Povežite se s nama

U fokusu

Hrana koju kupujemo sve je nekvalitetnija i skuplja, a i dalje se više uvozi nego proizvodi

Objavljeno:

- dana

Unazad nekoliko mjeseci drastično rastu cijene hrane. Dosad je poskupjelo voće i povrće, a zbog rasta cijena žitarica rastu i cijene ulja, ali i kruha te ostalih pekarskih proizvoda. Kako trenutno stvari stoje, uskoro bi moglo poskupjeti i meso.

Niži PDV

I dok trgovci zazivaju niži PDV na hranu, Vlada takav potez ima u planu, ali ne zna se kad. Kad se za to stvore uvjeti, poručili su iz Vlade. S druge pak strane, zemlje u okruženju dokaz su da smanjenje PDV-a na hranu ne znači nužno i snižavanje cijena hrane. Manji PDV na hranu prvenstveno pogoduje trgovcima, a proizvođači i krajnji kupci mogli bi ostati kratkih rukava.

Ministarstvo poljoprivrede pak pokušava vatrogasnim mjerama riješiti situaciju, pa najavljuje nove poticaje.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je, za razliku od ekonomskih analitičara, optimistična, pa kaže da bi se rast cijena trebao smiriti do kraja godine.

Na cijene hrane, ali i ostalih proizvoda, utječe strano tržište. Tu svakako treba napomenuti i da je inflacija u Europskoj uniji na najvišoj razini u gotovo devet godina.

U Hrvatskoj je rast potrošačkih cijena premašio prosjek Europske unije i tako dosegnuo najvišu razinu od ulaska u članstvo, izvijestio je u drugoj polovici kolovoza Eurostat.

Rast potrošnje

Ministrica Vučković je prošlog tjedna izjavila da inflacija u Hrvatskoj ipak još nije zabrinjavajuća. Istaknula je pritom da su uzroci rasta cijena prije svega vanjski čimbenici, ali i pojačana potražnja.

Prema podacima o fiskaliziranim računima, potrošnja je u prvih sedam mjeseci ove godine porasla za oko 27 % u odnosu na isto razdoblje lani.

– Cijene pojedinih kategorija hrane rastu jako brzo i značajno, no sveukupan rast cijena hrane u prvih sedam mjeseci 2021. iznosio je 2 % – rekla je ministrica Vučković.

Ipak, hrana je ta koja se najviše osjeti u kućnom budžetu, a ekonomski analitičari upozoravaju da troškovi života u sve više obitelji premašuju primanja.

Kako smo već pisali, problem predstavljaju premale plaće, posebice u Varaždinskoj županiji, gdje su ispod hrvatskog prosjeka. Tako je obiteljima sve teže napuniti potrošačku košaricu.

Nelogičnosti

Domaći proizvođači zapravo već godinama govore o nelogičnostima. Jedna od takvih nelogičnosti je da se uvozi pšenica, koja je često nekvalitetnija, ali i skuplja. Jedan od glavnih uzroka uvoza je taj što se domaća nema gdje skladištiti. U konačnici to je dovelo do rasta cijena kruha. Stoga su poticaji voćarima, stočarima, peradarima i ostalim proizvođačima zapravo samo trenutno gašenje vatre. Priznaju da su otkad je Hrvatska ušla u EU poticaji zasigurno pomogli, kako u izgradnji gospodarskih zgrada i kupnji mehanizacije, tako i u brendiranju proizvoda, i to se ne može osporiti.

Samoodrživost

Međutim, ostaju dugoročni problemi, i dokle god će uvoz biti u prosjeku veći od domaće proizvodnje, dok se ne nađe rješenje za, primjerice, skladištenje pšenice, i dok se ne počne ulagati u samoodrživost, vjerojatno će svaka kriza biti i sve veći problem. Činjenica je da krizu uzrokovanu pandemijom osjećaju i bogatije i razvijenije zemlje, a kakva će biti jesen u Hrvatskoj, ostaje za vidjeti.

Predstavnici Vlade trenutno se hvale turističkim rezultatima, a primarna grana hrvatskoga gospodarstva još uvijek je turizam, koji se i dalje prvenstveno svodi na broj noćenja. Koliko je to održivo, također ostaje za vidjeti.

Potrošačke cijene rasle najviše od ulaska u EU

U eurozoni cijene su u srpnju porasle 2,2 %. Među zemljama EU-a najsnažnije su u srpnju na godišnjoj razini porasle potrošačke cijene u Estoniji, za 4,9 %.

Slijede Poljska i Mađarska s rastom cijena za 4,7 %. Hrvatska se svrstala uz Cipar i Češku s rastom potrošačkih cijena mjerenih HICP-om u srpnju za 2,7 % u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, najsnažnijim od srpnja 2013., kada je postala članica EU-a. U lipnju stopa inflacije iznosila je u Hrvatskoj 2,2 %, dok su u prošlogodišnjem srpnju cijene bile pale za 0,6 %.

Kakvu hranu jedemo?

Osim što je skupa, hrana koju kupujemo u trgovinama očito je i sve nekvalitetnija, pa i štetna.

U ovoj godini s tržišta je povučen 71 proizvod, gotovo kao u cijeloj 2020., razlog čemu je dobrim dijelom prisutnost nedozvoljenog etilen-oksida u aditivu gume od rogača, pri čemu se ne očekuju problemi po zdravlje ljudi, poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.

– S obzirom na velik broj povučenih proizvoda koji u sebi sadrže aditiv E410 u kojem je pronađen etilen-oksid, mogu reći da smo do sada ove godine povukli 71 proizvod, od kojih se više od 50 odnosilo na povlačenje i opoziv zbog utvrđivanja prisutnosti aditiva gume od rogača koji sadrži etilen-oksid. Ako se usporedi ukupan broj povlačenja proizvoda s onim prošle godine, do sada ih je povučen gotovo jednak broj kao u cijeloj 2020. godini, kada su povučena 74 proizvoda – izjavila je ministrica Vučković uoči prošlotjedne sjednice Vlade.

U fokusu

Prijevoznici: „Ugrožen je prijevoz učenika. Kad se epidemija smiri, neće ih imati tko voziti u školu“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Zbog širenja zaraze i velikog porasta broja zaraženih koronavirusom, sve veći broj škola u Hrvatskoj prelazi na online nastavu, što stvara velike probleme domaćim autobusnim prijevoznicima koji imaju ugovore s državom o prijevozu učenika, priopćila je Hrvatska udruga poslodavaca.

Naime, brojni su domaći prijevoznici ugovorili prijevoz učenika za 180 dana godišnje, ali zbog zatvaranja škola su u određenim školama ostali bez ugovorenog i očekivanog prihoda, na što je upozorio Damir Pavlović u ime HUP – Koordinacije javno linijskih prijevoznika. 

– Razumijemo razloge zbog kojih su škole prešle na nastavu na daljinu, ali to za nas znači da autobusi voze prazni ili su pak prisiljeni u potpunosti stati. Naravno, fiksni troškovi poput režija, goriva, leasinga i isplate plaća radnicima ostaju svaki mjesec, nevezano prema kojem modelu funkcionirala škola za koju vozimo. Zato je pravedno da se u ugovorima prizna ‘viša sila’ te da se prijevoznicima isplati barem trošak hladnog pogona u vrijednosti 50% ugovorenog iznosa za vrijeme tijekom kojeg učenici imaju nastavu na daljinu – ističe Pavlović te dodaje da tzv. model A neće značiti povratak učenika u škole jer ih neće imati tko prevoziti kad se epidemiološka situacija napokon primiri.

Jedna od najugroženijih gospodarskih grana u korona-krizi

Iz HUP-a podsjećaju i na činjenicu kako se kriteriji te način sufinanciranja troškova javnog prijevoznika učenika srednjih škola temelji na odluci vlade RH iz 2018. godine, pri čemu je osnova izračuna bila cijena običnog eurodizela koja je tad iznosila 8.37 kuna.

Danas se pak cijene osnovnog eurodiesela kreću od 11.29 kuna, što je povećanje od 35 posto, a gorivo je pritom ključni ulazni trošak koji u velikoj mjeri definira poslovanje autobusnih prijevoznika, stoji još u priopćenju.

Okolnosti su se, dakle, u potpunosti promijenile zbog čega je i dosad prijevoz učenika funkcionirao preko leđa autobusnih prijevoznika, navodi HUP.

– Autobusni prijevoz je zbog korona-krize jedna od najugroženijih gospodarskih grana jer svako širenje zaraze smanjuje broj redovnih putnika. Epidemija je očito ušla u svoju kritičnu fazu i molimo državu da se prilagodi na nove okolnosti. Ako nam se ne priznaju troškovi hladnog pogona za prijevoz učenika te ne uvedu mjere za očuvanje radnih mjesta, sve što je dosad dobro napravljeno past će u vodu, skupa s velikom većinom autobusnih prijevoznika koji ovaj pritisak neće izdržati – rekao je Pavlović.

Nastavite čitati

U fokusu

Predsjednica Zdravka Grđan najavila teme i prijedloge odluka 8. sjednice Gradskog vijeća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predsjednica Gradskog vijeća Grada Varaždina Zdravka Grđan je u subotu, 22. siječnja, najavila održavanje 8. sjednice Gradskog vijeća.

Sjednica će biti održana u ponedjeljak, 31. siječnja 2022. godine, od 11 sati u velikoj koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Predsjednica je najavila prijedloge odluke o zaduživanju Grada Varaždina te prijedlog izmjene i dopune proračuna za 2022. godinu. U ovim točkama riječ je o refinanciranju dugoročnih kreditnih zaduženja. Naime, grad Varaždin ima 3 kredita u ukupnom iznosu od 36.017.769 kuna kamatnih stopa od 1,75 – 2,5 % godišnje. Krediti su uzeti za izgradnju dječjeg vrtića u Kučanu Donjem, dogradnju dječjeg vrtića Varaždin, rekonstrukciju i dogradnju VI.OŠ Varaždin te za kupnju nekretnine za potrebe smještaja Gradske knjižnice. Ovom odlukom predlaže se refinanciranje sva 3 kredita u preostalom iznosu od 26.308.574,56 kuna u 1 kredit kod ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK.d.d. s rokom otplate na 9 godina (108 mjeseci) u mjesečnim ratama po kamatnoj stopi od 0,44 %.

Također pažnju je posvetila prijedlogu odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Naime, na temelju članka 66. Zakona o gospodarenju otpadom jedinice lokalne samouprave dužne su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu istoga donijeti Odluku kojom se regulira način pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada te je istim člankom reguliran obvezatni i fakultativni sadržaj Odluke.

Ova Odluka dijelom je istovjetna važećoj Odluci, no najvažnija izmjena je da ista regulira iznos cijene obvezne minimalne javne usluge s obrazloženjem načina na koji je određena, te je povećana učestalost odvoza biotopada, papira i plastike. Nakon toga, najavila je predsjednica, članovi vijeća primit će informaciju o stanju u TD Čistoća. 

Najavljeno je o donošenje odluke o agrotehničkim mjerama jer je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano je da općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.

Ovom Odlukom predlažu se potrebne agrotehničke mjere i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, nadzor i kaznene odredbe, a sve u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta, kao i sprječavanja nastanka štete i smanjivanja ili onemogućavanja poljoprivredne proizvodnje na poljoprivrednom zemljištu.

Također, ovim aktom se definiraju prava i obveze vlasnika ili posjednika poljoprivrednog zemljišta kao i kaznene mjere u slučaju ne pridržavanja propisanih mjera. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su na poljoprivrednom zemljištu primjenjivati propisane agrotehničke mjere, na način da se ne umanji bonitetna vrijednost istoga. Nadzor nad provedbom ove odluke provode poljoprivredni redari. 

Kako bi Grad Varaždin mogao podnijeti Zahtjev za potporu za projekt „Izgradnja dječjeg igrališta u Gojancu“ na 2. Natječaj za provedbu tipa operacije 7.4 „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“, LEADER – Podmjera 19.2 raspisan od strane Lokalne akcijske grupe Sjeverozapad, potrebno je na Gradskom vijeću Grada Varaždina donijeti Odluku o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja na području Grada Varaždina čiji sastavni dio je Prilog III. – Opis projekta. Natječaj je otvoren 27. prosinca 2021. godine, a zatvara se 28. veljače 2022. godine , najavila je predsjednica u nastavku konferencije.

Također, Grad Varaždin temeljem odredbi Zakon o poljoprivrednom zemljištu raspolaže državnim poljoprivrednim zemljištem na svom području. Da bi se mogli provoditi postupci dodjele u zakup ili preuzimanje zemljišta nakon isteka zakupa ili raskida ugovora o zakupu, temeljem članka 39. ZPZ imenuje se tročlano povjerenstvo (agronom, geodeta i pravnik).

S obzirom na to da je zakupac Presečki Zdravko zatražio raskid ugovora o zakupu, isti je dužan predati zemljište Gradu putem Povjerenstva za uvođenje u posjed, pa će se na dnevnom redu sjednice naći i imenovanje tog povjerenstva.

Na sjednici će biti riječi i o zamjeni zemljišta u Gornjem Kućanu između nogometnog kluba „Udarnik“ i Grada Varaždina radi izgradnje prometnice. Također, članovi vijeća dobit će izvješća o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u procesu izrade i donošenja prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna. U nastavku sjednice, kako je najavljeno, bit će riječi o urbanističkom planu uređenja zone „VIS konfekcija“.

Članovi vijeća razmatrat će i prijedlog utroška sredstava šumskog doprinosa koja će se namjenski utrošiti u održavanje poljskih/šumskih putova na području Grada Varaždina.

Vijećnici će također utvrditi i listu deficitarnih zanimanja od bitnog značaja za gospodarski razvoj Varaždina te donijeti odluku o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva.

Pod točkom Izbori i imenovanja rješavat će se pitanje intendantice Hrvatskog narodnog kazališta te imenovanje članova Upravnog odbora Zaklade za razvoj kvalitetnog sporta.

Imenovat će se i članovi školskog odbora Druge osnovne škole.

Izabrat će se i predsjednik Odbora za kulturu, sport i turizam, a glasat će se i o promjenama članovi Odbora za izbore i imenovanje te Odbora za mlade.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje