Povežite se s nama

Kultura

Humoreska Ines Hrain: Kraljevna na zrnu graška

Objavljeno:

- dana

Na kraju sela bila je mala gostionica. U njoj su redovito odsjedali plemenitaši. Okolne šume bile su poznato lovište, a gostioničar je ukusno pripremao ulovljenu divljač. Gostioničareva kći i sama je izgledala kao dio grofovske svite, lijepa, elegantna i finih manira. Cijelog je života upijala ponašanje i govor plemenitih gospođa, pa je sanjarila da se i sama jednog dana uda za princa. Dok je za stol donosila pečenog fazana, začuje razgovor između mlade kneginjice i njezinih pratilja.

– Ona bu meni govorila da nisam dost dobra za njezinoga sina! – vikala je bogata kneginjica.

– No! Kakav joj je to glupi trik z graškom, pak niko živ nebi osetil zrno graška pod perinama! – odgovori jedna od njezinih prijateljica.

– I najurila me baba, da nisam dostojna da me njezin sin oženi! Veli da nije prava kraljevna ona koja ne oseti taj prokleti graškov ficlek! Nigdar nebu našla neku kaj je bliže pravoj kraljevni neg ja!

– Niti vam ta familija ne treba – pokuša je utješiti njezina pratilja. Kneginja je bijesno ošine pogledom. Nevažno je treba li njoj ta obitelj ili ne, važno je to da su je odbacili kao kakvu prevaranticu.

Gostioničareva kći naćulila je uši. Znala je da princ iz obližnjeg dvorca traži sebi ženu, ali nije znala da njegova majka kraljica koristi trik s graškom. U njezinoj glavi rodi se ideja.
Sutradan, kad je bogata kneginjica napuštala gostionicu, pokloni ona jednu od svojih prekrasnih haljina mladoj gostioničarki.

– Na, za to kaj si nas tak dobro služila. To sam već triput imala na sebi, nema šanse da se pak negde prikažem v toj kikli.

Gostioničareva kći duboko se nakloni, isprati gošće, a haljinu spremi u ormar. Tamo je već čuvala nekoliko finih odjevnih predmeta što ih je isto tako dobila od zahvalnih plemenitašica.

Te je večeri kišilo kao iz kabla. Na visokom brijegu ustobočio se prekrasan dvorac. Na vratima dvorca začuje se kucanje. Sluga uvede pokislu djevojku u prekrasnoj haljini. Princ je pogleda u čudu i više nije skidao pogled s nje. Stara kraljica odmjeri je od glave do pete. Dvorske gospođe namignu jedna drugoj. Sluškinje zahihoću od radosnog iščekivanja.

– Ja sam kraljevna iz dalekoga kraljevstva – progovori djevojka tužno. – Moju su kočiju po putu opljačkali. Jedino sam ja zvlekla živu glavu. Zeli su mi sve, osim ovoga maloga kovčega z mojom robom…

Stara kraljica odmah je smjesti za stol i naredi da joj se posluži večera.

– Više nikam nejdete po tom vremenu, ja inzistiram da ovu noč spite pri nama v dvorcu – reče stara i lukavo pogleda sina.

Cijele večeri mladi je princ uživao u društvu djevojke, a gostioničareva kći do deserta je već bila zaljubljena preko ušiju.

Uskoro stara kraljica i njezine sluškinje pođu pripremiti mladoj kraljevni sobu. Princ ode provjeriti ne prokišnjava li krov na štali. Kad se opet svi skupiše u dvorani, isprate mladu gošću na spavanje i požele joj laku noć.

Mlada se gostioničarka nađe sama u sobi. Na visokom krevetu ukrašenom baldahinom nalazilo se dvanaest perina od guščjeg perja. A ona je znala i što se nalazi ispod svega.

Zrno graška! Bojeći se da je ne promatraju kroz kakvu rupicu u zidu, ona legne u krevet ne provjerivši je li zrno na mjestu. Od napora i dugog hodanja usne istog trena. Probudi se sva u znoju oko pola noći. Nešto ju je strahovito žuljalo. Činilo joj se da se ispod perina nalazi nekakva ogromna tvrda lopta. Krevet je bio uzak i kako god da se pomaknula, ono zrno graška stravično ju je žuljalo.

Neobične misli prolazile su joj glavom, mašta joj se rasplamsavala sve jače i jače. Je li moguće da je tako osjetljiva? Je li moguće da joj zrno graška pričinja tolike muke? Možda je ona zaista prava princeza. Možda je njezina majka zatrudnjela s kakvim princem koji je davno odsjeo u njihovoj gostionici. Ne može biti drugačije, ovo zrno otvorilo joj je oči.

Nikad se nije voljela plesti sa seoskim klipanima, uvijek je znala da sudbina za nju sprema nešto bolje. Do jutra se preokretala i patila. Ali patila je radosno. Sve je muke stoički podnosila, ovo je bio prst sudbine, ova joj je bol otvorila oči i pokazala tko je ona zapravo.
Na doručak se dovukla teškom mukom. Svi su već bili za stolom, osim princa. Uskoro se pojavi i on, sav blistajući od sreće i zaneseno gledajući djevojku.

– Kak ste spali, mlada gospa? – upita je stara kraljica.

– Nikak, vaše veličanstvo! Nekaj me je bolo pod leđima, celu noč sam se vrtela. Valjda sam grdo sanjala.
Stara pogleda svoje sluškinje.

– Hote onda da vam složimo lepu toplu vodicu kaj se okupate, odma bu vam lakše!
Služavke i kraljica krenu zajedno s princezom do raskošnih kraljevskih odaja, gdje su pomogle djevojci da se razodjene. Na leđima „prave kraljevne“ zaista se ukaže ogromna okrugla masnica, otečena i bolna na dodir. Stara kraljica veselo cikne, sluškinje poskoče od čuda.

– Pa ti si zbiljam prava kraljevna! – poljubi je kraljica i privine na grudi. – Vidla sam to od prvog momenta, tak fine pokrete i tak otmjeno držanje nemre imati nekakva prevarantica! Ti buš žena mojemu sinu! Samo ak očeš biti…

Gostioničareva kći baci se oko vrata budućoj svekrvi. Konačno je pronašla pravu obitelj, konačno je znala kamo pripada! Radosno pristane i oni zakažu skorašnje vjenčanje. Princ je bio presretan.

Dvoje mladih krene u šetnju parkom oko dvorca.
– Viš kak te zrno nažuljalo, zbog toga vražjega zrna ve buš moja žena! – uhvati je on zaneseno za ruku. Djevojka spusti pogled. Zaslužila je ovu sreću, ta ona je prava pravcata kraljevna!

Uto princ otvori svoju lovačku torbu i izvuče veliku drvenu kuglu.
– A ovo ti je i zrno graška. Zrno s ukrasnoga stupa od mojega kreveta. Navečer sam ti to podmetnul mesto graška, vjutro sam brže zamenil.

Djevojka ga je gledala u čudu.

– Štel sam baš tebe za ženu – reče on. – Bila ti princeza ili sirota.

Djevojka se zagleda u daljinu. Njezini snovi o plemstvu pali su u vodu. A zatim pogleda u prinčeve oči. U njima vidje iskrenu ljubav i svoju sretnu budućnost. Nasmije se od srca i pruži mu ruke.

Jer sreća je prevrtljiva gospa, no rado korača stazama hrabrih.

O autorici

Ines Hrain najčitanija je varaždinska književnica, autorica romana „Najdeblja“, „Sjajni je bal“, „Kolagen“, „Pusti otok“, „Švedska grenčica“ i „Za Rusiju s ljubavlju“. Piše duhovitim, prepoznatljivim stilom, u varaždinskom duhu. Dva romana prevedena su joj i objavljena u Sloveniji. Svi njezini naslovi nalaze se među prvih 20 na listama čitanosti. Njezin krimić „Švedska grenčica“ HRT je adaptirao u radiodramu. Knjige joj se nalaze u digitalnom obliku i na svjetskim internetskim knjižarama (Kindle, Smashwords, Cobo…). Po zanimanju je diplomirana učiteljica; udana je i majka sina Ivana.

Kultura

Izrazite svoju kreativnost: GMV i HDLU organiziraju „Slikarski challenge“ za građane

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uz izložbu „6. Bijenale slikarstva“, realiziranu u suradnji Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, organiziraju se likovne radionice pod nazivom „Slikarski challenge“, u kojima će svoju kreativnost imati prilike otkriti i izraziti i odrasli.

Pod voditeljstvom kustosice pedagoginje u GMV-u Jelene Petković, sudionici će kroz razgled izložbenog postava doznati općenite informacije o slikarstvu i izloženim djelima aktualnih hrvatskih slikara, a u praktičnom dijelu okušati se u reproduciranju slika u tehnici tempere nagrađenih autora s „6. Bijenala slikarstva“.

Radionice za odrasle održavaju se 12. i 13. veljače (subota i nedjelja) od 10 do 11.30 sati, a za sudjelovanje je obvezna prethodna telefonska prijava na broj 095 567 3581. Cijena sudjelovanja je 30 kuna.

„Bijenale slikarstva“, nacionalna manifestacija koja se održava u organizaciji Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, pokrenuta je s idejom predstavljanja aktualnog hrvatskog slikarstva, a u svom šestom izdanju ponovno daje širok presjek recentnog stvaralaštva svih generacija hrvatskih likovnih umjetnika.

Nakon što je održana u Zagrebu u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, izložba u Varaždinu predstavlja izbor od 30-ak djela, postavljenih u palači Sermage / Galeriji umjetnina GMV-a od 28. siječnja do 27. veljače.

Osim za odrasle, Gradski muzej Varaždin uz izložbu organizira i likovne radionice za učenike svih uzrasta osnovne i srednje škole, koje se za njih održavaju od 7. do 18. veljače. Program se organizira uz provedbu propisanih/preporučenih epidemioloških mjera.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Predstava “Gruntovčani” u ožujku otvara 13. Tjedan smijeha Kerekesh teatra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Program 13. po redu Tjedna smijeha, najvećeg i najposjećenijeg kazališnog festivala u Hrvatskoj već šestu godinu zaredom, najavili su danas, 26. siječnja, Ljubomir i Jan Kerekeš sa svojim sugovornicima. Ovaj kazališni festival održat će se od 4. do 13. ožujka.

– Na 13. Tjedan smijeha stižu prijateljska kazališta, a otvara ga Kazalište Kerempuh sa „Gruntovčanima“, stižu i Luda kuća sa „Bračnom terapijom“ te „Zov divljine“ iz Velike Gorice s četiri genijalne glumice. Mislim da je stvarno dobro što smo ove godine krenuli i sa međunarodnim predstavama pa nam tako stiže Dragan Marinković Maca iz Bosne i Hercegovine s predstavom „Kakva ti je žena, takav ti je život“ te Makedonci s predstavom „Razvedi me“ koja će biti u cabaret izvedbi, riječ je o jako dirljivoj izvedbi – započeo je Jan Kerekeš.

Spomenuo je i predstave Kerekesh teatra te posebno istaknuo predstavu „Dimnjačar“ Ljubomira Kerekeša koja slavi 30 godina izvođenja (trenutno je najizvođenija živuća predstava) te premijeru svojevrsnog stand-upa „Dobra večer, došao sam po vašu kćer“ u vlastitoj izvedbi.

– Sve ćemo nekako završiti dodjelom nagrade publike za gostujuće predstave i dodjelom nagrada za najbolje radove karikaturista. Družimo se dobrih deset dana, oko Dana žena imamo jako puno programa i nakon svake izvedbe vjerojatno će biti organizirani after partyji u raznim ugostiteljskim objektima u gradu, da se malo vratimo sebi. Za sada je potvrđeno pet gradova i 15 općina. Još postoji mogućnost da se i drugi priključe, za sada je brojka na 42 izvedbe, a nadamo se da idemo preko 50 izvedbi na ovome Tjednu smijeha – izjavio je Jan Kerekeš.

U najboljim danima, na predstavama u okviru Tjedna smijeha u publici je ukupno sjedilo i do 13 tisuća ljudi. Hoće li se ta brojka ove godine premašiti ili barem pokušati dostići s obzirom na epidemiološke uvjete, upitali smo Ljubomira Kerekeša.

– Tu smo se kretali negdje oko 12 do 13 tisuća, a sada zahvaljujući koroni… Po meni je cijela ta priča malo apsurdna. Vjerujem da će se, što se publike tiče, ljudi odazvati na predstave, da su željni smijeha i zabave, mislim da je to svima potrebno i da nam je ove situacije već polako svima dosta. Osobno ne razumijem činjenicu da, ako riješim sva svoja cijepljenja i sve potvrde, zašto bi mi tada na koncu konca nešto bilo zabranjeno? Prema tome, iz takvog „pozitivnog“ promišljanja, vjerujem da će barem ljudi koji sve to imaju i izvršili su kompletno svoju epidemiološku dužnost, da će se ipak odlučiti za kazalište kao ljudi željni smijeha i komedije – objasnio je Ljubomir Kerekeš koji je prema broju izvedbi najizvođeniji hrvatski živući autor.

Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj naveo je da Grad podupire ovakve nezavisne kulturne projekte i smatra da su Ljubomir i Jan Kerekeš jedni od glavnih ambasadora grada Varaždina. Iz tog razloga, Grad im je ove godine za manifestacije koji organiziraju uz Tjedan smijeha odlučio dodijeliti 190.000 kuna.

– Nadam se također da ćemo kroz dvije godine biti u novom objektu Kerekesh teatra, za koji je Grad prije dva mjeseca izdao građevinsku dozvolu i vjerujem se da će se vrlo brzo pronaći sredstva da se Kulturni centar financira – rekao je Bosilj.

Direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Miran Bojanić Morandini naveo je da Tjednom smijeha u ožujku započinje ne samo kulturna, nego i turistička sezona u Varaždinskoj županiji, dok je zamjenica župana Silvija Zagorec čestitala Kerekesh teatru na proteklih 12 godina organizacije Tjedna smijeha u koje je, navodi, uloženo mnogo truda, entuzijazma, kreativnosti i volje.

Podršku 13. Tjednu smijeha dala je i Jelena Toth, direktorica Turističke zajednice Grada Varaždina. – Mislim da su u ovo vrijeme ljudi željni smijeha i komedije, pogotovo u protekle dvije godine kada živimo u „novom nenormalnom“ i da su doista željni da uz malo smijeha pobjegnu od surove svakodnevice, brige i problema. Vjerujem da će ove godine Tjedan smijeha biti dobro posjećen – zaključuje Jelena Toth.

Dodajmo da su ulaznice za predstave u prodaji od sutra, 27. siječnja, u sustavu Entrio, a moći će se kupiti i u Varaždinu u suvenirnici te Ghetaldusu, i od ponedjeljka na blagajni HNK u Varaždinu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje