PROFIT ILI ZDRAVLJE

Koliko je često profit važniji od čistoće okoliša, vode i zdravlja ljudi? Kako je moguće da je prije nekoliko mjeseci Bednja pocrvenila, da je prije dvije godine otkrivena povišena koncentracija tetrakloretena na vodocrpilištu Bartolovec, a da koncentracija nitrata ubrzano raste na vodocrpilištu Vinikovščak?

Šteti li voda koju pijemo našem zdravlju?

Pozitivan korak

Sve su to teme o kojima se premalo govori, a pozitivan korak prema boljoj zaštiti voda bio je okupljanje stručnjaka na znanstvenom skupu “Održivo korištenje i zaštita voda u sjeverozapadnoj Hrvatskoj” na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu prošlog četvrtka. Naime, nakon što je crpilište Varaždin gotovo u potpunosti zatvoreno upravo zbog previsoke razine nitrata, u posljednjih je nekoliko godina došlo do povećanja koncentracije nitrata na još četiri crpilišta, Bartolovcu i Vinokovščaku u Varaždinskoj županiji, ali i Nedelišću i Prelogu u Međimurskoj županiji.

– Valja naglasiti da je kvaliteta vode na ta četiri crpilišta zadovoljavajuća, jer standardne analize pokazuju da nijedan parametar ne prelazi maksimalnu koncentraciju propisanu Zakonom. Međutim, zabrinjavajući je trend porasta koncentracije nitrata na crpilištu Vinokovščak, budući da se ona u posljednjih desetak godina udvostručila – napomenuo je moderator skupa doc. dr. sc. Ivan Kovač. 

 

Maksimalna dozvoljena koncentracija nitrata je 50 mg/l, a u Vinokovščaku je oko 38 mg/l i raste. 

Pojasnio je da maksimalna dozvoljena koncentracija nitrata iznosi 50 mg/l, a u Vinokovščaku je oko 38 mg/l.
– Ako se nastavi povećavati tim tempom, onda nećemo dugo čekati da bude prekoračena maksimalna dozvoljena koncentracija – upozorava.

Podsjetio je i na nekadašnju preporuku Europske unije prema kojoj maksimalna koncentracija nitrata ne bi trebala prelaziti 25 mg/l. – To je ostala samo preporuka koja nikad nije našla mjesta u novijoj legislativi, ali mi je žao što je povučena. Poprilično velik broj znanstvenih i stručnih radova govori o štetnosti nitrata koji nisu termolabilni, dakle ne nestaju prokuhavanjem. Nitrati su posebno opasni za djecu, osobito za novorođenčad – naveo je Kovač i dodao da su nitrati uglavnom vezani uz tegobe probavnog sustava. Uzroci povećanja koncentracije nitrata u crpilištima su peradarske farme, intenzivna poljoprivreda te loš kanalizacijski sustav.

Istraživanje Bednje

Otpadne vode „krive“ su i za onečišćenje rijeke Bednje. Skupina istraživača je 2011. otkrila iznimno visoke količine nitrita, dušika, natrija i amonija u površinskom vodotoku Bednje na lokaciji nizvodno od Ivanca. Irena Tomiek, dipl. ing., iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo, navela je da je to bila posljedica ispuštanja otpadnih voda iz jednoga industrijskog pogona. Ove godine – slična stvar, Bednja je prije nekoliko mjeseci poprimila crvenu boju, također zbog otpadnih voda.

– Proces pročišćavanja otpadnih voda ima svoju cijenu. Onom tko onečišćuje okoliš, ako je to u sklopu industrijskog postrojenja, u interesu je, nažalost, da ima što manje troškove. Ako se upusti u pročišćavanje, onda ti troškovi rastu, profit se smanjuje, a nažalost, to je ono što velik broj ljudi jedino zanima – naglasio je Kovač. 

Interpol i forenzika

Stanje u okolišu možda će se popraviti zahvaljujući okolišnoj forenzici, relativno mladoj znanosti koja je u Hrvatskoj tek u povojima, a koju je na skupu predstavio profesor dr. sc. Goran Kniewald. – Sekcija Interpola za praćenje kaznenih djela protiv okoliša jedan je od najvećih sektora upravo zbog toga što su ta djela uzela maha, a dugo nisu bila sankcionirana niti gonjena – istaknuo je Kniewald. Inače, prezentirano je ukupno osam tema, pa se  tako govorilo i o zaštiti voda te pokazateljima onečišćenja.

Izvor:
Foto: