Povežite se s nama

U fokusu

I medicinske sestre u Varaždinu “ubijaju” se od posla, ali ne odlaze u inozemstvo

Objavljeno:

- dana

Međunarodni dan sestrinstva, obilježen 12. svibnja, bila je prilika za prosvjed medicinskih sestara središtem Zagreba, kojim su apelirale na gorući problem odlaska toga kadra na rad u inozemstvo.

Također su ukazale na loše uvjete rada, manjak sestara u zdravstvenom sustavu, nepriznavanje njihovih diploma i premale plaće.
Iako medicinske sestre iz Varaždinske i Međimurske županije sa svojim kolegicama širom Hrvatske dijele iste probleme i zahtjeve za poboljšanje uvjeta rada, čini se da na sjeveru Hrvatske sestre ipak ne napuštaju svoja radna mjesta u tolikoj mjeri kao u drugim dijelovima Hrvatske, prvenstveno u Slavoniji.

Zasad nije problem

Na to ukazuju podaci Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS), prema kojima je iz Varaždinske županije u posljednje dvije godine svoje članstvo u Komori radi odlaska u inozemstvo u mirovanje stavilo osam medicinskih sestara, u Međimurskoj županiji njih 11, a tijekom ove godine nije bilo novih zahtjeva.

U posljednje dvije godine iz Varaždinske županije otišlo je osam medicinskih sestara, a iz Međimurske županije njih 11

U posljednjih pet godina, tj. od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Varaždinsku županiju napustilo je 1,14 % medicinskih sestara i tehničara, a Međimursku županiju 2,13 %. Prema podacima iz 2016. godine Varaždinska županija ima oko 1660 registriranih sestara, a Međimurska oko 850, tako da odlazak sestara u inozemstvo na sjeveru Hrvatske (zasad) još uvijek nije velik problem.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na burzi je 979 sestara. U Varaždinskoj županiji na burzi je osam medicinskih sestara i sedam viših medicinskih sestara, a u Međimurju deset sestara i devet viših medicinskih sestara

– Odlazak sestara u Međimurju nije toliki problem kao možda odlazak liječnika. U poslu medicinskih sestara najveći je problem manjak sestara na pojedinim odjelima Županijske bolnice zbog zabrane zapošljavanja. Ponekad se dogodi da po dvije sestre moraju na bolovanje i tada se osjeća veliko opterećenje – kaže predsjednica međimurske podružnice Komore Marija Prekupec, dodajući da su bolji uvjeti rada, vrednovanje obrazovanja i pravednije plaće bili osnovni zahtjevi nedavnog prosvjeda medicinskih sestara u Zagrebu. Iako obavljaju iste poslove, plaće sestara znatno se razlikuju od županije do županije, a najveće su u Zagrebu. Prema informacijama koje kolaju među zdravstvenim osobljem, Međimurke koje su potražile svoju sreću izvan Hrvatske uglavnom odlaze raditi u Irsku i Njemačku.

Životni izazov

– Najčešće je riječ o mlađim ljudima, bez obitelji ili djece, i odlazak im je na neki način novi životni izazov, ali ima raznih priča, neki se snađu, a neki se vrate nakon godinu, dvije – komentira naša sugovornica, a slična je situacija i u Varaždinskoj županiji.

– Tradicionalno, medicinske sestre našega kraja relativno rijetko odlaze iz naše županije. Nekoliko je odlazaka vezano uz zaposlenje bračnih partnera u inozemstvu, dok su odlasci radi vlastitog zaposlenja rijetki. S obzirom na to da nemamo puno neplaniranih odlazaka, ipak se uspijeva održati adekvatni broj medicinskih sestara u zdravstvenim ustanovama Varaždinske županije, tako da možemo reći kako postoji veliko opterećenje medicinskih sestara zbog svakodnevnog povećanja priljeva pacijenata, ali nema prekomjernog opterećenja zato što “nema tko raditi”, kao što je to slučaj u nekim drugim sredinama – kaže predsjednica varaždinske podružnice HKMS-a Nevenka Ivek.

Pakiraju kofere

Na razini cijele Hrvatske, od ulaska Hrvatske u EU ukupno je 1829 medicinskih sestara zatražilo od HKMS-a potvrde različitog sadržaja za rad izvan Republike Hrvatske, a od njih je 926 zatražilo status mirovanja zbog odlaska na rad u inozemstvo. Za preostale 903 medicinske sestre zasad, objašnjavaju u Komori, nema podataka o tome planiraju li uskoro otići u inozemstvo ili su zatražile potvrdu i odustale od odlaska.

U Međimurskoj županiji ima ukupno oko 850 medicinskih sestara, a u Varaždinskoj županiji ih je dvostruko više

Pretpostavka je da će dio njih također ubrzo otići raditi van, tako da je realna brojka o egzodusu sestara puno veća od spomenutih 926. U odnosu na ukupan broj sestara u pojedinoj županiji, najviše medicinskih sestara otišlo je iz Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije (iz svake županije između 3 i 4 %). Najviše medicinskih sestara otišlo je s područja Grada Zagreba, čak njih 244, a u odnosu na ukupan broj to je 2,41 %.

Najviše je medicinskih sestara otišlo iz Grada Zagreba, čak njih 244, a u odnosu na ukupan broj to je 2,41%

Medicinske sestre i medicinski tehničari čine najbrojniju profesionalnu skupinu u zdravstvenom sustavu, gotovo polovicu od ukupno zaposlenih zdravstvenih radnika, 44,4 %. Osim prosvjeda, u Zagrebu je povodom Međunarodnog dana sestrinstva održana i konferencija za medije na kojoj su brojne udruge medicinskih sestara i tehničara iznijele probleme koji ih muče. U hrvatskom zdravstvu radi oko 39.000 medicinskih sestara i tehničara, ali ih, prema njihovim procjenama, nedostaje još 10.000.

Od ulaska Hrvatske u EU 926 medicinskih sestara zamrznulo je svoje članstvo u Komori medicinskih sestara i otišlo raditi u inozemstvo

Također je zanimljiv podatak da je na burzi rada u Hrvatskoj 979 medicinskih sestara, gotovo isti broj kao i broj sestara “odbjeglih” u inozemstvo. To znači da sestara ima, ali za njih u Hrvatskoj očigledno nema dovoljno radnih mjesta. I po tom pitanju sjever Hrvatske odudara od ostatka zemlje jer prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Varaždinskoj je županiji na burzi tek osam medicinskih sestara i sedam viših medicinskih sestara. U Međimurskoj je županiji situacija slična jer je tamo na burzi deset sestara i devet viših medicinskih sestara.

S druge strane, medicinske sestre ističu da u Hrvatskoj, s obzirom na broj stanvonika, u zdravstvenome sustavu ima 50 % manje sestara od prosjeka EU jer na 100.000 stanovnika Hrvatska ima 449 sestre.

Zbog toga su zaposlene medicinske sestre preopterećene, a u Hrvatskoj je na snazi zabrana zapošljavanja novih medicinskih sestara, pa ne čudi da ih veliki broj odlazi iz zemlje. Udruge sestara stoga predlažu izmjene pravilnika koji onemogućavaju zapošljavanje sestara u bolnicama, traže bolje uvjete rada, priznavanje svojih stručnih kvalifikacija i povoljnije stambene kredite kako bi mogle zasnovati obitelj u Hrvatskoj.

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

U fokusu

Milanović: Ovo nije državni udar, ovo je samo priprema. Hoće li mi uzeti putovnicu? Ti ljudi su opasni

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što se danas oglasio Ustavni sud, reagirao je i predsjednik Zoran Milanović.

Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer!

Prvo se oglasio na svom Facebooku gdje je objavio fotografiju te napisao: Danas u 17 sati reći ću vam što mislim o onome što je u ime Ustavnog suda danas rekao HDZ-ovac Miroslav Šeparović. A do tada pogledajte kako HDZ donosi odluke tzv. Ustavnog suda.

Potom je na konferenciji za medije istaknuo da želi umiriti građane.

– Želim umiriti građane koji su ljuti. Volja građana će odrediti izvršnu vlast, a sigurno neće suci Ustavnog suda. Prije mjesec dana mogli su prijetiti, a ja sam se držao uputa i nisam htio ugroziti šanse SDP-a. To je bila prijetnja koja je mogla prouzročiti materijalne posljedice. Međutim, na Ustavnom sudu mogu govoriti što žele, ali ne mogu ništa napraviti! – rekao je Milanović.

Dodaje da Ustavni sud ne može ništa protiv volje građana.

– Reći ću samo da protiv toga nema pravnog lijeka. To je volja građana, Ustavni sud tu ne može ništa. Drugo, ne bih se složio da je ovo državni udar, ovo je priprema za udar. Ovo je samo priprema Ustavnog suda da Plenković dobije Sabor. Prije nego što krenemo razgovarati tko je mandatar, jako je važno da se konstituira Sabor. To su dva odvojena procesa. Ja moram sazvati konstituiranje 20 dana od objave službenih rezultata – rekao je Milanović,a prenosi Jutarnji list.

– Sabor može mijenjati zakone, donositi nove zakona, može u okviru Ustava raditi što hoće – promijeniti izborne zakone, ukinuti Lex AP, ali ja tu neću sudjelovati. Pozivam sve koji su do izbora biti antikorupcijska koalicija, koji su glasali protiv skandaloznih mjera, da pokažu dosljednost. HDZ će imati barem potpredsjednika Sabora, ali predsjednika ne. Ovo nije priča o meni, ja sam predsjednik Republike, ja ću poštivati Ustav, a mandat će dobiti samo onaj sa 76 potpisa – rekao je Milanović i dodao da će volja građana biti poštivana i da se tu Ustavni sud ne može ispriječiti.

– Hoće li mi zabraniti političko djelovanje? Hoće li mi uzeti putovnicu? Što je sljedeće? Ti ljudi su opasni, tako više ne može dalje. Hrvatski ljudi su glasali protiv toga. Onaj tko skupi većinu, taj će voditi našu zemlju za koju se isplati boriti – zaključio je Milanović.

–Ja ću čekati dok se većina skupi, tu su razumni rokovi. Postoji mogućnost da se akteri dogovore, razumijem stavove stranaka, ali situacije je komplicirana i teška. Ako Sabor ne bude uspješan, može se raspustiti. Nije da prijetim. Nadam se da se to neće dogoditi – rekao je na kraju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje