FOTOIlustracija
GibiGib

Ministarstvo kulture pripremilo je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, kojem se protivi cijela hrvatska knjižničarska zajednica, uključujući i Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Struka nije bila uključena u oblikovanje konačnoga prijedloga Zakona, zbog čega je tijekom e-Savjetovanja istaknula gotovo 2600 primjedbi. Umjesto osuvremenjivanja postojećeg Zakona, knjižničari strahuju da će ovaj prijedlog Zakona, koji je u saborskoj proceduri, biti izglasan. Knjižničarstvo danas ima velik utjecaj na obrazovanje i kulturu građana – od djece do umirovljenika, a donošenje novog Zakona o knjižnicama štetno je za razvoj društva – priopćilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Špekulacija?

Prijedlog Zakona predviđa osnivanje privatnih knjižnica. Svrha toga je nejasna i otvara prostor špekulacijama, smatraju u Društvu, jer je knjižničarstvo neprofitna djelatnost, smatraju u HKD-u. U prijedlogu Zakona neodgovarajuće se barata i stručnim rječnikom, pa se nasuprot privatnih stavljaju takozvane „javne” knjižnice, što je loš prijevod za „public”, to jest „narodne” knjižnice.

društvo
Dr. sc. Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva

Upitnik se stavlja nad budućnost knjižnica u školskim i visokoškolskim ustanovama. One sada čine čak 80 posto knjižnica, a ako se prihvati ovaj prijedlog Zakona, osnivači novih škola i visokoškolskih ustanova moći će zaobići obvezu osnivanja knjižnica u vlastitu sastavu. Novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti velik je udarac i na dosegnute standarde struke. Ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti ne bi trebali biti knjižničarske struke, a iz teksta Zakona izbačeni su i stručni nazivi, pa je nejasno hoće li i kako u knjižnicama raditi stručni djelatnici. Sigurno je da će u knjižnicama raditi sve manje knjižničara.

– Prijedlozi zakonskog smanjivanja već dosegnutih standarda i uvjeta za stručno obavljanje knjižnične djelatnosti, ustroj i rukovođenje knjižnicama sa sobom nose i sumnje da bi se time zapravo u velikoj mjeri „legalizirali” različiti slučajevi sumnjivih zapošljavanja na rukovodećim i drugim mjestima u knjižnicama. Brisanje stručnih knjižničarskih zvanja iz Zakona omogućuje da taj posao obavljaju nestručni djelatnici. Posao knjižničara nije samo donijeti knjigu s police! Taj posao obuhvaća obradu knjižnične građe, upravljanje informacijama i informacijskim izvorima, savjetovanje korisnika knjižnice, te održavanje edukativnih programa – kaže dr. sc. Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je da nije točno da struka nije konzultirana u pripremi prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ocijenivši da su bojazni Hrvatskog knjižničarskog društva povezane s posljedicama toga zakona stvar krive interpretacije njegovih odredbi:

– Nije istina da nisu konzultirani, upravo suprotno! – kaže ministrica. Dodala je da Zakon o knjižnicama nije u koliziji sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, te da kriterije za osnivanje i djelovanje osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova uređuje sustav znanosti i obrazovanja. Na nekim fakultetima postoje knjižnice, dok na nekom drugom fakultetu imate sveučilišnu knjižnicu ili se ugovorom postojeća znanstvena knjižnica spojila sa sveučilišnom.

– Jednostavno otvaramo mogućnost da se to može riješiti ugovorom – objašnjava ministrica kulture.

Struka struku mije

Na tvrdnju HKD-a da ravnatelji i voditelji knjižnica u budućnosti neće morati biti knjižničarske struke, ministrica Obuljen Koržinek uzvratila je tvrdnjom da je to potpuna neistina.

– Ne znam uopće kako su to iščitali. Ne znam iz čega taj zaključak proizlazi, pa ga ne mogu niti komentirati – rekla je. Potpuno je jasno da za ravnateljsko mjesto konkuriraju osobe koje imaju knjižničarsko zvanje, ali u slučaju da takve osobe nema, ravnateljem knjižnice može postati osoba koja ima određeno obrazovanje i iskustvo u rukovođenju nekom kulturnom institucijom, poručila je ministrica kulture.

 

društvo

Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj u 2016. godini djelovalo je 1768 knjižnica s 4066 zaposlenih djelatnika, od kojih je njih 3380 zaposleno na stručnim poslovima. Od ukupnog broja knjižnica samostalno je 169 knjižnica, stotinu knjižnica je u sastavu drugih knjižnica, a 1499 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica u Hrvatskoj postoje jedna nacionalna knjižnica (300 zaposlenika), sedam sveučilišnih (174 zaposlenika), 118 knjižnica na visokim učilištima (332 zaposlenika), dvije općeznanstvene (48 zaposlenika), 146 specijalnih knjižnica (223 zaposlenika), 277 narodnih knjižnica (1660 zaposlenika), 858 osnovnoškolskih knjižnica (919 zaposlenika) i 359 srednjoškolskih knjižnica (410 zaposlenika). Članova knjižnica bila su 1 309 484, a od ukupno korištene knjižnične građe (11 492 797 jedinica), najviše su se koristile knjige i brošure (68,6%) te novine (18,13%). Najviše se građe koristi u narodnim knjižnicama (40,91%).

Da bi se zaustavilo usvajanje predloženog Zakona o knjižnicama, Hrvatsko knjižničarsko društvo uputilo je dopise Odboru za zakonodavstvo, Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, te svim saborskim zastupnicima.

Komentari

Komentara