Povežite se s nama

U fokusu

Hoće li Grad Varaždin zbog štete tužiti bivšeg gradonačelnika Habuša?

Objavljeno:

- dana

Umjesto da plaća obveze iz ugovora, Grad Varaždin je od 2011. godine na odvjetnike potrošio milijune kuna. Sada je samo za kamate i sudske troškove Ekosu dužan više od vrijednosti cijelog ugovora.

Ovih je dana varaždinski Trgovački sud donio nepravomoćnu presudu koja Grad Varaždin i JUGS stavlja u težak financijski i pravni položaj. Epilog je to natezanja koja traju od 2011. godine, točnije otkako je gradsku vlast preuzeo Goran Habuš.

Tužbe i blamaža

Ova su natezanja također neposredno utjecala i na sudbinu POS projekata u gradu Varaždinu. Vlast je neslavno zakočila projekte i ovu, u startu dobru ideju za građane, okončala velikim tužbama i blamažom. Izgradnja stanova je prekinuta. Rijetko se tko danas sjeća tih događaja. Podsjetimo, Grad Varaždin je bio predvodnik u izgradnji POS stanova u Hrvatskoj. Zahvaljujući Gradskim stanovima, više je od 15 % stanova građenih po projektu poticajne stanogradnje izgrađeno upravo u Varaždinu – ukupno 500 stanova, koje su kupile uglavnom mlade obitelji.

Budući da je na listama zainteresiranih za ove stanove bilo još 700 imena, Gradski stanovi i Gradsko vijeće su nakon prodaje stanova u Jalkovečkoj odlučili graditi na nove dvije lokacije Banfici i Ulici Vilka Novaka. U odabiru lokacija je presudnu ulogu odigrala činjenica da ondje Grad ima svoja zemljišta i infrastrukturu.

Grad je odlukom Gradskog vijeća iz 2011. godine, naime, otkupio i odmah platio zemljište od privatnih suvlasnika i tvrtke FIMA po cijeni od 146 eura po četvornome metru. Pritom nije bilo nikakvog spora, odluku je podržala i tadašnja oporba.

Umjesto plaćanja odvjetnicima, Grad je mogao isplatiti zemljište Ekosu!

Međutim, kad je trebalo otkupiti okrupnjeno zemljište od Ekosa i VIS-a, oporba je tražila da se cijena spusti. To je i učinjeno i dogovorena je cijena u iznosu od 129 eura po kvadratu, što je 12 % manje nego cijena za druge vlasnike. Kako Grad u tom trenutku nije raspolagao novcem za jednokratno plaćanje, Vijeće je svojom odlukom propisalo da se ta cijena uvećava za trošak kapitala, ovisno o tome u koliko će se godina odgođeno plaćati.

Nakon poznatih događaja oko pokretanja kaznenog postupka protiv Ivana Čehoka, projekt POS-a se po preuzimanju vlasti od strane Gorana Habuša – zaustavlja. Prekidaju se radovi i na već otvorenim gradilištima na toj lokaciji, a kupcima stanova koji su na njih čekali više od godinu dana se, umjesto predaje ključeva, plaćaju penali i troškovi.

Istovremeno, novcima namijenjenima za izgradnju stanova u Ulici Vilka Novaka plaća gradnju u Hrašćici i cijeli projekt je doveden do propasti.

O neslavnom završetku projekta najbolje znaju građani s adresom iza Kućanske rampe, jer su na gradilištu ostavljene željezne šipke koje su „stršile“ iz konstrukcije predviđenog objekta i predstavljale opasnost za djecu. Tu je ostao i visoki kran s kojeg je padao led i prijetila velika opasnost za vrijeme velikog vjetra.

A sve to zato što je gradonačelnik Habuš te 2011. godine samostalno, bez odluke Gradskog vijeća, odlučio krenuti s nepoštivanjem svih ugovora ili sporazuma koje je donijela vlast njegova prethodnika Ivana Čehoka.

Ugovori – ispravni

Isti primjeri se najbolje vide i po ugovoru i dodatku ugovora za zbrinjavanje bala, kao i po POS projektima, ali i po drugim ugovorima, primjerice s Crtoradom. Goran Habuš i SDP tada su ustvrdili da samom činjenicom postojanja kaznenog postupka protiv Ivana Čehoka sve te ugovore ne treba poštivati. Iz aktualne je sudske presude danas vidljivo da bi za Grad Varaždin poštivanje ugovora bilo manje rizično.

Naime, Trgovački sud jasno kaže da kazneni postupak nije odlučujući za civilni postupak. Štoviše, čak smatra da i kada bi se utvrdila krivnja u kaznenom, to ne znači automatski samo po sebi da je pravni posao ništetan, nego eventualno pobojan. A sud u Zagrebu je 2018. godine u kaznenom postupku odlučio da su ugovori za lokaciju Vilka Novaka – ispravni.

Tužba Habuša neće umanjiti visoke iznose kamata i troškova koje Grad mora platiti

Varaždinski Trgovački sud zaključuje da je s rokovima pobojnosti Goran Habuš zakasnio, zajedno sa svojim odvjetnicima, koji su ukupno od Grada i Gradskih stanova za te predmete inkasirali nekoliko milijuna kuna.

Prema nekim je računicama Grad toliko platio odvjetnike da je mogao isplatiti dobar dio cijene zemljišta Ekosu!

Trgovački sud u Varaždinu potvrđuje da je Goran Habuš pogriješio i da, čak ako je i smatrao da je sporazumima učinjeno nešto protivno odlukama Gradskog vijeća, trebao plaćati ono što je bilo nesporno. Dakle, iznos od 129 eura po četvornome metru cijenu zemljišta, što je više od 85 % vrijednosti ugovora. Sud je utvrdio da nije plaćeno ništa iako je Ugovor u skladu s Odlukom Gradskog vijeća.

Taj dio, 85 % vrijednosti ugovora, odnosno 129 eura po m2 zemljišta, nikada nije bio sporan, čak ni u kaznenom postupku, ali Goran Habuš i njegovi pravni savjetnici odlučili su ne platiti ništa.

Sud je danas, pak, dosudio kamate i sudske troškove veće nego što bi bila vrijednost cijelog ugovora, što jasno pokazuje da je Grad neplaćanjem zapravo oštećen.
Gradski stanovi su se upisali kao vlasnici cijelog zemljišta, POS je zaustavljen i plaćali su se odvjetnici te pokrenuli sudski sporovi s ogromnim iznosima. Kako neslužbeno saznajemo, Grad razmišlja o tužbi protiv Gorana Habuša zbog nanesenih šteta u postupanju oko POS-a Vilka Novaka.

Međutim, to neće umanjiti visoke iznose kamata i sudskih troškova koje je sud naložio platiti Gradu i Gradskim stanovima. Umjesto da su na tome mjestu izgrađeni POS stanovi za mlade obitelji (Habuš i njegovi partneri tada su tvrdili da nema potrebe za tim stanovima na toj lokaciji premda ih je tamo poslije privatni investitor, Marlex, izgradio nekoliko stotina!), Grad je zaustavio projekt, pokrenuo procese i sada je nepravomoćno u obvezi platiti cjelokupan iznos uvećan za kamate i sudske troškove. Slične situacije bi mogle zadesiti Grad i za ostale sporove jer je očito da sudovi ipak polaze od onoga što znaju i pravni laici, a to je “pacta sunt servanda”, ugovore treba poštivati.
Kao i u ovom slučaju, tako i u drugim slučajima, sam kazneni postupak ne znači da sve treba zaustaviti i da se ništa u gradu ne može i ne treba raditi.

U fokusu

Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.

Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.

Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.

Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?

Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.

Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?

Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.

Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.

S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?

S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.

Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?

Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.

Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?

Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.

Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?

Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.

Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?

Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.

Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?

Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.

Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?

Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.

Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.

Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.

Što još imate u planu u budućnosti?

Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.

Varaždinska heljda

OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.

Proizvodi bez glutena

Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.

– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.

Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.

Nastavite čitati

U fokusu

Zbog krize u Njemačkoj drvoprerađivači smanjili proizvodnju, Požgaj grupa našla nova tržišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.

Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.

Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.

Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.

– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.

No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje