Povežite se s nama

U fokusu

HNS-u svi krivi, a saborskim zastupnicima HDZ-a i Most-a poručili: Više se zalažite za sjever!

Objavljeno:

- dana

DRŽAVNI REBALANS BEZ JPP-a

U rebalansu proračuna za 2016. godinu nisu osigurani novci za projekte javno-privatnog partnerstva (JPP).

Da od toga neće biti ništa bilo je jasno još prošli tjedan, tijekom rasprave o Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2016. godinu.

Ministar Marić odbio sve amandman oporebe, pa i HNS-ov 

Saborska zastupnica HNS-a Božica Makar ministra je pitala je li došlo do previda jer rebalansom nije predviđeno unutar Ministarstva znanosti i obrazovanja 22,5 milijuna kuna za preuzimanje obveza JPP-a u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pri čemu bi Varaždinska županija trebala dobiti 15 milijuna kuna. Na to je ministar Marić rekao da Sporazum nije ni trebao biti potpisan jer na njega suglasnost nije dala Vlada.

Veliki problemi: Županija ostaje bez 15 milijuna kuna za JPP?

U petak, na sjednici Skupštine Varaždinske županije, o tome da neće dobiti novce za JPP župan uopće nije razmišljao.

– Novac će stići, premijer je rekao da se Sporazumi moraju poštivati – rekao je župan.

Burno zbog JPP-a: Štromar optužio vijećnike HDZ-a da rade protiv obrazovanja i ne žele veći proračun

Danas je izglasan rebalans državnog proračuna za 2016. godinu, no bez novaca za JPP projekte.Za županijski HNS nema dvojbi: sjever Hrvatske time je ponovno zakinut. 

– Ministar financija Zdravko Marić odbio je sve amandmane oporbenih Klubova zastupnika, pa tako i HNS-a, preko kojih smo tražili da država ispuni svoje obveze iz Sporazuma o sufinanciranju najma za izgrađene škole i dvorane. Tražili smo i da se sanira nepravda prema pojedinim lokalnim samoupravama, gradovima i općinama, koje su zakinute zbog izmjena pojediih zakona, a zahtijevali smo i da se osiguraju sredstva za sanaciju klizišta – oglasili su se popodne iz županijske organizacije HNS-a.

Ustvrdili su kako ih toliko ne čudi što ministar Marić nije prepoznao važnost njihovih amandmana, ali su zabrinuti jer su njihove amandmane, kojima se želi omogućiti bolji život građanima sjevera – podržali jedino zastupnici HNS-a iz Varaždinske županije, Božica Makar i Milorad Batinić, dok su protiv bili HDZ-ovi Anđelko Stričak i Josip Križanić, ali i Most-ov Robert Podolnjak.

O sjeveru Hrvatske brine samo HNS. I nitko više – uvjereni su u toj stranci 

– Zanimljivo je da je, primjerice, protiv amandmana vezanog uz škole i dvorane glasao i zastupnik Darinko Dumbović (Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika), a podsjetimo samo kako su upravo Reformistima u kampanji bila puna usta projekata i samohvale, a nerijetko su spominjali upravo problematiku koju smo mi pokušavali ispraviti putem amandmana. Iz svega ovog proizlazi da je HNS jedina stranka koja istinski brine za sjever Hrvatske – zaključili su na kraju u HNS-u Varaždinske županije.

Još jednom apeliraju na saborske zastupnike iz Varaždinske županije, posebice na one iz HDZ-a i MOST-a da se okrenu sjeveru i da se zalažu za građane kako nam se više ne bi događale nepravde.

Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA/ARHIVA RT

U fokusu

U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. 

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a

Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.

Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje