Povežite se s nama

Život i društvo

HZJZ uveo stroža pravila vezana uz nošenje maska u školama

Ilustracija

Objavljeno:

- dana

Od ponedjeljka, 8. studenoga, nastava se u većini škola u Hrvatskoj, i u obrazovnim ustanovama u Varaždinskoj županiji, provodi prema modelu A – nastava u školi, uz par izmjena vezanih uz nošenje maska.

Izmjene je prije par dana objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a riječ je o dopunama Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 vezano uz rad predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2021./2022.

U dopuni upute piše da su maske su obvezne i u sljedećem situacijama:

• za učenike od 5. razreda OŠ nadalje tijekom cijelog boravka u školi i tijekom boravka u učionici, čak i kada je riječ o ustanovi u kojoj je razmak u učionicama između svih osoba (učenika, nastavnika i dr.) veći od 1,5 m.*

• za učenike srednjih škola tijekom cijelog boravka u školi i tijekom boravka u učionici, čak i kada je riječ o ustanovi u kojoj je razmak u učionicama između svih osoba (učenika, nastavnika i dr.) veći od 2 m.*

• za nastavnike, odgajatelje i druge djelatnike škola i dječjih vrtića kao i roditelje i druge odrasle osobe tijekom cijelog boravka u školi/dječjem vrtiću i tijekom boravka u učionici odnosno odgojno-obrazovnoj grupi; iznimno cijepljeni odgajatelji i učinitelji razredne nastave kao i odgajatelji i učitelji razredne nastave koji su unazad 12 mjeseci preboljeli COVID-19 ne trebaju nositi masku kada borave u svojem razrednom odjelu odnosno u svojoj odgojno-obrazovnoj grupi.

• za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole (uključujući četvrti razred) kod prolaska zajedničkim prostorijama odnosno u svim situacijama kraćeg trajanja kada se učenici jednog razrednog odjela miješaju s učenicima drugog razrednog odjela (u učionici učenici do 4. razreda, uključujući četvrti razred, ne nose masku).

*Za vrijeme trajanja aktualne epidemiološke situacije nadležni lokalni stožer, na prijedlog ustanove i suglasnost osnivača, ne može odlučiti da za pojedinu školu učenici ne moraju nositi maske te da nastavnici u učionici ne trebaju nositi masku neovisno o razmaku.

Raspored sjedenja u učionicama nužno je organizirati na način da se ostvari što je mogući veći razmak između učenika.

Djeca rane i predškolske dobi, kao i učenici s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe, ne nose zaštitne maske. Izuzet od obveze nošenja maske u školi može biti samo učenik/djelatnik čije zdravstveno stanje to onemogućuje; navedeno utvrđuje nadležni školski liječnik za učenika ili obiteljski liječnik za djelatnika.

Život i društvo

Tijekom vikenda prometni policajci pojačano rade na području Varaždina i Novog Marofa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave varaždinske i dolazećeg će vikenda, na svim dionicama cesta na području Varaždinske županije pojačano nadzirati promet svih sudionika u prometu.

Tom će prilikom provoditi mjere i radnje na sprječavanju prekršaja iz tzv. skupine „četiri glavne ubojice u prometu“ i zaštite najugroženijih skupina sudionika u prometu.

Tijekom vikenda policijski službenici će na području Postaje prometne policije Varaždin i Policijske postaje Novi Marof ciljano pojačano nadzirati promet i kontrolirati vozače na prisutnost alkohola ili droga.

Nastavite čitati

Život i društvo

HZJZ: Postoji mogućnost unosa majmunskih boginja u Hrvatsku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: www.cdc.gov

Majmunske boginje su virusna bolest uzrokovana virusom koji je sličan virusu velikih boginja, ali se ne širi među ljudima tako efikasno i manja je smrtnost nego kod velikih boginja

Prirodni rezervoar virusa najvjerojatnije su neke vrste vjeverica i drugih glodavaca u divljini u zemljama centralne i zapadne Afrike. Iako se bolest zove majmunske boginje, izgleda da majmuni nisu rezervoar virusa, već se slučajno zaraze, kao i čovjek, u kontaktu s drugim životinjama i njihovim izlučevinama. Bolest prelazi na ljude u kontaktu s izlučevinama bolesnih životinja putem sluznica ili oštećene kože čovjeka. Također, može se prenijeti ugrizom ili ogrebotinom bolesne životinje.

S čovjeka na čovjeka bolest se može prenijeti kapljičnim putem (bliskim kontaktom) i kontaktom s kožnim promjenama koje nastaju kod oboljeloga. Bolest se kod ljudi najčešće javlja u ruralnim sredinama u nekim državama centralne i zapadne Afrike (DR Kongo, Nigerija).

Zabilježene su manje epidemije u afričkim državama

Povremeno su se javljale majmunske boginje izvan Afrike, najčešće kod putnika koji su se zarazili u Africi i kod osoba koje su s njima došle u bliski kontakt (dijelile kućanstvo, njegovale ih…). U SAD-u je 2003. godine zabilježena jedna epidemija majmunskih boginja među djecom i mladima koji su se zarazili u kontaktu s prerijskim psima (glodavac), koji su se bili zarazili od glodavaca uvezenih iz Gane.

U svibnju ove godine otkrivena su četiri slučaja majmunskih boginja u UK, od kojih je jedan importiran iz Afrike, a preostala tri nisu; u Portugalu, Španjolskoj i Italiji potvrđeno je nekoliko slučajeva majmunskih boginja i nekoliko je sumnji pod istragom u ovom trenutku, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Za sada su svi oboljeli muškarci, a u većine se smatra da su se zarazili pri spolnom odnosu s muškarcima.

Simptomi i liječenje

Bolest se očituje povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, zimicom, isrpljenošću, umorom, bolovima u mišićima i leđima, oticanjem limfnih čvorova i osipom koji liči na osip koji se javlja kod vodenih kozica.

Smatra se da cijepljenje protiv velikih boginja pruža solidnu zaštitu od majmunskih boginja, ali ne zna se koliko dugo traje zaštita nakon cijepljenja. Tako da ne znamo koristi li danas nama koji smo se cijepili protiv velikih boginja. Cijepljenje protiv velikih boginja je krajem sedamdesetih, početkom osamdesetih godina ukinuto svuda u svijetu, nakon proglašenja eradikacije velikih boginja.

Postoji mogućnost unosa bolesti u Hrvatsku. Oduvijek postoji rizik od unosa iz Afrike, međutim, nismo do sada zabilježili importaciju bolesti iz Afrike. S obzirom da se sada bolest u Europi, po svemu sudeći, počela širiti među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima, postoji mogućnost unosa i iz tih zemalja. Međutim, valja imati na umu da bolest nije jako zarazna, tj. u većini slučajeva potreban je vrlo bliski kontakt s bolesnikom.

Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna.

Velika je razlika između velikih boginja i majmunskih boginja u tome što su velike boginje bile antroponoza, tj. čovjek je bio jedini domaćin i rezervoar virusa. Zahvaljujući toj činjenici, bolest se mogla cijepljenjem iskorijeniti. S druge strane, majmunske boginje su zoonoza, tj. prirodni domaćin i rezervoar virusa su divlje životinje i zbog toga ne bi bilo moguće iskorijeniti bolest čak i da postoji efikasno cjepivo.

I najvažnije, prijenos majmunskih boginja s čovjeka na čovjeka je puno manje efikasan nego prijenos velikih boginja, tj. majmunske boginje su puno manje zarazne od velikih boginja. To je razlog zbog kojega se pri epidemijama majmunskih boginja, koje se povremeno javljaju, ne pribjegava masovnom cijepljenju cjepivom protiv velikih boginja.

Više informacija o bolesti i situaciji u Europi možete pronaći na stranicama Europskog centra za sprječavanje i suzbijanje bolesti (ECDC).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje