Povežite se s nama

Međimurje

Hrvatska gimnastika ima se čime pohvaliti i nema razloga za brigu

Objavljeno:

- dana

GIMNASTIKA

Gimnastički klub “Marijan Zadravec –Macan“ i Nacionalni gimnastički centar „Aton“ još jednom su se pokazali kao vrsni organizatori.

Ovaj puta bili su odlični organizatori Prvenstva Hrvatske i završnice Kupa Hrvatske na koje se plasiralo više od 400 gimnastičara i gimnastičarki iz 26 klubova. Nastupale su sve kategorije osim muških seniora i juniora-međunarodni program.

Rekord

Ovo je novi rekord u broju natjecatelja koji su izborili pravo nastupa i to je pravi pokazatelj da su potezi koje je vukao HGS bili u pravom smjeru. Hrvatska gimnastika ima se čime pohvaliti i nema razloga za brigu u budućnosti.

Na natjecanju nastupili su i čakovečki gimnastičari koji su ostvarili i više nego zapažene rezultate. U subotu su nastupali natjecatelj na Prvenstvu Hrvatske dok je završnica Kupa Hrvatske bila na rasporedu u nedjelju. Prvog dana natjecanja najuspješnija je bila kadetkinja Lea Ružić koja se okitila s tri zlata (višeboj,greda i dv.ruče), a posebno veseli pobjeda u višeboju gdje je drugoplasiranu konkurenticu pobijedila s više od dva boda razlike. Lei je ovo bio prvi nastup u toj kategoriji. Juniorka Sabina Hegeduš također je vrlo dobro nastupala, jer treba uzeti u obzir da je to prvi nastup nakon ozlijede, a osvojila je odlično 2.mjesto na gredi.

Prvog dana natjecanja najuspješnija je bila kadetkinja Lea Ružić koja se okitila s tri zlata

Ana Sambolec nastupila je u kategoriji mlađih juniorki gdje je osvojila 2. mjesto u višeboju i na gredi te treće na preskoku. Luka Sedmak u kategoriji mlađih juniora osvojio je dvije bronce, tlo i preča, a junior David Đuran osvojio je srebro u višeboju na Kup-u Hrvatske. U nedjelju na završnici Kupa Hrvatske odlične su bile Linda Lepir koja je osvojila zlato u kategoriji mlađih juniorki ispred klupske kolegice srebrne Lune Sakač koja joj se opasno približila na 0,25 boda zaostatka. Paris Posavec odlično je odradio višeboj u kategoriji kadeta te se sa prednošću od 0,7 bodova osvetio za prošlu godinu i osvojio prvo mjesto. Nažalost Lovro Đud sudačkom greškom na ručama nije uspio ponoviti prošlogodišnji rezultat, te je na kraju zauzeo nezasluženo peto mjesto. Iako je sudac na ručama na kraju priznao grešku, rezultat se nije smio mijenjati jer je ocjena već bila verificirana. U kategoriji juniorki nastupile su i Dolores Lovrenčić (26.mjesto) i Alma Rušnjak (32.mjesto).

Posebne zahvale idu svim trenerima kluba, zaposlenicima Atona, roditeljima koji su stvarno organizirali natjecanje na najvišoj mogućoj razini o čemu govore pohvale i zahvale praktično svih klubova. Iz kluba se posebno zahvaljuju sponzorima i donatorima, kao i Međimurskoj županiji, Gradu Čakovcu te općini Nedelišće na pruženoj potpori u organizaciji ovog velikog eventa.

Najava

Dvorana je izgledala kao da je natjecanje svjetskog kupa, obrada podataka identična kao na svjetskom kupu, dvorana za zagrijavanje kao na svjetskom kupu. Naravno da se nametnulo logično pitanje – koje natjecanje višeg ranga će se organizirati u Međimurju? Neslužbeno se doznaje da je u pripremi nešto veliko.

Raste interes djece za bavljenje gimnastikom

– Ovo državno prvenstvo pokazalo je da gimnastika sve više dobiva na popularnosti diljem cijele Republike Hrvatske, rekao je Stevo Tkalčec predsjednik Hrvatskog gimnastičkog saveza. – Rekordan broj natjecatelja i natjecateljki u svim programima dokazuje kako raste i interes djece za bavljenje ovim atraktivnim sportom. Svakako da su tome doprinijeli odlični rezultati koje postižu naši vrhunski gimnastičari i gimnastičarke na Svjetskim kupovima, Europskim i Svjetskim prvenstvima, te Olimpijskim igrama, ali i značajnije medijsko praćenje ovog sporta koji to svojim rezultatima i zaslužuje. Čestitke organizatoru GK ‘’Marijan Zadravec Macan’’ na odličnoj organizaciji ovog prvenstva, a posebna zahvala gimnastičkim entuzijastima i trenerima u svim klubovima na predanom i kvalitetnom radu koji doprinosi popularizaciji gimnastike, stvaranju kvalitetnih gimnastičara, te održavanju kontinuiteta vrhunskih rezultata.I ovo Državno prvenstvo dokazalo je da gimnastika ima svoju lijepu perspektivu i budućnost, dodao je Tkalčec.

 

Izvor:
Foto:

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Vinko Žganec i „panonska narodna muzika“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO Muzej Međimurja Čakovec

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Vinko Žganec u širokoj je javnosti poznat kao skupljač narodnih pjesama. No, on pjesme nije samo skupljao, već ih je analizirao i istraživao i uspoređivao s drugim narodnim pjesmama. To su mu omogućile dvije stvari: izvrsno glazbeno obrazovanje i opsežan terenski rad na različitim područjima.

Skupljač i istraživač

Osim u Međimurju, Žganec je pjesme skupljao u susjednim pokrajinama Hrvatskom zagorju i koprivničkoj Podravini, istočnoj Slavoniji i Srijemu, Istri i otocima te na područjima Srbije (Vojvodina), Mađarske (Pomurje, mađarski dio Gradišća) i Austrije (austrijski dio Gradišća).

Znanstveni rad na skupljenom materijalu omogućilo mu je glazbeno obrazovanje koje je stekao tijekom školovanja. Program gimnazija u Varaždinu i Zagrebu te studij teologije koji je pohađao uključivao je klasičnu glazbenu naobrazbu: među ostalim harmonizaciju, starogrčke moduse (načine) i gregorijanske korale.

Panonski tip narodne muzike

U svom je plodnom istraživačkom životu Žganec napisao nekoliko stotina tekstova o narodnoj glazbi. Jedan od najznačajnijih tekstova teorijske naravi je „Muzički folklor naroda u Panonskom bazenu“ objavljen u zborniku „Rad kongresa folklorista Jugoslavije“ 1959. godine. U njemu dekonstruira ideju da je međimurska narodna glazba samo odjek mađarske, što je bila iznimno utjecajna teza koju su zastupali mnogi, između ostalog Bela Bartok.

U tekstu Žganec donosi pojam „tip panonske narodne muzike“. Pod stanovnike Panonskog bazena ubraja Mađare, Slovake, potkarpatske Rusine (Rušnjake), Rumunje, od Hrvata Međimurce i Podravce, od Slovenaca prekmurske Bohnece i porapske Slovence na rijeci Rabi. Zajedničke je crte našao i u pjesmama Lužičkih Srba (Sorba), Moravaca, Poljaka iz Šleske, Ukrajinaca, Moldavaca i Gradišćanskih Hrvata.

„Nekada! Što je to nekada?“

Propitujući taj pojam Žganec se pita kako to da skupine s različitom baštinskom podlogom (on, doduše, koristi termin „rasa“ koji smatram neadekvatnim pa se služim opisnom sintagmom umjesto njega) imaju zajednički tip glazbe. Nabrojeni narodi pripadaju trima skupinama: slavenskoj, romanskoj i ugro-finskoj. Kao moguće objašnjenje Žganec nudi četiri teorije koje se pojavljuju u literaturi: dominacija jednog naroda, princip radijacije, dobrovoljna recepcija i zajednički izvor.

Ne dajući konačan odgovor, Žganec najviše pažnje usmjerava na posljednju natuknicu. Kao mogući zajednički izvor navodi „stare panonske Slavene“ koji su obitavali na ovom prostoru. Po svom dolasku u Panonski bazen tu su tradiciju u svoju narodnu pjesmu uključili i Mađari kao ugro-finski narod.

Žganec tu tezu dodatno osnažuje činjenicom da je glazbena tradicija izrazito konzervativna kategorija. To znači da teško i sporo prihvaća strane utjecaje. Tekst završava pomirljivo konstatirajući da preuzimanje jednog naroda od drugog postoji u određenoj mjeri i da se ne smije smatrati kao nešto negativno. Podsjeća da sve istraživače „muzičkog folklora“ u radu treba voditi jedan cilj: „Služiti istini i samo istini, bez obzira kakvi će biti rezultati naših istraživanja!“

Nastavite čitati

Međimurje

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković: „Necertificirano sjeme smanjuje prinose“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija / pixabay.com

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković još se jednom osvrnula na Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je izazvao puno polemika u javnosti, ustvrdivši da na vidi razlog za odgodom njegova donošenja.

– Riječ je o redovnoj proceduri u Hrvatskom saboru, gdje će se tijekom dvaju čitanja provjeriti je li što propušteno – izjavila je ministrica Vučković.

Dodala je da su mali proizvođači izuzeti od certificiranja i dorade, baš kao i ekološki poljoprivrednici te da određene informacije iznesene u javnosti nisu točne.

– Imamo velik problem zbog korištenja necertificiranog sjemena, a koristi se prosječno na 20 posto velikih površina. To značajno smanjuje prinose i to je teška tema. Razmišljamo neke primjedbe otkloniti uvođenjem posebnih potpora. Nastojat ćemo ubuduće malo bolje voditi dijalog – zaključila je Vučković.

Na prijedlog novoga Zakona su krajem 2020. godine reagirali Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga „Biovrt – u skladu s prirodom“ i Udruga OPG-ova Hrvatske „Život“, ocijenivši ga nedorečenim.

Nastavite čitati