Povežite se s nama

U fokusu

HPB prodaju, a novcem države saniraju šest privatnih banaka

Objavljeno:

- dana

Laž je, lažu svi oni koji tvrde da nema drugog načina za rješavanje naših problema, naglasio je Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada, koji se u Varaždinu snažno usprotivio davanju autocesta u koncesiju te prodaji državne imovine, odnosno privatizaciji Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke.

Da bi stvorila pogodno ozračje za prodaju državne imovine, aktualna vlast, prema čelniku laburista, zastrašuje građane da neće biti plaća i mirovina na isti način kao što je radila premijerka Kosor kada se uvodio krizni porez.

-U kojoj to državi autoceste mogu biti profitabilne i kada? Nikada i nigdje. Točno je da u Hrvatskoj već imamo autoceste u koncesiji, pravac Zagreb-Macelj i u Istri. No prešućuje se da su ti koncesionari jedini u nas oslobođeni PDV-a, a koncesijski ugovori su takvi da Hrvatska u slučaju nedostane zarade mora ili dopustiti povećanje cijene ili isplatiti razliku između zamišljene i ostvarene dobiti iz proračuna. Tako je za prošlu godinu koncesionaru pravca Zagreb-Macelj isplaćeno 80 milijuna kuna. To daje nasluti da će isti uvjeti biti i kod davanja u koncesiju 1.050 km autocesta na rok od 50 godina, rekao je Lesar upozorivši da svaka autocesta mora imati i alternativni pravac.

privatizacija CO i HPB ne radi po posebnom zakonu da radnici ne stjeknu dionice

Umjesto davanja autocesta u koncesiji, što se po njemu pogrešno naziva monetizacijom, čelnik laburista predlaže odgodu otplate kredita ili izdavanje obveznica.

-Pozivam Vladu da objavi studiju u kojoj se dokazuje da je davanja u koncesiju isplativije od prolongiranja otplate dospjelih kredita i obveza vezanih uz autoceste. Postavljam i pitanje zašto HAC ne bi emitirao obveznice koje bi otkupila HNB iz primarne emisije uz jedan posto kamata i tako otplatila kreditne obveze, ustvrdio je Lesar napomenuvši da smo ograničenja HNB-u dali sami.

CO sa čak 13 tvrtki kćeri

Osvrćući se na privatizaciju Croatia osiguranja, ukazao je da se time prodale i njezine tvrtke kćeri kojih je trinaest od kojih neke djeluju u zemljama regije, kao što su BiH, Srbija, Kosovo i Makedonija.

Ustvrdivši da se privatizacija CO i HPB ne radi po posebnom zakonu kao što se INA samo da se zaposlenicima onemogući stjecanje prava na otkup dionica, čelnik laburista usprotivio se i prodaji HPB-a.

-Dok se HPB kao značajna nacionalna banka prodaje, državnim novcem sanira se šest privatnih banaka jer su se neki bivši ministri tu zadužili, uzimali povoljne kredite u tim bankama i sada to trebamo svi riješiti, ustvrdio je Lesar koji prodaju državne imovine vidi kao posljedicu diktata Svjetske banke, MMF-a i Europske komisije.

CO vrijedi 12 milijardi kuna, a odlazi za dvije!?

-Prodajom CO prodaje se zapravo veliko osiguravateljsko tržište u regiji gdje je naš osiguravatelj lider. A za koliko? Ako se pomnoži premija koju naplati godišnje s faktorom tri, kako vele stručnjaci, a zatim pribroji vrijednost kapitala i imovine, dolazimo do 12,2 milijarde kuna, pri čemu je 2,9 milijardi iznosi samo godišnja premija koju naplati CO. A država planira od prodaje CO dobiti dvije milijarde kuna za svoj udio umanjen za 25 posto, ustvrdio je Lesar.

Čelnik laburista posebno je upozorio da je ove godine CO ostvarila dobit od 100 milijuna, a zadržava dobit iznosi 600 milijuna.

– Zašto to država ne povlači uoči prodaje? Zašto ide pozivni a ne javni natječaj? Nakon pozivnog natječaja idu neobvezujuće ponude, pa u trećem krugu obvezujuće. Tako se nastoji CO prodati samo onome koga Vlada želi. I ne bih se iznenadio da takvim načinom kupac bude Adris, ustvrdio je Lesar te najavio mogućnost podnošenja ustavne tužbe protiv Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u državnom vlasništvu.

Kakav smo to ugovor sklopili s norveškom tvrtkom?

Neka ministri Vrdoljak i Jovanović odmah objave ugovor sklopljen sa Spektrumom, odnosno mišljenje iz kojeg se vidi kakve su to znanstvene svrhe istraživanja koje je ugovoreno s norveškom kompanijom u Jadranu, rekao je Dragutin Lesar, predsjednik HL-SR-a, govoreći u Varaždinu o sklapanju ugovora između Ministarstva gospodarstva i norveške tvrtke Spektrum za seizmičko istraživanje Jadranskog mora.

Bez natječaja

– Ugovor je sklopljen bez natječaja. Obrazloženje je bilo da neće biti nikakvih troškova za Republiku Hrvatsku jer će Spektrum troškove istraživanja pokriti prodajom podataka do koji dođe na svjetskom tržištu. To je skandal! Takov što možda se dogodilo u Africi ili Aziji, ali u Europi se nije dogodilo zadnjih sto godina, ustvrdio je čelnik laburista.

Podaci koji govore ima li negdje ili ne nafte i plina, kako je dodao, najveća su tajna svake države i ključne informacije za njezinu energetsku neovisnost. Lesar je i podsjetio da u Zakonu o rudarstvu, koji je star dvije godine, kao i u Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je usvojen prije svega tri tjedna, postoje odredbe da rezultati takvih istraživanja vlasništvu su Republike Hrvatske bez obzira tko ih provodi, a dobiveni podaci ne smiju se iznositi, javno objavljivati i prodavati.

– Kada je ministar Vrdoljak tražio pozitivno mišljenje o ugovoru od Uprave za rudarstvo koja djeluje unutar njegovog ministarstva – dobio je negativno mišljenje jer je protuzakonit i ne može se sklopiti bez javnog natječaja. Znate što su onda napravili? Zatraži su mišljenje od Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta jer će to istraživanje biti rađeno u znanstvene svrhe, ustvrdio je Lesar.

Budući da na sjednici Vlade nije čuo obrazloženje sklopljenog ugovora, čelnik laburista pozvao je ministre Vrdoljaka i Jovanovića da objave sporni ugovor i mišljenje.

– Moram javno prozivati, moliti i zahtijevati obrazloženje okolnosti pod kojima je došlo do sklapanja ugovora i kako je uopće moguće da RH dopušta iznošenje na svjetsko tržište tako značajne informacije kao što su nalazišta nafte i plina, i to samo tri tjedna kako n što je Hrvatski sabor donio poseban zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Ovakav pristup i ponašanje naprosto je neshvatljivo. Ako će to itko pokušati razgrnuti, doći će se do svega i svačega, ustvrdio je Lesar pitajući se i kako to da na sve nije reagirala ni INA ni MOL.

Vrdoljak: Sve radimo po propisima

Na način ugovaranja posla s norveškom tvrtkom žalbu je Europskoj komisiji najavila američka tvrtka ION također zainteresirana za posao za koji je očekivala javni natječaj, ali to nije zabrinulo ministra Ivana Vrdoljaka.

– Sve što radimo u vezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, radimo prema najvišim svjetskim, europskim i hrvatskim poslovnim i ekološkim standardima. Prema njima smo napisali zakone, a sutra ćemo i podzakonske akte, kao i ugovore. Ni u jednom trenutku neću nikome dopustiti da baca sumnju na poštivanje zakona i dezavuiranje naših i europskih propisa, rekao je ministar Vrdoljak.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Vladimir Topolnjak: “Nakon 32 godine u Međimurskim vodama ponosno sam otišao u mirovinu!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mnoge Međimurke i Međimurce nedavno je iznenadila vijest da je dosadašnji direktor Međimurskih voda Vladimir Topolnjak podnio ostavku na funkciju koju je obavljao zadnjih osam godina, osobito s obzirom na činjenicu da je prije nekoliko mjeseci dobio novi četverogodišnji mandat.

U medijima se čak pojavila i tvrdnja da je tada najavio kako će mandat odraditi do kraja, no Topolnjak kaže da ta informacija nije točna. Prije nešto više od osam godina, kad je na direktorskom mjestu zamijenio dotadašnjega dugogodišnjeg direktora Josipa Zorčeca, u novinama su se pojavili napisi da se radi o političkoj smjeni. Tadašnji je direktor, naime, u to vrijeme bio članom HDZ-a, dok je Topolnjak član SDP-a.

– Ispunjavam sve uvjete za starosnu mirovinu, a ovaj naporan posao prepuštam nekomu mlađem i odlazim iz osobnih razloga. Tvrtka je u odličnom stanju u svakom pogledu, kako s ljudskim resursima, tako i s materijalnima i likvidnošću.

Imali smo prilike izabrati najbolje kadrove na natječajima, bez utjecaja politike, na što sam posebno ponosan, jer smo sve radili u interesu društva. U zadnjih nekoliko godina bilo je problema s manjkom vodoinstalatera: na tržištu rada u zadnje vrijeme praktički nije ni bilo školovanoga kadra tog tipa. Situacija se, doduše, pomalo popravlja – ljudi prepoznaju činjenicu da zanatima itekako predstoji svijetla budućnost. Naša tvrtka možda ne nudi najveće plaće, ali nudi sigurnost, poštovanje prema radnicima i odlične međuljudske odnose.

Naši radnici znaju da trebaju poštovati korisnike i vlasnike – jedinice lokalne samouprave. Na to nas obvezuju i ustanovljeni standardi unutar tvrtke, jer smo bili prva tvrtka u Hrvatskoj unutar naše branše koja je uvela ISO standarde kvalitete, i koja je svih ovih godina unapređivala te standarde i uvodila nove, sukladno svjetskim trendovima – objašnjava Topolnjak. Dodaje i da su u zadnjih osam godina “preporođeni” materijalni resursi tvrtke.

Korištenje sredstava EU

– Pritom mislim na radne prostore, s obzirom na činjenicu da smo radili u vrlo skromnim uvjetima u upravnoj zgradi koju smo dijelom dobili iz hipoteke posrnulog diva MTČ-a, a dijelom kasnije kupovali od banaka. Tu zgradu smo u potpunosti obnovili, ponajviše iz europskih sredstava. Tako su radnici dobili adekvatne radne uvjete, ali i naši korisnici usluga, počevši od samog ulaza, gdje su, osim info centra za potrošače i blagajne, služba odnosa s korisnicima i dva platomata koja su odlično poslužila svrsi u vrijeme pandemije. Naši korisnici još uvijek mogu na blagajni i na platomatima plaćati bez naknade.

Vodovod i skladište preselili su se u građevinu kupljenu iz stečaja uz južnu obilaznicu Čakovca na strateški vrlo dobrome mjestu za ekipe koje moraju što brže doći u bilo koji dio Međimurja. Radilo se o skoro novoj građevini kupljenoj u skladu s našim potrebama za te odjele trgovačkog društva. Odjel odvodnje i Odjel pročišćavanja smješteni su na rekonstruiranom Pročistaču otpadnih voda Čakovec te su uz pomoć EU projekta prošireni. Nude dobre uvjete; kako za radnike, tako i za sva vozila i strojeve koji su neophodni za funkcioniranje tih dvaju sustava.

Na istoj lokaciji je i interni laboratorij Međimurskih voda, također moderniziran u skladu s najnovijim propisima, koji provodi analizu vode za piće na cijelom javnom sustavu vodoopskrbe Međimurja, ali i na sustavu odvodnje i pročišćavanja vode u Međimurju – kaže sada već bivši direktor Međimurskih voda.

Voda izvrsne kvalitete

Sadašnje stanje vodoopskrbe najbolje je dosad u pogledu gubitaka vode na mreži i općeg stanja sustava, ističe. Gubitci vode na mreži trenutačno iznose oko 22 posto, dok ILI indikator uspješnosti vodoopskrbe prema kriterijima Svjetske banke za razvijene zemlje iznosi 1,3.

– U Međimurju je vodovodna mreža u potpunosti izgrađena u svakom od 131 naselja, a svih godina znatna sredstva ulagana su i u rekonstrukcije. Mnogi vodovodi muku muče kako zadržati gubitke na istoj razini, jer kilometri cjevovoda stare, a to je velik problem. Obnova ide iz amortizacije, iz vlastitih sredstava. To je samo dio upravljanja kvalitetom.

Međimurske vode su u velikoj mjeri digitalizirale svoje sustave, sve s ciljem upravljanja sustavima u realnom vremenu. Odvodnja ima specijalna vozila za čišćenje kanalizacije i opremu za ispitivanje vodonepropusnosti i TV inspekcijsko snimanje sustava, najvećim dijelom nabavljenu iz EU sredstava.

Odjel vodoopskrbe i skladište

Oformili smo i vlastiti laboratorij za provođenje ispitivanja vodonepropusnosti i TV inspekcijskog snimanja koji je akreditirala Hrvatska akreditacijska agencija pa može provoditi službena ispitivanja i snimanja svojih sustava za vlastite potrebe s vlastitim kadrom. Na poligonu Međimurskih voda svi preostali laboratoriji polažu i obnavljaju svoje akreditacije, njih četrdesetak u Hrvatskoj, od čega su samo dva iz javnog sektora – Međimurske vode i VARKOM.

Cilj opremanja laboratorija bila je optimizacija troškova, koje na kraju plaćaju naši korisnici. Svojim laboratorijem provjeravamo kvalitetu novozavršenih cjevovoda kako bismo ih preuzeli u ispravnom stanju, mogli nedostatke reklamirati u jamstvenom razdoblju i otkloniti ih na teret izvođača – naglašava “friški” umirovljenik iz Nedelišća.

Ovih dana u Vodama završava državna revizija, koja se provodi u svim vodoprivrednim poduzećima. Topolnjak je zadovoljan što je do nadzora došlo upravo u trenutku kad odlazi u mirovinu, jer će se verificirati u kakvom je stanju bila tvrtka prilikom njegova odlaska.

Kanalizacijska mreža

Za sam kraj dodaje da su za vrijeme njegova upravljanja Vodama dovršene dvije velike aglomeracije – Čakovec i Novo Selo na Dravi, kao i da su u tijeku poslovi oko dviju velikih aglomeracija – Donje Dubrave i Murskoga Središća – a sve je pripremljeno i za druge velike aglomeracije koje još čekaju Međimurje: Podturen, Podbrest i Donji Kraljevec. Njih će se aplicirati čim državne institucije završe pregovaranje za buduće razdoblje EU fondova i objave poziv i pravila za prijavu.

Detalj s radova na kanalizacijskoj mreži u Donjem Vidovcu (Aglomeracija Donja Dubrava)

– Dosad smo izbjegnuli sve moguće penalizacije koje prijete ovoliko velikim projektima, što je izrazito teško. Želim napomenuti da je cijena vodnih usluga – vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja – ista već 11 godina, iako su svi troškovi rasli. Na kraju novomu vodstvu Društva i radnicima želim puno uspjeha u daljnjem radu! – zaključuje i poručuje Topolnjak, koji će odsad više vremena posvetiti obitelji – supruzi Mariji i sinovima Dini i Filipu – i zanemarenim hobijima.

Nastavite čitati

U fokusu

Istrijani u Varaždin izvoze skoro sav svoj biootpad i ne misle stati!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Istarska građanska inicijativa “Čist zrak duga ljubav“ ovih dana dobro se zabavlja na račun Varaždina, grada koji je kao stvoren da „guta“ sve, čak iz 350 kilometara udaljenih kanti za smeće.

Naime, sa Facebook stranice spomenute građanske inicijative može se iščitati da su u Istri nesposobni urediti kompostane, pa između ostalog voze u Varaždin biootpad koji zbrinjava jedno bioplinsko postrojenje.

I dok varaždinskoj platformi Budimo grad i vladajućoj koaliciji SDP / Reformisti „nešto smrdi u zraku“, pa nabavljaju stacionarne stanice za mjerenje kvalitete zraka, drugima zapuše mala burica i odmah im smrdi.

Stoga su se pametni Istrijani dosjetili jadu i zaobišli ŽCGO Kaštijun. Primjerice, nedavno su napokon nabavili kante za biootpad za svoje tržnice, pa i onu u Gradu Pula koji je većinski vlasnik tamošnjeg MBO-a, a sve što prikupe tovare i voze u Varaždin.

Za taj posao angažirana je tvrtka “Metis“ u vlasništvu hrvatskog „kralja otpada“ s kojim varaždinska gradska vlast na čelu s Nevenom Bosiljom pregovara o kupnji tvornice za MBO otpada u Brezju. S ovim poslovnim aranžmanom pohvalila se Koviljka Aškić, direktorica tvrtke „Eko Pula“ i gradska vijećnica u Puli iz redova “Možemo“…

Istrijani očigledno ne žele širenja smrada i eventualne zaraze u svom dvorištu. Stoga su idealno rješenje za zbrinjavanje svog biootpada pronašli u Varaždinu, jer tu se nema tko buniti.

I dok Varaždin svoj MKO ne može voziti u Jerovec, nitko od nadležnih se ne sekira što se sa zbrinjavanjem istarskog biootpada na području Varaždinske županije narušava „načelo blizine“.

Štoviše, Varaždinci nemaju pojma je li taj istarski otpad dobro razvrstan. Ako nije, može se ponoviti afera iz Svetog Petra Orehovec. Naime, tzv. „digestat“ se obićno prosipa po poljima, a ako nije produkt „čistog“ biootpada, nastaje ekološki problem.

Više o svemu pročitajte OVDJE  

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje