Povežite se s nama

U fokusu

Hitno sazovite Gradsko vijeće: za vrtiće u Hrašćici i Kučanu možemo dobiti 11 milijuna kuna iz EU

Objavljeno:

- dana

INICIJATIVA BUNIĆA I AVARA

Grad Varaždin ima priliku povući 11 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU za izgradnju novih dječjih vrtića u Hrašćici i Donjem Kučanu ili pak 10 milijuna kuna za obnovu četiri nogometna igrališta u Jalkovcu, Gojancu, Gornjem i Donjem Kučanu.

Naime, 24. veljače napokon je raspisan natječaj za mjeru 7.4.1. iz Programa ruralnog razvoja, a na koji jedinice lokalne samouprave mogu prijavljivati projekte za sufinanciranje gradnje dječjih vrtića, sportskih igrališta, društvenih domova i slično.

Međutim, da bi se projekti uopće mogli prijaviti, varaždinsko Gradsko vijeće mora donijeti odluku kojom daje suglasnost za provedbu ulaganja.

Na sve to su na konferenciji za novinare upozorili gradski vijećnici Željko Bunić i Zlatan Avar, koji su pozvali gradonačelnika Gorana Habuša i predsjednika Gradskog vijeća Josipa Heheta da sazovu hitnu sjednicu Gradskog vijeća.

– Nužno je hitno reagirati i sazvati sjednicu Gradskog vijeća na kojoj će se dati suglasnost za provedbu ulaganja. Zato pozivamo gradonačelnika, odnosno predsjednika Gradskog vijeća da hitno sazovu sjednicu, pri čemu napominjem da to što nema proračuna za ovu godinu nije nikakva prepreka da se donese dokument potreban za prijavu projekata na EU fondove. Naime, uvjet nije da jedinica lokalne samouprave ima osigurana vlastita sredstva – napomenuo je Bunić.

Maksimalno dva projekta

Rok za prijavu projekata za mjeru 7.4.1. počinje teći od 18. travnja, a završava 18. svibnja, a važno je da se projekti prijave što prije, jer će se sufinanciranje odobravati onima koji budu brži.

Oko 500 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj na raspolaganju ima 50 milijuna eura, ali je broj projekata koje mogu prijaviti ograničen.

– Izmjenama Pravilnika određeno je da svaki grad i općina mogu prijaviti maksimalno dva projekta. Kao što je poznato, Grad Varaždin priprema ukupno šest projekata, a to su projekti izgradnje dječjih vrtića u dva prigradska naselja i obnove nogometnih igrališta u četiri prigradska naselja. Od tih šest projekata treba odabrati dva koja će biti prijavljena za bespovratna EU sredstva. Smatramo da prioritet treba biti izgradnja vrtića, no na gradonačelniku je da sam predloži dva projekta koja će biti prijavljena – napomenuo je Bunić.

Ne bude li brze reakcije iz Grada Varaždina, dvojica vijećnika će sazivanje sjednice sami inicirati.

– Smatramo da je ovaj EU natječaj prilika koju Grad Varaždin ne smije propustiti, pa ćemo, u slučaju da ne bude reakcije, pokušati prikupiti ukupno devet vijećničkih potpisa, odnosno trećinu od ukupnog broja vijećnika te na temelju toga zatražiti sazivanje sjednice – najavio je Avar.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje