Rasprava u Saboru o Zakonu o kazalištima
U utorak 24. rujna proslavljena je 140. obljetnica zgrade varaždinskoga kazališta, a jučer se o varaždinskom HNK raspravljalo u Hrvatskom saboru. Tema – Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kazalištima, čiji je konačni prijedlog davanje statusa nacionalnoga kazališta varaždinskom HNK.
Argumente u prilog odobrenja prijedloga iznijela je saborska zastupnica HNS-a i zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Natalija Martinčević. Nazvavši varaždinski HNK hramom kulture i čuvarem kajkavskoga jezika, istaknula je kako bi dobivanje nacionalnog statusa bilo značajno ne samo za grad Varaždin i Varaždinsku županiju, već i za Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku županiju.
No nisu svi za priznavanje nacionalnog statusa varaždinskom HNK. Primjerice, Snježana Banović, predsjednica Kulturnoga vijeća za dramske umjetnosti Ministarstva kulture, u svojem priopćenju za javnost ističe kako ne podržava proglašenje varaždinskog teatra nacionalnim jer smatra da za taj potez ne postoje valjani argumenti.
– Protivnice ove ideje spominju kako je Grad Varaždin umanjio iznos za financiranje, no ne samo da smo ostali na 9,5 milijuna kuna godišnje, već je taj iznos, koji se izdvaja iz gradskog proračuna, povećan za 160.000 kuna. No ove gospođe koje su ovako ružno govorile o varaždinskom kazalištu nisu uvrijedile Vladu, ni Ministarstvo kulture, ni nas zastupnike koji podržavamo ovaj prijedlog. Uvrijedile su građane Varaždina, Varaždinske županije i 500.000 stanovnika sjeverne Hrvatske kojima je ovo matično kazalište i koji žele da i mi kao regija budemo izjednačeni barem u nečemu s ostalim regijama u Hrvatskoj – istaknula je Martinčević.
Rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kazalištima, s konačnim prijedlogom zakona, u Hrvatskom se saboru nastavlja i danas, a hoće li ga zastupnici podržati, znat će se sutra, za kada je predviđeno glasanje.
Izvor:
Foto:
U povodu Međunarodnog tjedna arhiva, u dvorani Državnog arhiva u Varaždinu u utorak, 6. lipnja, kulturnoj javnosti predstavljena je izložba “Književno stvaralaštvo Ivana Kukuljevića Sakcinskog“.
Izložba koju svi zainteresirani mogu razgledati do 14. srpnja, ukazuje na značaj Kukuljevićevog rada na polju književnosti, a njezin cilj je potaknuti nastavak istraživanja ovog segmenta golemog Kukuljevicevog stvaralačkog opusa i rad na objavljivanju dosad neobjavljenih radova.
U svojem osvrtu na arhivski fond HR-DAVŽ-532. obitelji Kukuljević, ravnatelj Arhiva prof. Damir Hrelja, objasnio je okupljenima na otvorenju izložbe da se u njemu između ostaloga čuvaju rukopisi objavljenih, ali i dosad neobjavljenih literarnih radova lvana Kukuljevića Sakcinskog.
– Posebnost izložbe predstavlja činjenica da su na njoj izložena i dva likovna djela, koja se tematski vezuju uz obitelj Kukuljević. Riječ je o radovima prof. dr. sc. Krešimira Frankića, odnosno o portretu Radovana Kukuljevića (ulje na platnu) i dvorcu obitelji Kukuljević u Ivancu (ulje na dasc) – rekao je Hrelja o likovnim djelima koja je Arhivu 1. lipnja 2023. godine darovala Dubravka Kukuljević, praunuka lvana Kukuljevića Sakcinskog.
Nastavak istraživanja
Dodajmo da izložba „Književno stvaralaštvo lvana Kukuljevića Sakcinskog” donosi pregled najvažnijih sačuvanih Kukuljevićevih književnih rukopisa iz spomenutog fonda. Uz originalne Kukuljevićeve rukopise koji su objavljeni, izloženi su i tiskani primjerci.
– U pojedinim slučajevima Kukuljević će zabilježiti da je nezadovoljan izmjenama koje su urednici, bez njegovog znanja, unijeli u njegove radove. Posebnu pak vrijednost i zanimljivost izložbe predstavljaju dosad neobjavljeni ili pak u potpunosti nepoznati književni radovi lvana Kukuljevića Sakcinskog – naglašava Hrelja.
I dok su u izdanju Državnog arhiva u Varaždinu 2018. i 2019. godine objavljene četiri dotad neobjavljene Kukuljevićeve drame (Beg Bele, Nenadani sastanak, Skenderbeg, Ženit se ili ne ženit se), u Obiteljskom fondu Kukuljević čuva se i određeni broj neobjavljenih Kukuljevićevih pjesama. Neke od njih se ljubavnom tematikom uklapaju u prvo razdoblje Kukuljevićevog književnog stvaralaštva, dok će dio njih prema političkom naboju i porukama pripadati samom kraju drugog ili u treće kronološko razdoblje njegovog pisanja.
– Među navedenim se rukopisima, značajem i opsegom, posebno ističe epska pjesma Bezmir spjevana 1844., a koju spominje kao „dio eposa” i Tadija Smičiklas u govoru održanom na sjednici filologičko – historičkog razreda JAZU održanom 27. siječnja 1892. godine – zaključio je Damir Hrelja.
U petak, 16. lipnja 2023. godine, prvim cjelovečernjim koncertom varaždinskoj publici predstavit će se Varaždinski vokalni ansambl.
Ansambl je osnovan na prijedlog Janje Knapić Omranloo i istaknutog dirigenta Milada Omranlooa, koji ujedno djeluje i kao voditelj ansambla uz Koncertnog ureda Varaždin.
Ansambl izvodi pjesme a capella, pretežito u pop i jazz stilu, a također im nisu strani ni svi ostali žanrovi.
U njihovim izvedbama glas se često koristi kao sredstvo oponašanja zvučnih boja raznih instrumenata te svaki član unutar ansambla nosi ulogu solista.
Glasovne boje svakog člana istaknute su tim više pjevanjem na mikrofone, što iziskuje izričitu preciznost i kontrolu u posebnoj vrsti vokalne tehnike.
U tom smislu VVA je jedinstven u Varaždinu, a i šire i na je dobrom putu da vrlo brzo postane jedan od reprezentativnih ansambala Varaždina i Hrvatske u svijetu.
Karte po cijeni od 7 eura mogu se kupiti na blagajni HNK-a, a koncert će se održati na velikoj sceni HNK s početkom u 19 sati.
– Ne propustite priliku čuti Varaždinski vokalni ansambl na prvom koncertu sezone! – poručuju organizatori.
U zoni Motičnjak u Varaždinu uskoro će s radom započeti novo reciklažno dvorište kojim će upravljati Čistoća d.o.o. Kućanstva s...
Tvrtka Leier-Leitl d.o.o., Zagrebačka 89, 42 204 Turčin objavljuje OGLAS ZA RADNA MJESTA: ELEKTRIČAR Opis radnog mjesta: Moglo bi Vas...
Nogometna akademija Lumen Varaždin namijenjena je nogometašima početnicima od 4 do 10 godina, a s ciljem okupljanja i uvođenja djece...
