Povežite se s nama

U fokusu

Hitnost izgradnje “Ceste života”

Objavljeno:

- dana

Okrugli stol u Martijancu o Podravskoj brzoj cesti, iniciranoj još prije 13 godina

Podravska brza cesta, cesta je života za sve koji danas žive uz Podravsku magistralu. Rekao je to načelnik Općine Martijanec, Marijan Horvat na okruglom stolu održanom u četvrtak, na temu “Podravska brza cesta u funkciji demografske, ekonomske i okolišne održivosti Podravine”. Upravo je Martijanec iznova aktualizirao ideju izgradnje Podravske brze ceste. Jer, iako je inicijalna ideja o izgradnji prometnice stara punih 13 godina kad je bila uvrštena i u skupinu prioriteta, ona do danas nije realizirana.

“Magistrala je za gradove i općine kroz koje prolazi  postala sreća i prokletstvo”, dr.sc Ružica Vuk

Sreća i prokletstvo

U međuvremenu se intenzitet prometa na Podravskoj magistrali – prometnici od nacionalnog i međunarodnog značaja – znatno dodatno povećao pa je za općine i gradove kroz koje prolazi ona postala, kako je rekla u svom izlaganju Ružica Vuk s Odsjeka geografije zagrebačkog PMF-a, “sreća i prokletstvo”. Značajno je smanjena protočnost prometa, u pitanje dolazi sigurnost sudionika u prometu te kvaliteta života mještana zbog buke i vibracija, čime je također ugrožena i vrijedna kulturno-povijesna baština. – Jedino je rješenje preusmjeravanje prometa Podravske magistrale van općina i gradova. Drugog rješenja nema, rekla je profesorica Vuk, s kojom se složio i predstavnik struke, Petar Feletar, asistent na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

Traktori, automobili, tegljači, autobusi…

Podravska je magistrala glavna poveznica Sjeverne i Istočne Hrvatske. Njezina nacionalna važnost proizlazi iz činjenice da povezuje pet županija i njihovih pet gospodarskih i demografskih centara. Promet je iznimno velikog intenziteta.

Podravska magistrala prolazi kroz četiri naselja Općine Martijanec, između kojih nema diskonuiteta. To znači da mjesta za preticanje gotovo da nema što je i potvrdio načelnik Prometne policije varaždinskog MUP-a, Danijel Posavec. Problem postoji mnogo izraženiji u vrijeme gospodarskih radova pa cestom, u nedostatku alternative, uz osobne automobile, kamione tegljače i autobuse voze i gospodarska vozila.

Budući da je Martijanec u središtu između dva regionalna centra, Varaždina i Koprivnice, promet je iznimno velikog intenziteta. Uslijed vibracija popuštaju zidovi kuća uz cestu pa su i na lokalnoj crkvi, vrijednoj kulturnoj baštini, sve brojnije pukotine na zidovima koje mogu direktno djelovati na kostrukciju crkve. – Nadam se da mjerodavni neće čekati da se crkva uruši kako bi nešto poduzeli, rekla je Ružica Vuk, inače počasna mještanka Općine Martijanec. U izlaganju “Podravska brza cesta – nužnost i nada”, profesorica Vuk je istaknula kako je postojeća Podravska magistrala glavna poveznica Sjeverne i Istočne Hrvatske. Njezina nacionalna važnost proizlazi iz činjenice da povezuje pet županija i njihovih pet gospodarskih i demografskih centara. – To je akternativna cestovna komunikacija za posavski pravac, što je posebno došlo do izražaja kad je taj pravac bio prekinut, istaknula je između ostalog.

Od inicijalne ideje o izgradnji Podravske brze ceste, kad je prometnica bila uvrštena u prioritetnu skupinu, do danas prošlo je 13 godina. Preostaje samo nadati se i činiti sve što je potrebno kako do izgradnje ovih nužnih dvadesetak kilometara ceste ne bi prošlo još toliko.

Nužnost političke volje

“Za realizaciju projekta treba politička volja”, Petar Feletar

Petar Feletar se u svom izaganju također osvrnuo na važnost tog pravca. – Međunarodna važnost magistrale, kao i svih longitumalnih pravaca, sve je veća u procesima širenja Europske unije na Istok i jugoistok Europe. Značajna je i za prekograničnu suradnju s Mađarskom, rekao je Feletar i naglasio kako za realizaciju projekta treba politička volja te inicirao da se s Okruglog stola u Martijancu uputi pismo resornom ministru u kojem bi se sugerirala i obrazložila važnost što hitnije izgradnje Podravske brze ceste. – Na žalost, prometnica nije uvrštena u listu prioreta za tekuću godinu, rekao je Feletar te istaknuo kako je loša prometna povezanost područja u regiji pridonijela depopulaciji. – Izgradnja Podravske ceste brzo bi to promijenila te bi bila dobar okidač za gospodarski razvoj, čime bi Martijanec postao sastavni dio urbene sredine, rekao je.

