Povežite se s nama

Međimurje

I u OŠ Kuršanec učenici pohađali produženi boravak

Objavljeno:

- dana

Završna konferencija projekta vezanog uz produženi boravak djece romske nacionalne manjine održana je i u vijećnici Grada Čakovca, u utorak, 26. studenoga.

Riječ je o projektu „Produženi boravak u OŠ Kuršanec“ financiranom iz Europskog socijalnog fonda, koji se tijekom ove i prošle godine provodio u Osnovnoj školi Kuršanec.
Uz Grad Čakovec kao nositelja, partneri na projektu bili su i OŠ Kuršanec i Razvojna agencija Grada Čakovca ČAKRA. Projekt se provodio 15 mjeseci, kada je organizirana priprema i provedba produženog boravka za 45 učenika drugih razreda u OŠ Kuršanec u prošloj školskoj godini, a zaposlena su i tri učitelja.

Uz to, ovim pilot projektom nabavljen je i namještaj za dvije učionice (klupe, stolice, katedre za nastavnike, školske ploče), elektronička oprema za učitelje (računala, printer/scaner uređaji, projektori, platna) te didaktička sredstva za učenike (didaktičke igre, slikovnice, knjige). Na kraju ove školske godine organizirat će se i jednodnevni izlet za učenike korisnike produženog boravka.

Kao glavni ciljevi projekta navedeni su organizacija produženog boravka, učenje hrvatskog jezika, organizacija prehrane u produženom boravku, prijevoz učenika, sve u cilju stvaranja preduvjeta za kvalitetnije obrazovanje, bolje ispunjavanje svojih školskih zadaća, i na kraju postizanje boljeg obrazovanja uspjeha učenika romske nacionalne manjine.

Prema riječima ravnateljice OŠ Kuršanec Marije Tepalović, ciljevi projekta i više su nego opravdani, a djeca nose pozitivna iskustva. Osim što im se pružio produženi boravak u prostorijama škole, djeca su na taj način ispunjavala svoje domaće zadatke, što im često, zbog specifičnih socijalnih uvjeta, u krugu obitelji nije omogućeno.

Ovaj projekt djeci omogućuje stjecanje novih znanja i vještina, s kojima se romskoj djeci olakšava praćenje nastave, smatra Zoran Vidović

Jednako tako, u vrijeme produženog boravka učiteljica hrvatskog jezika je s učenicima romske nacionalne manjine dodatno radila na savladavanju hrvatskoga jezika. Na završnoj konferenciji projekt su predstavili i direktorica Razvojne agencije ČAKRA Damira Vresk te zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Zoran Vidović. Izrazivši zadovoljstvo rezultatima projekta, Vidović je podsjetio da je ovo samo još jedan u nizu projekta koji se provode na području Grada Čakovca kako bi se djeci omogućili što bolji uvjeti za obrazovanje.

– Ovaj projekt je bio specifičan, usmjeren je na romsku nacionalnu manjinu, no konkretan je, odnosno djeci omogućuje stjecanje novih znanja i vještina, kojima se romskoj djeci olakšava praćenje nastave, te najvažnije, što lakši nastavak školovanja – poručio je Vidović.
Ukupna vrijednost projekta je 807.463,74 kuna, a Europski socijalni fond financirao ga je u stopostotnom iznosu.

Međimurje

Povećanje sigurnosti: na području Općine Nedelišće još tri prometne kamere

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema preporuci struke i Policijske uprave međimurske te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Općini Nedelišće odobreno je postavljanje još tri nove kamere koje bi trebale usporiti i regulirati opterećen promet kroz općinu Nedelišće, kaže nedelišćanski načelnik Darko Dania.

Navodi da će kućišta za kamere biti postavljena na trima novim lokacijama. Kućišta, od kakvih se jedno trenutno već nalazi u Varaždinskoj ulici u Nedelišću, bit će postavljena u Gornjem Hrašćanu (iz smjera Trnovca), Nedelišću (ulica Vladimira Nazora, prema Dunjkovcu) te u Pušćinama (Čakovečka ulica, u smjeru Varaždina).

Kamere će se postaviti u narednih mjesec dana, navodi Dania.

– Razlozi postavljanja kamera uključuju gustoću prometa, nepoštivanje brzine koje su zadane kroz naselje, ali i česte prometne nesreće. Kamere će služiti i za praćenje ostalih kaznenih djela na području Nedelišća – ističe načelnik.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Sveta tri kralja?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Lea Šprajc

Tradicijski božićni običajni ciklus u hrvatskim krajevima završava 6. siječnja, blagdanom Sveta tri kralja. Ljudi so govorili da je tie dien vekši svetek nek Božič kajti so se na tie dien došli tri kràji pokloniti malomu Jezušu. Biblijska zgoda koju spominje kazivač iz Domašinca najopsežnije je opisana u Matejevu evanđelju (2, 1-12).

Početak navedena ulomka iz Matejeva evanđelja glasi – „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dođoše s istoka magi…“ Istaknuta riječ magi u drugoj je prijevodnoj inačici Novoga zavjeta zamijenjena riječju mudraci. Kod Perzijanaca i Medijaca magi su bili svećenička kasta koja se bavila zvjezdoznanstvom i proricanjem. Etimološki inventar riječi magi podnosi i značenja poput tumač snova, astrolog, mudrac, čarobnjak, liječnik i sl. Ako se u Bibliji u kontekstu o kojem je riječ ne spominju kraljevi, zašto se onda blagdan zove Sveta tri kralja? Ili zašto pjevamo Tri kralja jahahu?

Darovatelji maloga Isusa kraljevima se počinju nazivati u 6. stoljeću. Od 10. stoljeća mijena nastupa i na likovnim prikazima bogojavljenske scene, pa maloga Isusa više ne daruju magi s frigijskim kapama na glavi, već kraljevi koje prepoznajemo po njihovu najočitijem statusnom simbolu – svijetloj kruni. Zanimljivo da u Bibliji također nema traga ni imenima Gašpar, Melkior i Baltazar. Tu pojedinost, kao i preformulaciju biblijskih maga i mudraca u kraljeve, Nives Opačić tumači kao pučku nadogradnju. Ista autorica piše da su se trojica kraljeva tumačila i kao personifikacija triju razdoblja u čovjekovu života (mladić, muž, starac) ili pak kao personifikacija triju kontinenata (Melkior – Europa, Baltazar – Afrika, Gašpar – Azija).

Biblijsku scenu u kojoj trojica kraljeva pohode maloga Isusa te ga simbolično daruju, na svojstven je način obradila i međimurska usmena književnost. Kao primjer navodim nekoliko stihova pjesme Radoval se Jezuš mali, koju su Vinku Žgancu polovicom 20. stoljeća pjevale dvije pjevačice iz Pleškovca.

Radoval se Jezuš mali z Marijom i Jožefom, k jemu došli su tri krali z velikom poniznostjom.

Iz daleka k jemu idu, da bi ga poštuvali, da to dete malo vidli, da bi ga daruvali.

Navedene su stihove, bilježi Žganec, pjevali dečki (katkada i stariji i oženjeni muškarci) obučeni poput biblijskih kraljeva, za obilaska sela uvečer prije blagdana Sveta tri kralja. Potonji Žgančev opis navodi nas na trag ophodnika zv(j)ezdara, poznatih na hrvatskom sjeveru i sjeverozapadu (ophodnika nalik zvezdarima sjećaju se i neki međimurski kazivači, osobito u pridravskim selima). Osim što su bili obučeni kao biblijski kraljevi, zvezdari su nosili i rekvizit u obliku zvijezde načinjene od obruča sita i ukrašene šarenim papirićima i drugim priručnim materijalima.

Ophodi zvezdara, smatra Milovan Gavazzi, u hrvatskim su krajevima stasali pod utjecajem tradicija iz zemalja srednje Europe, napose Slovenije i Njemačke (Sternsingeri). Zvezdari se mogu dovesti u vezu i s tradicijom koja je nedvojbeno starija od spomenute srednjoeuropske – koledama, o čemu pak svjedoči pjesmovni repertoar ophodnika zvezdara, u nekim slučajevima identičan onom koledarskom.

Nastavite čitati