Povežite se s nama

Kultura

Hoće li varaždinski HNK dobiti status nacionalnoga kazališta?

Objavljeno:

- dana

Rasprava u Saboru o Zakonu o kazalištima

U utorak 24. rujna proslavljena je 140. obljetnica zgrade varaždinskoga kazališta, a jučer se o varaždinskom HNK raspravljalo u Hrvatskom saboru. Tema – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kazalištima, čiji je konačni prijedlog davanje statusa nacionalnoga kazališta varaždinskom HNK.

Argumente u prilog odobrenja prijedloga iznijela je saborska zastupnica HNS-a i zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Natalija Martinčević. Nazvavši varaždinski HNK hramom kulture i čuvarem kajkavskoga jezika, istaknula je kako bi dobivanje nacionalnog statusa bilo značajno ne samo za grad Varaždin i Varaždinsku županiju, već i za Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku županiju.

No nisu svi za priznavanje nacionalnog statusa varaždinskom HNK. Primjerice, Snježana Banović, predsjednica Kulturnoga vijeća za dramske umjetnosti Ministarstva kulture, u svojem priopćenju za javnost ističe kako ne podržava proglašenje varaždinskog teatra nacionalnim jer smatra da za taj potez ne postoje valjani argumenti.

– Protivnice ove ideje spominju kako je Grad Varaždin umanjio iznos za financiranje, no ne samo da smo ostali na 9,5 milijuna kuna godišnje, već je taj iznos, koji se izdvaja iz gradskog proračuna, povećan za 160.000 kuna. No ove gospođe koje su ovako ružno govorile o varaždinskom kazalištu nisu uvrijedile Vladu, ni Ministarstvo kulture, ni nas zastupnike koji podržavamo ovaj prijedlog. Uvrijedile su građane Varaždina, Varaždinske županije i 500.000 stanovnika sjeverne Hrvatske kojima je ovo matično kazalište i koji žele da i mi kao regija budemo izjednačeni barem u nečemu s ostalim regijama u Hrvatskoj – istaknula je Martinčević.

Rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kazalištima, s konačnim prijedlogom zakona, u Hrvatskom se saboru nastavlja i danas, a hoće li ga zastupnici podržati, znat će se sutra, za kada je predviđeno glasanje.

Izvor:
Foto:

Kultura

Varaždinski HNK odnio četiri Nagrade hrvatskog glumišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sinoć su dodijeljene Nagrade hrvatskog glumišta, a HNK u Varaždinu slavo je u četiri kategorije.

Za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji drame nagrađena je predstava Matiaš, Grabancijaš, Dijak autora Tituša Brezovačkog u režiji Krešimira Dolenčića.

Režiser Krešimir Dolenčić nagrađen je i za režiju iste predstave.

Za najbolje glumačko ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina kod žena u kategoriji drame nagrađena je Dea Presečki za ulogu Matiaša u istoj predstavi.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina u kategoriji opere nagrađena je Josipa Bilić za ulogu Pepeljuge u istoimenoj operi Julesa Massneta pod dirigentskim vodstvom Darijana Ivezića u režiji Saše Anočića iz produkcije HNK u Varaždinu u suradnji s Muzičkom akademijom Zagreb.

Nastavite čitati

Kultura

Hrvoje Pintarić i Tamara Jurkić Sviben u nedjelju nastupaju u varaždinskom HNK-u

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U nedjelju, 28. studenoga, u velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu s početkom u 19 sati i 30 minuta Hrvoje Pintarić na rogu i Tamara Jurkić Sviben na klaviru održat će koncert 3. koncertne sezone.

Organizator je HNK u Varaždinu uz potporu Koncertnog ureda Varaždin i Ministarstva kulture i medija RH.

Besplatne ulaznice mogu se rezervirati i preuzeti na blagajni Kazališta.

Za dolazak na programe unutar zgrade HNK u Varaždinu potrebne su COVID potvrda i maska za lice.