Podravska brza cesta nužna je za sve narušeniju sigurnost za sudionike u prometu kroz Općine i gradove kojima prolazi magistrala.

Nesreće i smrt

Podravska brza cesta nužna je za sve narušeniju sigurnost za sudionike u prometu kroz Općine i gradove kojima prolazi magistrala. Tako je, prema podacima koje je iznijela profesorica Vuk, 2014. godine bilo 14 prometnih nesreća mjesečno u kojima je smrtno stradalo 14 osoba, šest je osoba teško ozlijeđeno dok je njih 48 pretrpjelo lakše tjelesne ozlijede. Sudeći prema podacima za prvih deset mjeseci lani – tijekom kojih su zabilježene 144 nesreće – brojka stradavanja je u porastu. – Čak 80 posto ove trase je u zoni visokog rizika za teške prometne nezgode sa smrtno stradalim osobama. Dakle, sigurnost, funkcionalnost, vibracije, buka, onečišćenje zraka, energetska učinkovitost i dobijemo zatvoreni krug razloga zbog kojih je gradnja Podravske brze ceste jedino rješenje za budućnost, rekla je profesorica Vuk i zaključila: – Od inicijalne ideje o izgradnji Podravske brze ceste, kad je prometnica bila uvrštena u prioritetnu skupinu, do danas prošlo je 13 godina. Preostaje samo nadati se i činiti sve što je potrebno kako do izgradnje ovih nužnih dvadesetak kilometara ceste ne bi prošlo još toliko.

Da je riječ o temi zanimljivoj cijeloj regiji potvrdila je i dobra posjećenost lokalnih dužnosnika. Izlaganja su , između ostalih odslušali i gradonačelnici Varaždinskih Toplica i Ludbrega, Goranka Štefaninić i Dubravko Bilić te načelnici Cestice, Sračinca, Petrijanca i Svetog Đurđa.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Broj stanovnika: u Varaždinskoj županiji izgubljen grad veličine Ludbrega

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Državni zavod za statistiku objavio je procjenu broja stanovnika po gradovima, općinama i županijama na kraju 2020. godine.

Brojke su zabrinjavajuće, piše tportal.hr.

Prema toj procjeni, Hrvatska je početkom ove godine imala oko 4.048.000 stanovnika, što je 237.000 manje nego po zadnjem popisu 2011 . godine. To znači da je u manje od 10 godina izgubila više od 5 % populacije, odnosno svakog dvadesetog stanovnika.

Neki demografi procjenjuju da je stvarno stanje još gore te da je realni broj stanovnika pao ispod četiri milijuna.

Od popisa stanovništva 2011. demografske gubitke pretrpjele su gotovo sve regije. Samo tri od 21 županije bilježe porast stanovništva, pri čemu je on osjetniji jedino u Gradu Zagrebu, u kojem živi oko 19.000 žitelja više nego 2011. U plusu su još Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, ali sa znatno slabijim rastom.

U depopulaciji prednjače županije s istoka Hrvatske.

Varaždinska je županija prema ovim podacima 2011. godine imala 175.951 stanovnika, a ove godine ih ima 165.357, odnosno 10.594 manje (-6,02 %).

Međimurska je županija prije 10 godina imala 113.804 stanovnika, a 2020. je procjena da ih je 108.822, odnosno 4.982 manje (-4,38 %).

Obzirom da područje koje obuhvaća Grad Ludbreg ima oko 9000 stanovnika, u Varaždinskoj je županiji u posljednjih 10 godina “izgubljen” grad veličine Ludbrega.

Nastavite čitati

U fokusu

Europskoj autoindustriji prijeti potpuno zaustavljanje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Osim nedostatka računalnih čipova, sada postoji i prijetnja nedostatkom magnezija koja stvara rizik da će se cijela automobilska industrija zaustaviti.

Magnezij se uglavnom koristi u automobilskoj industriji za proizvodnju aluminija. Aluminij je idealan za dijelove koji moraju imati malu težinu, ali još uvijek čvrstu konstrukciju, piše HAK.

Kinezi su najveći proizvođači magnezija i trenutno proizvode samo malu količinu za izvoz. Više od 85% svjetske proizvodnje u rukama je ove gospodarske velesile. Gotovo polovica kineske proizvodnje namijenjena je europskom tržištu, koje koristi gotovo sav isporučen magnezij za proizvodnju aluminija.

Situacija na američkom tržištu automobila je nešto bolja. I sama Amerika je proizvođač magnezija, pa ih manjak manje pogađa. Nedostatak magnezija posebno će utjecati na europske proizvođače automobila. Zbog toga će različite industrije, uključujući automobilsku, morati ozbiljno smanjiti proizvodnju, a u najgorem slučaju čak i zatvoriti.

Sada je pitanje što europske vlade mogu učiniti kratkoročno kako bi osigurale da automobilska industrija ne stane? U svakom slučaju, čini se da gomilanje zaliha onog što je trenutno još dostupno nije opcija jer magnezij je sam po sebi sirovina koja je vrlo osjetljiva na oksidaciju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje