Povežite se s nama

U fokusu

Hoće li novi direktor spasiti Varteks? Ivan Perković ekskluzivno: “Uskoro neće biti radnika na minimalcu!”

Objavljeno:

- dana

Zoran Košćec više nije predsjednik Uprave Varteksa. On je 25. rujna odradio zadnji radni dan na mjestu direktora, a sljedećega dana ga je na mjestu čelnog čovjeka nekadašnjeg tekstilnog diva s deset tisuća zaposlenih, koji danas s 1200 radnika jedva održava glavu iznad vode, zamijenio Ivan Perković.

Sada već bivši predsjednik Uprave, i vlasnik nešto više od 18 posto dionica tvrtke, ostaje u Varteksu kao savjetnik za strateške projekte.

Otkazi

Ovo je drugi konkretan potez povezan s kadrovskom politikom Varteksa koji je nakon preuzimanja većinskog paketa dionica tvrtke, kupljenog u dokapitalizaciji za dvadeset milijuna kuna, povukao novi vlasnik Nenad Bakić.

Prvi se dogodio na proljeće, kada je iz Varteksa moralo otići pedesetak radnika koji su nakon više desetljeća rada u tvrtki otišli sa zakonski zajamčenim otpremninama.
U kadrovskom se restrukturiranju odigranom prije pola godine nije kalkuliralo s promjenom na čelu tvrtke, iako, kažu danas upućeni, Košćecov odlazak ne bi trebao čuditi.


Zoran Košćec

Njegovih 13 godina vođenja Varteksa obilježeno je poslovno upitnim potezima, koji su kao afere završavali u medijima, ali bez posljedica. Iz tvrtke nikada nisu demantirani napisi o navodno enormnim plaćama menadžera i Uprave. Dok većina radnika u pogonima radi za 2800 minimalnih kuna, plaće vodećih i njima bliskih ljudi navodno su varirale od desetaka tisuća do stotinjak tisuća kuna, koliko je navodno primao Zoran Košćec u tvrki koja dulje od desetljeća svaku godinu završava s minusom na računu.

Ivan Perkovićpo dolasku u Varteks, kaže, nije zatekao takve plaće.

Istina, radi se o privatnoj tvrtki, pa je i politika plaća privatna stvar, ali Varteks godinama opstaje zahvaljujući tuđem novcu.

Zoran Košćec se kao predsjednik Uprave Varteksa prije nešto više od godine dana, u kolovozu 2017. godine, zalagao da Varteks za svega pet milijuna eura dokapitalizira britanski fond Valtegra. Britanci bi za jeftini novac time dobili 48,6 posto dionica.

Zoran Košćec se kao predsjednik Uprave Varteksa prije nešto više od godine dana, u kolovozu 2017. godine, zalagao da Varteks za svega pet milijuna eura dokapitalizira britanski fond Valtegra. Britanci bi za jeftini novac time dobili 48,6 posto dionica, te postali većinski dioničar Varteksa. Odobreno im je stjecanje dionica s pravom glasa, bez objavljivanja ponude za preuzimanje.

Nenad Bakić, koji je u tom trenutku imao 17 posto vlasništva i bio najveći pojedinačni dioničar, prepustio je Zoranu Košćecu da na Glavnoj skupštini putem punomoći o tome odluči u njegovo ime.

Dok većina radnika u pogonima radi za 2800 minimalnih kuna, plaće vodećih i njima bliskih ljudi, navodno su varirale od nekoliko desetaka tisuća kuna do stotinjak tisuća. Zadnje dvije godine ostvareni su gubitci Varteksa oko 45 milijuna kuna, od čega je lanjski oko 29 milijuna.

Priopćenje o odlukama Glavne skupštine zaobišlo je lokalne medije, no kad su novinari sa sjeverozapada doznali vijest i raspisali se o prodaji Varteksa u bescjenje Britancima, i to nakon oprosta silnog duga, fond je jednako misteriozno nestao iz fokusa Varteksa kao što se u njemu i pojavio.


Država je Varteksu u predstečajnoj nagodbi oprostila gotovo pola milijarde kuna duga. Ostao je podnošljiv dug i dobiven novi kredit za opstanak poslovanja.Tijekom toga je procesa Varteks izgubio i svoje najvrednije nekretnine.

Očigledno je povjerenje Nenada Bakića tada još bilo na strani Zorana Košćeca, da bi danas, godinu dana kasnije, nakon 20 milijuna uloženih kuna za vlasništvo 46,69 posto dionica, Zoran Košćec otišao. Nova funkcija savjetnika je, smatra se, tek protokolarna za drugog najvećeg dioničara, s 18,4 posto dionica vrijednih 4,5 milijuna kuna.

Novi direktor

Povjerenje Nenada Bakića dobio je Ivan Perković. On je u tvrtku na mjesto člana uprave zaduženoga za financije i restrukturiranje Varteksa došao krajem srpnja, da bi 26. rujna bio postavljen za predsjednika Uprave.

Ivan Perković je od 2010. godine radio na raznim vodećim pozicijama u tvrtki Ralu logistika, da bi 2016. godine bio imenovan predsjednikom Uprave te kompanije, jedne od najvećih za prijevoz i logistiku robe u regiji.

Na tom je radnom mjestu ostao do veljače ove godine. Unatoč pristojnim prihodima, tvrtka je cijelo vrijeme poslovala s gubitkom između 10 i 15 milijuna kuna, što se pripisuje konkurenciji iz EU, ali i maćehinskom odnosu države prema prijevoznicima, a ne i (ne)kompetencijama menadžmenta.

EKSKLUZIVNO: Ivan Perković

Fokus je na razvoju i povećanju plaća

Jedna od prvih misija direktora Ivana Perkovića bit će, kaže, povećavanje plaća radnicima. Većina od njih 1100 trenutno radi za minimalac. – Nakon što osiguramo održivi rast i kontinuirani razvoj poslovanja, fokus nam je na povećanju primanja zaposlenika kojih trenutačno u Varteksu ima nešto više od 1.100 – kaže.

Ipak, da bi se do toga došlo potrebno je, kaže direktor, revitalizirati Varteks brand. – Smatram da kompanija ima odlične preduvjete da ponovno započne uspješno poslovati s obzirom da se radi o prepoznatljivom modnom brandu koji ove godine slavi stotinu godina postojanja, ima zaokružen poslovni proces od proizvodnje do lanca maloprodajnih mreža te naposljetku i kvalitetan proizvod.

Kako bi kapitalizirali navedeno želimo osigurati pozitivan “cash flow” u sljedećih nekoliko mjeseci. Konkretno, pokrećemo više projekata. Jedan od prvih je osiguranje značajnih ušteda u nabavi i potrošnji energije, a uz to želimo Varteks osloboditi težine neoperativne imovine izvan Varaždina, koju nosi na svojim leđimaa.Fokus će mi biti i na modernizaciji proizvodnje, te produktivnosti uz održanje kvalitete. Dodatno ću se posvetiti proširenju suradnje sa inozemnim partnerima.

Prvi koraci se rade ovih dana, a efekti će biti vidljivi u prvoj polovici sljedeće godine. Inače, Varteks radi sa Hugo Boss i švedskom modnom kućom J. Lindeberg, te još nekoliko jakih modnih brandova u Europi.

Ivan Perković smatra da je Varteks na dobrom putu. – Kompanija je u prva dva kvartala ostvarila pozitivan operativni rezultat, što je značajan pomak s obzirom na isto razdoblje prethodne godine. Trudit ćemo se da tako bude i u zadnjem kvartalu ove godine – kaže, ali ne pokušava pobjeći od dugovanja. – Naglasio bih da kompanija ima određena dugovanja, uglavnom prema bankama. Tijekom 2018. godine Varteks je dogovorio poček za otplatu tih dugovanja, što nam omogućava kvalitetniji fokus na trenutačno poslovanje i ostvarivanje pozitivnog rezultata.

Ivan Perković je od 2010. do veljače ove godine radio na raznim vodećim pozicijama u tvrtki Ralu logistika

Javnost špekulira da će, tko god kupi Varteks, to učiniti samo zbog vrijednog zemljišta i nekretnina u Zagrebačkoj ulici. – Kompanija u Varaždinu u sklopu kompleksa posjeduje jedan dio neiskorištenih nekretnina, koje u ovome trenutku značajno troškovno opterećuju osnovno poslovanje kompanije. Svjesni smo toga problema te smo u komunikaciji s lokalnom zajednicom da pronađemo najbolju opciju koja bi omogućila i razvoj kompanije, i sredine u kojoj se nekretnine nalaze – odgovara Ivan Perković.

O svojem dolasku u Varteks kaže: – Nakon odlaska iz RALU Logistike upoznao sam g. Bakića koji je smatrao da Varteksu u ovom trenutku treba menadžer mojih kompetencija. Budući da se radi o izrazito izazovnom projektu, a istovremeno vjerujem da Varteks kao poznati modni brand ima veliki potencijal, odlučio sam prihvatiti ponudu.

U fokusu

Varaždin, tri grada i 11 općina potpisali sporazum o Strategiji razvoja urbanog područja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj vijećnici Grada Varaždina u ponedjeljak, 25. listopada, održano je potpisivanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije razvoja urbanog područja Varaždin za financijsko razdoblje 2021. – 2027.

Potpisivanju su uz gradonačelnika Grada Varaždina Nevena Bosilja nazočili predstavnici tri grada i 11 općina s područja Varaždinske županije koji su ušli u sastav urbanog područja Varaždin temeljem Odluke o sastavu urbanog područja koju je prošli tjedan potvrdilo Gradsko vijeće: za Grad Novi Marof gradonačelnik Siniša Jenkač, za Grad Ludbreg gradonačelnik Dubravko Bilić, za Grad Varaždinske Toplice gradonačelnica Dragica Ratković, za Općinu Beretinec načelnik Nikola Žganec, za Općinu Gornji Kneginec načelnik Goran Kaniški, za Općinu Jalžabet načelnik Rajko Solar, za Općinu Martijanec načelnik Branimir Nađ, za Općinu Maruševec načelnik Mario Klapša, za Općinu Petrijanec načelnik Željko Posavec, za Općinu Sračinec načelnik Božidar Novoselec, za Općinu Sveti Ilija načelnik Marin Bosilj, za Općinu Trnovec Bartolovečki načelnica Verica Vitković, za Općinu Vidovec načelnik Bruno Hranić i za Općinu Vinica načelnik Branimir Štimec.

Strategija razvoja urbanog područja definirat će zajednički smjer razvoja urbanog područja Varaždin čime će se olakšati provedba zajedničkih projekata kroz ITU mehanizam. – Naše ITU područje u jedinstvenom slučaju u Hrvatskoj ima najveći broj mogućih jedinica koje su se smjele uključiti i smatramo da je to najkorektnije. Gotovo 90 posto ITU središta uzelo je samo onaj broj sudionika da zadovolje uvjete da budu ITU područje, no mi smatramo da brojem migracija sve ove općine i gradovi, svi oni gravitiraju prema gradu Varaždinu i da imamo jako puno zajedničkih interesa i potencijalnih projekata koje ćemo moći iskoristiti – rekao je gradonačelnik.

Najavio je kako se sada kreće u izradu Strategije razvoja urbanog područja koja treba biti gotova u roku od četiri mjeseca.

– Nakon toga imamo još neko usuglašavanje s Ministarstvom regionalnog razvoja i očekujemo da će se iznos od 200 milijuna kuna spustiti početkom ljeta sljedeće godine kada će se moći krenuti s projektima. Grad Varaždin je ovim postao provedbeno tijelo razine 1 EU projekata. Ono što su dosad bili Ministarstvo regionalnog razvoja ili za Aglomeraciju Hrvatske vode to je u ovom slučaju Grad Varaždin – kazao je.

Ministarstvo regionalnog razvoja još nije izdalo smjernice te bi one prema riječima gradonačelnika trebale biti gotove u iduća dva ili tri tjedna. Bit će ograničenja oko toga kakvi projekti će se moći realizirati u sklopu ITU mehanizma, no gradonačelnik naglašava da će se sigurno moći realizirati kulturna baština, energetske učinkovitosti, biciklističke staze, neka međusobna povezivanja između više jedinica lokalne samouprave. Grad Varaždin ima već nekoliko projekata koje ćemo, ako ih nećemo moći realizirati prema Nacionalnom planu otpornosti i oporavka, prijaviti na ITU mehanizam.

Objasnio je i na koji način će se raspodijeliti novac između sudionika: „Novac će se raspodijeliti u omjeru 70 posto prema središtu, a 30 posto prema ostalima, a riječ je o 60-ak milijuna kuna za ostale jedinice lokalne samouprave. Sufinanciranje će, prema podacima s kojima raspolažemo, biti 70 do 85 posto. To znači, ako neka jedinica lokalne samouprave misli provoditi projekt od 10 milijuna kuna, onda mora za to imati osiguranih 3 milijuna kuna u svom proračunu, što za pojedine općine nije mali iznos.“

Nastavite čitati

U fokusu

Ukida se 50% bankomata u Hrvatskoj!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uskoro nas u Hrvatskoj čeka smanjenje bankomata za čak 50 posto, piše Novi list.

Drastično rezanje bankomatske mreže najavili su nedavno iz Hrvatske udruge banaka, a ukidanje bankomata pogotovo se očekuje u ruralnim područjima, gdje je i promet na bankomatima manji. Bankomati se ukidaju zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem tzv. aktivne elektrokemijske zaštite.

Međutim, nameće se pitanje ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima, navodeći da je bankomata puno te druge slične argumente. 

No, ako ih uskoro baš i ne bude tako puno i ne budu svima dostupni, gdje da onda ljudi podižu novac bez naknade i hoće li, ako budu prisiljeni dizati novac na šalterima banka te za to platiti naknadu, to postati još jedan od bankarskih nameta?

Banke su u smislu karike koja osigurava protok novca svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve isti plan koliko će ukinuti bankomata. Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti besplatno – na bankomatu, piše Novi list.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje