Film razotkriva okolnosti i dramu koja se odvija prilikom stvaranja najpoznatijeg i najutjecajnijeg modnog časopisa Vogue. Osim što je razotkrio detalje koji stoje iza mukotrpnog rada prilikom stvaranja modne Biblije, otkrio je i jednu dotad neopjevanu junakinju mode: kreativnu urednicu Grace Coddington. Crvenokosa dama s okom za detalje i umjetničkog kova potpuni je kontrast strogoj i promišljenoj Anni Wintour, no njih dvije čine nevjerojatno funkcionalan dvojac koji je zaslužan za stvaranje modne čarolije.

 

Priča o Grace Coddington je zapravo fascinantna priča o povučenoj djevojčici koja je odrastajući u udaljenom mjestašcu u Walesu sanjala o glamuroznom svijetu mode. Sramežljiva Grace često je vrijeme provodila sama listajući i upijajući svaki detalj iz časopisa Vouge koji je u njezino mjesto stizao s četiri mjeseca zakašnjenja.

 

Sa 17 godina Gracein san o modi se ostvario kad je pobijedila u natječaju koji je raspisao Vogue. Grace je postala uspješan model, krasila čak dvije naslovnice, nosila minice Mary Quant i proslavila bob-frizuru nedavno preminulog Vidala Sassoona. Uspješan niz je uskoro prekinut kad je Grace s 26 godina doživjela prometnu nesreću u kojoj je izgubila kapak. Manekenska karijera je naglo prekinuta, no Grace nije dopustila da joj nesreća uništi život.

 

Tako je 1968. godine Grace iskoristila svoje iskustvo iz svijeta mode te dobila posao u britanskom Vogueu. Tadašnja urednica Beatrice Miller je prepoznala Gracein kreativni talent i shvaćanje mode te joj dala veliku slobodu prilikom uređivanja naslovnica i fotografija. Nakon rada za britanski Vogue, Grace se 80-ih preselila u New York gdje je radila za Calvina Kleina koji joj je pomogao shvatiti američku kulturu. A američku kulturu je jako dobro shvaćala Anna Wintour, koja je 1988. godine postala nova urednica američkog Voguea. Dvije dame su dijelile prvi dan na poslu i već više od 20 godina zajedno stvaraju modu novog doba. 

Prvi odjevni predmet koji se spominje u Bibliji je ustvari brza improvizacija, a Adam i Eva su u svojem minimalističkom dizajnu koristili – smokvin list! Potpuni kontrast kostimografiji iskonskog grijeha je Marie Antoinette, koja je i za giljotinu pomno osmislila styling. Bijela haljina je trebala naglasiti njezinu nevinost, no povijest je ipak pamti kao najrastrošniju i najomraženiju kraljicu u Francuskoj.

 

Gotovo stoljeće kasnije slikar John Singer Sargent 1884. godine šokira Pariški salon svojim portretom Madame X gdje prikazuje ženu uglednog parižana u crnoj haljini prilično dubokog dekoltea. Slika je proglašena nemoralnom i izazvala pravi skandal koji je osramotio slikara. 1926. godine crnu je boju odabrala i Coco Chanel za svoju malu haljinicu, koja je danas obavezna u ormaru svake žene.

 

Dvadeset godina kasnije Christian Dior predstavlja New Look koji vraća u modu gomilu tkanine te uzak struk naglašen korzetom – sve što je Coco prezirala. No ubrzo je u igru došla Mary Quant koja je odrezala popriličan komad tkanine i napravila minicu. Šezdesete su donijele seksualnu revoluciju i burna politička događanja. Među njima je i ubojstvo JFK-a i Jackien kultni ružičasti Chanel kompletić umrljan krvlju. Za JFK-a se veže još jedna stilska ikona, a to je Marilyn Monroe i njezina nezaboravna bijela haljina. Osamdesete je stilski obilježila princeza Diana svojom vjenčanicom koja je ispod slojeva čipke skrivala bulimiju i prljave kraljevske tajne.

 

Još jedna haljina koja je skrivala tajne je bila plava Gap haljina Monice Lewinsky koja je razotkrila seksualnu aferu s Billom Clintonom. Skandal je izazvala i J.Lo u Versace haljini opasnog kroja no Lady Gaga ih je sve nadmašila svojom haljinom od šnicla.