Kontakt blagajne: 042 200 250; [email protected]

Hrvoje Pintarić rođen je 1971. godine u Bjelovaru, gdje je završio osnovnu i srednju glazbenu školu. Studij roga nastavlja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirao 1995. godine u klasi profesora Stjepana Mateića.Još za vrijeme studija postaje član Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske, gdje aktivno radi do jeseni 1996. godine, nakon čega slijedi jednogodišnje usavršavanje u Pragu kod profesora Zdeneka Tylšara. Od 1997. do 2004. godine prvi je hornist Dubrovačkog Simfonijskog orkestra s kojim ostvaruje solističke nastupe. Od 2004. godine živi i radi u Zagrebu kao član orkestra opere Hrvatskog narodnog kazališta, uspješno se bavi pedagoškim radom, te od jeseni 2018. postaje profesor roga na Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Intenzivno se bavi komornom glazbom, sudjeluje na renomiranim brass festivalima, jedan je od osnivača komornog festivala “Amadeus Fest” u Bjelovaru, te kontinuirano koncertira u Hrvatskoj i inozemstvu kao solist s pijanisticom Tamarom Jurkić Sviben. U toj suradnji ostvario je više praizvedbi novih djela hrvatske glazbene baštine za rog i klavir (Prohaska, Bobić, Uhlik, Kabiljo, Grubačević…), što je 2019. godine i rezultiralo izdanjem nosača zvuka u suradnji sa izdavačkom kućom Cantus. Za australsku izdavačku kuću Hammering Records je snimio i nova djela za rog i klavir i rog solo, australskog skladatelja Alana Holleya. Umjetnički je voditelj Zagrebačkog orkestra ZET-a u Zagrebu.

Hrvatska pijanistica rodom iz Pule Tamara Jurkić Sviben (1973.) druženje s klavirom započela je u svojoj šestoj godini u rodnom gradu. Diplomirala je klavir u klasi akademika Jurice Muraia na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1995., te je pri istoj ustanovi stekla magisterij umjetnosti 2006. u klasi prof. Vladimira Krpana. Doktorirala je Kroatologiju 2016. godine  s temom „Glazbenici židovskoga podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj od 1815. do 1941. godine“.

Koncertira kao solistica i komorna glazbenica od 1992. na mnogim hrvatskim festivalima i u inozemstvu (Francuska, Danska, Island, Portugal, Grčka, Španjolska, Austrija, Albanija, Kosovo, Velika Britanija, Nizozemska, Njemačka, Mađarska, Ukrajina, Poljska, Litva, Bosna i Hercegovina, Izrael, Indija, Kanada, Australija), usredotočivši se na repertoar kraja 19. i početka 20. stoljeća. Usavršavala je svoje pijanističko umijeće kod Michaela Vosskresenskog i Leva Naumova, te u klasi Monique Mercier na Ècole Normale de Musique de Paris ‘Alfred Cortot’.

Snimila je tri nosača zvuka za izdavačku kuću Croatia Records s djelima hrvatskih i američkih skladatelja prve polovine 20. Stoljeća (Piano, Klavirske sonate Božidara Kunca i Začarani klavir) te dva Cd-a za australsku izdavačku kuću Hammerings Records s djelima australskog skladatelja Alana Holleya. Njezine snimke skladbi  Ivane Lang i Alfija Kabilja nalaze se na izdanjima Cantusa. Redovno snima i za Hrvatski radio djela hrvatskih skladatelja. Surađivala je sa Simfonijskim orkestrom HRT-a, Dubrovačkim simfonijski orkestrom, Hrvatskim komornim orkestrom  te orkestrom INK u Puli. Koncertirajući kao komorni glazbenik surađuje s renomiranim solistima iz zemlje i inozemstva. S hornistom Hrvojem Pintarićem i mezzosopranisticom Sofijom Cingulom osnovala je Trio Ludens, kao komorni sastav koji njeguje komornu glazbu 19. i 20. stoljeća s posebnim naglaskom na suvremeno hrvatsko glazbeno stvaralaštvo. S hornistom Hrvojem Pintarićem surađuje od 2010. godine na promociji novih djela hrvatske glazbene baštine za rog i glasovir. Zajednička suradnja rezultirala je brojnim koncertima u domovini, ali i turnejama u Kanadi i Australiji te nosačem zvuka Signali s djelima hrvatskih skladatelja u izdanju Cantusa. Skladbe M. Prohaske, T. Uhlika, B. Okmace, S. Majurec pisane su upravo za duo Jurkić Sviben-Pintarić Posebnu brigu, Tamara, posvećuje istraživanju i proučavanju hrvatske glazbene baštine te je osnivačica i predsjednica Udruge za proučavanje i promicanje kulturne baštine „Tamar“ u sklopu koje vodi sustavnu brigu za pronalaženjem i tiskanjem dosada neobjavljenih notnih zapisa hrvatske glazbene baštine. Od 2019. godine interdisciplinarna je docentica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za područje kroatologije, znanosti o umjetnosti i glazbenu umjetnost.

Članica je Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, Hrvatske glazbene scene mladih, Hrvatskog muzikološkog društva, potpredsjednica Hrvatskog glazbenog zavoda te pročelnica odjela za glazbu Matice hrvatske. 

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje