Hrvatska je u proizvodnji žitarica i više nego samodostatna, naglasio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović analizirajući aktualnu globalnu krizu hrane.

Gostujući u emisiji N1 televizije “Izvan okvira”, Jakopović je naglasio kako je Hrvatska prošle godine proizvela oko 1,2 milijuna tona pšenice. S obzirom da nam je dovoljno između 430.000 i 450.000 tona, većina pšenice se izvozi.  

– Problem su skladišni kapaciteti kojih nemamo dovoljno. Kad pšenica izlazi s polja, direktno odlazi van Hrvatske, a kasnije uvozimo gotove proizvode. Trebamo ojačati prerađivački i skladišni kapacitet da što više ostane u Republici Hrvatskoj – rekao je Jakopović istaknuvši kako je Hrvatska u proizvodnji žitarica i više nego samodostatna.

Kako je pojasnio, cijene hrane počele su rasti s pandemijom, problemima u opskrbi i transportom, a s obzirom na aktualnu krizu vezanu uz rat u Ukrajini, žitnici Europe te činjenicu da je Rusija vodeći svjetski izvoznik poljoprivrednog gnojiva, Hrvatska se mora više okrenuti vlastitoj proizvodnji.

– Cijene su počele rasti s pandemijom, problemima u opskrbi i transportom. Zato i zajednička europska politika ide prema tome da se kupuje od lokalnih proizvođača – da se smanje cijene transporta i emisije CO2 – rekao je čelni čovjek Hrvatske poljoprivredne komore.

Jakopović je najavio i sastanak s Vladom Republike Hrvatske zbog problema u kojima su se našli stočarski sektori koji iz mjeseca u mjesec imaju sve manje stoke.

– Svinjogojstvo i mljekarski sektori su izrazito problematični. Svinjogojstvo se malo popravilo, cijena je mrvicu narasla… Energenti su otišli u nebo, gnojivo je otišlo do 300 puta više. Svi inputi u poljoprivredi su visoki. Svjesni smo činjenice da Vlada ne može uvijek izvući kesu i dati višak sredstava, ali može pomoći poljoprivrednicima i krajnjim potrošačima tako da ne diže cijene na policama. Barem da u segmentu energenata input ne bude toliko velik – pojasnio je.

Kritičan je, dodaje Jakopović, i sektor mljekarstva, a Hrvatska se u proteklih mjesec dana suočila s drastičnim smanjenjem broja krava dojilja.

– Mjesečno gubimo oko 4 % prodaje mlijeka u volumenu. U prošlih mjesec dana imamo 1016 manje krava dojilja manje. Od ukupno više od 4000 proizvođača mlijeka sad smo na oko 3300 – objasnio je Jakopović.

S obzirom da je Hrvatska dio Europske unije, a Europa je izvoznik hrane, nestašice neće biti, no kako je naglasio, cijene su ipak nešto drugo. Prema podacima FAO-a koje je iznio, hrana je prošle godine poskupjela za čak 40 %, ulje u protekle dvije godine za 200 %, a za očekivati je da će, s obzirom na situaciju u Ukrajini, rasti cijene mesa i mesnih proizvoda.

– Ovo je izuzetno dobra prilika da što više potaknemo samoproizvodnju, ali i da trebamo kupovati što više domaćih proizvoda pa makar i one koji postotak skuplje. Ako naši proizvođači ojačaju, dugoročno će postati jeftiniji – istaknuo je Jakopović te dodao kako Hrvatska ima izrazito puno oznaka kvalitete i OPG-ova, no nedostaje nam udruživanje kod manjih do srednjih proizvođača.

Ipak, sve je manje mladih poljoprivrednika, a njihova prosječna dob je blizu 60 godina.

– Selo trebamo malo pomladiti. Poljoprivredne površine počele su se lagano čistiti. Imamo samo 10-11 % mladih, u njih moramo puno uložiti. Ako će vidjeti ekonomsku isplativost, mladi će ići na selo – naglašava predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović te zaključuje kako mjere potpora moraju biti tržišno usmjerene i u funkciji konkurentnije proizvodnje.