Donosimo pregled najgušće i najrjeđe naseljenih mjesta u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je podatke o gustoći naseljenosti prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. godine....
DJEČJE BOŽIĆNICE
– Jasno je da 120 kuna neće nikoga financijski spasiti, ali htio bih roditeljima poručiti da je Gradu Varaždinu jako važno što ste rodili djecu i što se svakodnevno trudite oko njihovog odgoja, a ovo je samo jedan znak zahvale roditeljima za to.
To nije financijska mjera, to je poruka i nadam se da će se gradska politika kretati u smjeru obiteljske politike. Jedan kružni tok je uvijek lijepo imati, ali mislim da se puno više isplati ulagati u djecu i obitelj – poručio je jutros Ladislav Ilčić, čelnik Hrasta na konferenciji za novinare.
Zahvalan je i svim nastavnicima i odgajateljilma u vrtićima na pomoći pri prikupljanju zahtjeva od roditelja, ali je paradoksalnim nazvao činjenicu da škole, kao javne institucije, smiju dati Gradu podatke o djeci, a MUP navodno ne.
– Mislim da je to nelogično i na ovaj način se još jednom pokazala potreba objedinjavanja baza podataka svih državnih i javnih službi kako administracija ne bi bila prepreka ovakvo dobrim projektima. Srećom, ovaj put smo, zajedničkim djelovanjem Grada, škola, vrtića i roditelja uspjeli nadvladati tromost administrativnog sustava. Stvarno je Grad izašao u susret ljudima i nije tražio nikakve ovjere dokumenata ili nova uvjerenja o prebivalištu, što košta. Dovoljno je da se samo fotokopira osobna iskaznica djeteta i mislim da je vrlo jednostavna procedura – ustvrdio je Ilčić.
I Ilčić izračunao: učiteljima za prekucati sedam ili osam podataka treba minuta ili dvije, znači ako razrednik ima 25 djece, to je maksimalno sat vremena posla
Na pitanje kako komentira činjenicu da učitelji u školama negoduju da unosom podataka učenika iz e-dnevnika u posebno napravljenu aplikaciju, koja ni u petak prijepodne još nije radila, rade posao gradskih službenika, Ilčić je priznao je da je sve napravljeno na brzinu.
– Jesu se nastavnici malo isprsili u svojim naporima, ali ja kad sam popunjavao taj zahtjev za svoju djecu za jedan mi je trebalo niti minuta, a i njima za prekucati tih sedam ili osam podataka minutu ili dvije im je dovoljno, što znači ako razrednih ima 25 djece to je maksimalno sat vremena posla. Znam da je to Grad trebao napraviti, ali činjenica jest da je i škola podnijela nekakav teret, ali za dobrobit djece – ustvrdio je Ilčić koji je ujedno apelirao na srednje škole, čiji učenici nisu obuhvaćeni u podnošenje zahtjeva kao osnovnoškolci ili vrtićarci, da se malo više angažiraju.
– Primjerice, moja dva sina koji su srednjoškolci u školama nisu dobili nikakvu informaciju, pa apeliram na srednje škole da obavijeste djecu s područja Varaždina o načinu podnošenja zahtjeva – rekao je Ilčić.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.