Varaždinska županija: u veljači na burzi rada samo 326 ljudi tražilo posao
Krajem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin, evidentirano je 2.199 nezaposlenih osoba. Na području Ispostave Ivanec bilo...
Laž je, lažu svi oni koji tvrde da nema drugog načina za rješavanje naših problema, naglasio je Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada, koji se u Varaždinu snažno usprotivio davanju autocesta u koncesiju te prodaji državne imovine, odnosno privatizaciji Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke.
Da bi stvorila pogodno ozračje za prodaju državne imovine, aktualna vlast, prema čelniku laburista, zastrašuje građane da neće biti plaća i mirovina na isti način kao što je radila premijerka Kosor kada se uvodio krizni porez.
-U kojoj to državi autoceste mogu biti profitabilne i kada? Nikada i nigdje. Točno je da u Hrvatskoj već imamo autoceste u koncesiji, pravac Zagreb-Macelj i u Istri. No prešućuje se da su ti koncesionari jedini u nas oslobođeni PDV-a, a koncesijski ugovori su takvi da Hrvatska u slučaju nedostane zarade mora ili dopustiti povećanje cijene ili isplatiti razliku između zamišljene i ostvarene dobiti iz proračuna. Tako je za prošlu godinu koncesionaru pravca Zagreb-Macelj isplaćeno 80 milijuna kuna. To daje nasluti da će isti uvjeti biti i kod davanja u koncesiju 1.050 km autocesta na rok od 50 godina, rekao je Lesar upozorivši da svaka autocesta mora imati i alternativni pravac.
privatizacija CO i HPB ne radi po posebnom zakonu da radnici ne stjeknu dionice
Umjesto davanja autocesta u koncesiji, što se po njemu pogrešno naziva monetizacijom, čelnik laburista predlaže odgodu otplate kredita ili izdavanje obveznica.
-Pozivam Vladu da objavi studiju u kojoj se dokazuje da je davanja u koncesiju isplativije od prolongiranja otplate dospjelih kredita i obveza vezanih uz autoceste. Postavljam i pitanje zašto HAC ne bi emitirao obveznice koje bi otkupila HNB iz primarne emisije uz jedan posto kamata i tako otplatila kreditne obveze, ustvrdio je Lesar napomenuvši da smo ograničenja HNB-u dali sami.
Osvrćući se na privatizaciju Croatia osiguranja, ukazao je da se time prodale i njezine tvrtke kćeri kojih je trinaest od kojih neke djeluju u zemljama regije, kao što su BiH, Srbija, Kosovo i Makedonija.
Ustvrdivši da se privatizacija CO i HPB ne radi po posebnom zakonu kao što se INA samo da se zaposlenicima onemogući stjecanje prava na otkup dionica, čelnik laburista usprotivio se i prodaji HPB-a.
-Dok se HPB kao značajna nacionalna banka prodaje, državnim novcem sanira se šest privatnih banaka jer su se neki bivši ministri tu zadužili, uzimali povoljne kredite u tim bankama i sada to trebamo svi riješiti, ustvrdio je Lesar koji prodaju državne imovine vidi kao posljedicu diktata Svjetske banke, MMF-a i Europske komisije.
-Prodajom CO prodaje se zapravo veliko osiguravateljsko tržište u regiji gdje je naš osiguravatelj lider. A za koliko? Ako se pomnoži premija koju naplati godišnje s faktorom tri, kako vele stručnjaci, a zatim pribroji vrijednost kapitala i imovine, dolazimo do 12,2 milijarde kuna, pri čemu je 2,9 milijardi iznosi samo godišnja premija koju naplati CO. A država planira od prodaje CO dobiti dvije milijarde kuna za svoj udio umanjen za 25 posto, ustvrdio je Lesar.
Čelnik laburista posebno je upozorio da je ove godine CO ostvarila dobit od 100 milijuna, a zadržava dobit iznosi 600 milijuna.
– Zašto to država ne povlači uoči prodaje? Zašto ide pozivni a ne javni natječaj? Nakon pozivnog natječaja idu neobvezujuće ponude, pa u trećem krugu obvezujuće. Tako se nastoji CO prodati samo onome koga Vlada želi. I ne bih se iznenadio da takvim načinom kupac bude Adris, ustvrdio je Lesar te najavio mogućnost podnošenja ustavne tužbe protiv Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u državnom vlasništvu.
Neka ministri Vrdoljak i Jovanović odmah objave ugovor sklopljen sa Spektrumom, odnosno mišljenje iz kojeg se vidi kakve su to znanstvene svrhe istraživanja koje je ugovoreno s norveškom kompanijom u Jadranu, rekao je Dragutin Lesar, predsjednik HL-SR-a, govoreći u Varaždinu o sklapanju ugovora između Ministarstva gospodarstva i norveške tvrtke Spektrum za seizmičko istraživanje Jadranskog mora.
– Ugovor je sklopljen bez natječaja. Obrazloženje je bilo da neće biti nikakvih troškova za Republiku Hrvatsku jer će Spektrum troškove istraživanja pokriti prodajom podataka do koji dođe na svjetskom tržištu. To je skandal! Takov što možda se dogodilo u Africi ili Aziji, ali u Europi se nije dogodilo zadnjih sto godina, ustvrdio je čelnik laburista.
Podaci koji govore ima li negdje ili ne nafte i plina, kako je dodao, najveća su tajna svake države i ključne informacije za njezinu energetsku neovisnost. Lesar je i podsjetio da u Zakonu o rudarstvu, koji je star dvije godine, kao i u Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je usvojen prije svega tri tjedna, postoje odredbe da rezultati takvih istraživanja vlasništvu su Republike Hrvatske bez obzira tko ih provodi, a dobiveni podaci ne smiju se iznositi, javno objavljivati i prodavati.
– Kada je ministar Vrdoljak tražio pozitivno mišljenje o ugovoru od Uprave za rudarstvo koja djeluje unutar njegovog ministarstva – dobio je negativno mišljenje jer je protuzakonit i ne može se sklopiti bez javnog natječaja. Znate što su onda napravili? Zatraži su mišljenje od Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta jer će to istraživanje biti rađeno u znanstvene svrhe, ustvrdio je Lesar.
Budući da na sjednici Vlade nije čuo obrazloženje sklopljenog ugovora, čelnik laburista pozvao je ministre Vrdoljaka i Jovanovića da objave sporni ugovor i mišljenje.
– Moram javno prozivati, moliti i zahtijevati obrazloženje okolnosti pod kojima je došlo do sklapanja ugovora i kako je uopće moguće da RH dopušta iznošenje na svjetsko tržište tako značajne informacije kao što su nalazišta nafte i plina, i to samo tri tjedna kako n što je Hrvatski sabor donio poseban zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Ovakav pristup i ponašanje naprosto je neshvatljivo. Ako će to itko pokušati razgrnuti, doći će se do svega i svačega, ustvrdio je Lesar pitajući se i kako to da na sve nije reagirala ni INA ni MOL.
Na način ugovaranja posla s norveškom tvrtkom žalbu je Europskoj komisiji najavila američka tvrtka ION također zainteresirana za posao za koji je očekivala javni natječaj, ali to nije zabrinulo ministra Ivana Vrdoljaka.
– Sve što radimo u vezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, radimo prema najvišim svjetskim, europskim i hrvatskim poslovnim i ekološkim standardima. Prema njima smo napisali zakone, a sutra ćemo i podzakonske akte, kao i ugovore. Ni u jednom trenutku neću nikome dopustiti da baca sumnju na poštivanje zakona i dezavuiranje naših i europskih propisa, rekao je ministar Vrdoljak.
Izvor:
Foto:
Inicijativa “Hod za život” organizirala je danas svoje drugo okupljanje u Varaždinu. Lani se u baroknom gradu održao prvi “Hod za život”.
I članovi “Hoda za život” i kontraprosvjednici okupili su se kod Staroga grada pa prošetali središtem Varaždina.
-Želimo prenijeti jasnu poruku da je svaki život važan. Tražimo zakonsku zaštitu svakog ljudskog života od začeća do njegove prirodne smrti. Danas u Varaždinu očekujemo optimizam te želimo da svaki muškarac i svaka žena jasno čuju naše poruke da je baš svaki ljudski život važan. Danas su s nama djeca, mladi, obitelji, stari, muškarci, žene, a svi smo okupljeni oko činjenice da ljudski život započinje začećem, što je rekla i znanost – pojasnila je Silvija Soren iz Organizacijskog odbora varaždinskog “Hoda za život”. Dodala je da se “Hod za život” ove godine održava u ukupno 12 gradova, da pokret raste te da šire optimizam svakim gradom u kojem se okupe.
Ove godine u Varaždinu nije bila Željka Markić.
Dodajmo da su se neki iz “Hoda za život”, inicijative koja se “zalaže za svaki život”, osvrnuli na kontraprosvjed, komentirajući da oni “ni sami ne znaju što su”.
“Subota za slobodu”
Ne slažu se svi s inicijativom “Hod za život”.
Udruga mladih V.U.K. i njihovi istomišljenici u centru Varaždina su za vrijeme “Hoda za život” organizirali kontraprosvjed naziva “Subota za slobodu”.
Evo što je poručila Lea Labaš, predsjednica Udruge V.U.K.: “Prepoznali smo potrebu kontraprosvjeda “Hodu za život”. Želimo i ove godine poručiti da je Varaždin slobodan i otvoren grad te da ne želimo oduzimati žensku tjelesnu autonomiju, ženska prava, niti se vraćati u prošlost. Građanke i građani Varaždina uvijek su bili tolerantni i uključivi i želimo da tako ostane.”
Dodala je da bi zakonska zabrana prava na pobačaj značila ograničavanje prava na izbor i oduzimanje slobode ženama, stoga su se danas okupili pod sloganom “Subota za slobodu”.
Iz Udruge V.U.K. osvrnuli su se i na ljude koji danas ponovno kleče na glavnom zagrebačkom glavnom trgu te poručili da je svaka žena svoj duhovni vođa i da ne treba drugoga da ju vodi. Ideje za koje se okupljeni muškarci u Zagrebu zalažu, dodaju, vraćaju društvo u prošlost, doba kada su žene bile podređene, drugotne, sve protiv čega su se naše prethodnice godinama borile, a i još se bore, kako bi bile ravnopravne muškarcima i zauzele mjesto u društvu koje im pripada.
Cijene nekretnina zadnjih godina snažno rastu, posebno u prošloj godini.
U srijedu je Europska središnja banka (ESB) upozorila na moguć kaotičan pad cijena nekretnina u eurozoni, jer stanovi zbog visokih kamatnih stopa postaju nedostupni građanima, a neprivlačni ulagačima, piše index.hr.
Hrvatska se u izvješću ne spominje direktno, ali su njeni građani svjesni situacije na tržištu. Mnogi se nadaju padu cijena nekretnina, iako Europska središnja banka (ESB) upozorava da bi to moglo dovesti do financijske krize.
“Gledajući u budućnost, pad cijena (nekretnina) mogao bi postati kaotičan jer rastuće kamatne stope na nove hipotekarne zajmove sve više ugrožavaju njihovu dostupnost i povećavaju teret kamata po postojećim hipotekarnim kreditima”, upozorio je ESB.
U međuvremenu su cijene nekretnina sve više rasle, dijelom zbog samog APN-a, pa je upitno jesu li uopće svi oni koji su dobili subvenciju neto profitirali od programa. Činjenica je da se nekretnine danas manje priuštive prosječnom građaninu nego prije, a to se može dokazati.
Jasno je da se ne radi samo o subjektivnom dojmu građana, jer podaci jasno pokazuju kako je relativno teže danas zaraditi za kupnju kuće ili stana nego prije sedam godina.
Za komentar upozorenja Europske središnje banke (ESB) o mogućem kaotičnom padu cijena nekretnina u eurozoni u Indexu su se obratili agentu za nekretnine Sanjinu Rastovcu. On ne očekuje da će se u kratkom roku cijene u Hrvatskoj smanjiti.
“Poremećaji na tržištu nekretnina uvijek krenu od ekonomski najjačih država pa se kroz određeno vrijeme preliju na manje. Hrvatska je u specifičnoj situaciji iz više razloga, zbog kojih se ne očekuje krah tržišta. Krajem prošle godine se osjetio pad potražnje i taj trend se nastavio početkom 2023. godine. Trenutni pad nije dovoljno velik da bi izazvao pad cijena jer je i dalje višestruko veća potražnja od ponude. Očekivanja su da će do kraja godine rast cijena stati i da će doći do stabilizacije te eventualno korekcije cijena lošijih, starijih nekretnina”, prognozira Rastovac.
Za pad cijena će Hrvati očito morati pričekati ozbiljnu krizu, ali onda će nastati problem rasta nezaposlenosti.