoja pitanja s aktualca zbog kojih je, kako je rekao, „u nedoumici je li nagodba dobra za Grad“. Potom se oglasio i SDP-ov vijećnik Neven Bosilj, koji je gradonačelniku poručio da sam donese odluku, a ne da se „kao ranijih godina skriva iza članova Poglavarstva ili vijećnika”.

Pritom je ustvrdio da se po njemu „slučaj požara u Totovcu ne može dogoditi u Varaždinu jer u balama nije isprešan otpad već novac“. Time je na oštru reakciju isprovocirao Davora Pataftu, potpredsjednika Gradskog vijeća, koji je na aktualcu postavio pitanje o sigurnosti Brezja.

– Ako sam vas dobro shvatio, vi meni govorite opasnu stvar. Da se ja kao vijećnik brinem za nečiji biznis, a ne za zdravlje i sigurnost građana?! I vodite računa o tome da u svijetu ima primjera da se osuđuju ljudi poput vas, koji komentiraju nečije nepravomoćne presude. Vaš (SDP-ov) Peđa Grbin je sto puta rekao da se ne smije komentirati nečije kaznene postupke, na što ukazuje i Europski sud za ljudska prava – podučio ga je vijećnik Lige za Varaždin.

Potom se oglasio i HDZ-ov Damir Habijan poručivši kako smatra da u prijedlogu nagodbe nedostaju ključne stvari, ali ne navevši koje, a vijećniku Vjeranu Strahonji bilo je sporno to što u dokumentima nema spomena o rizicima za Grad ako dođe do nagodbe. Uslijedila je brza reakcija Ivana Čehoka.

– Kakve vi odjednom procjene rizika trebate, pa Grad je taj koji sudu predlaže nagodbu! I kako bi je trebalo napisati? Pa normalno je da se u njoj spominju takvi detalji kao što su potkove i mačevi kad u Brezju postoji arheološko nalazište – rekao je gradonačelnik.

Sve rasprave strpljivo je slušao vijećnik Stjepan Cepanec s Čehokove liste. No kada se napokon javio za riječ, dao je pravu sliku sjednice.

– Vidi se da HDZ u Varaždinu želi biti pošteniji od Pape. Ali i to da HDZ zajedno s SDP-om nastupa protiv izgradnje prometnica i rješavanja bala. To je slika sjednice, tri sata rasprave i ništa nije odlučeno, a Čehok bi trebao biti kriv za sve. Treba raditi, jer ako danas maknemo bale u Brezju, neće biti ni smrada ni opasnosti od požara. Na ovoj sjednici se jasno vidi tko želi riješiti probleme, a tko ne – naglasio je Cepanec.

Uslijedio je prekid sjednice, nakon čega se ispostavilo da nedostaje kvorum, te je prekinuta. Nova sjednica bit će održana u ponedjeljak, 10. lipnja.

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje