Tražite bolji posao? Evo koja su zanimanja najpoželjnija, a koja radna mjesta najmanje privlačna
Čak 42% građana Hrvatske bi radilo u IT-ju, najnepoželjniji sektor je trgovina, a dodatne edukacije žele iz stranih jezika i...
DOZVOLA ZA JEDNO, A “NIKNULO” DRUGO
– Ovdje imam potvrdu MUP-a u kojoj se navodi da u zgradi u Međimurskoj ulici 18 u Varaždinu trenutno boravi 51 osoba, a ovo je i oglas s jednog varaždinskog portala u kojoj se reklamiraju studentski apartmani na toj adresi za 1.250 kuna mjesečno po osobi.
Već sam u nekoliko navrata govorio o tome i opet ponavljam: prema Urbanističkom planu na toj lokaciji nije trebao biti studentski dom, ali je on tamo sagrađen – rekao je vijećnik Hrasta Ladislav Ilčić na jučerašnjem aktualnom satu Gradskog vijeća Varaždin.
Kako je uopće do toga došlo?
– To je posljedica funkcioniranja HNS – SDP hobotnice. Jako hvaljena ministrica graditeljstva Mrak Taritaš prvo je donijela zakon o gradnji prema kojem je dozvoljeno izdavanje uporabne dozvole za roh bau izgradnju. Na račun tog zakona Damir Mikulić iz gradskog Odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo izdaje građevinsku dozvolu za tri stana i poslovni prostor. Ta se dozvola po nizu parametara protivi svim zakonima o gradnji, od udaljenosti objekta, međe, dužine zgrade, visine do broja parkirnih mjesta. Nakon toga Habuš osniva Povjerenstvo u kojem su za mišljenje bili pitani oni koji su donijeli odluku o građevinskoj dozvoli! – rekao je Ilčić i dodao da u svemu tome postoji i odgovornost investitora i projektanta, koje nije ni spominjao, a koji je u obiteljskom kvartu izgradio studentski dom.
– Navodno se priprema još jedna rekonstrukcija obiteljske kuće u studentski dom – upozorio je Ilčić
– U ovom slučaju smo pokazali, po svim parametrima, kako se krše odredbe Urbanističkog plana, organiziraju Povjerenstva koja ničemu se služe i rade zakoni koji omogućavaju manipulaciju. Navodno se priprema još jedna rekonstrukcija obiteljske kuće u studentski dom. Pitam vas jesu li ovi dokumenti dovoljni da bi vi rekli da je farsa napravljena i da ste napravili pogrešku? – pitao je gradonačelnika Gorana Habuša vijećnik Hrasta.
Habuš je priznao da je to što govori vjerojatno točno.
– Tražit ću očitovanje od gradskih službi s obzirom da ono što je bilo predano u dokumentaciji ne odgovara stvarnom stanju na terenu. Hoće li se tražiti prenamjena prostora? To i mene interesira – uzvratio je Habuš.
Izvor:
Foto: Arhiva/Ivan Agnezović
U Vladinom paketu nove stambene politike, koji bi trebao olakšati rješavanje stambenog pitanja mnogim obiteljima, predviđena je i mjera subvencioniranja najma stanova.
Paralelno s rastom cijena stanova, proteklih godina osjetno je poskupio i najam. Prije nekoliko godina pristojan manji stan u Zagrebu mogao se unajmiti za 300 do 400 eura mjesečno, što je činilo oko polovice mjesečne plaće. Danas je potrebno izdvojiti znatno više, navodi Tportal.
Prema nedavno objavljenim podacima u pregledu tržišta nekretnina Ekonomskog instituta, medijalna cijena najma u Zagrebu lani je dosegnula 10,1 euro po kvadratnom metru, a u odnosu na godinu ranije porasla je za 16,1 posto.
U sklopu nove stambene politike, Vlada planira uvođenjem poreza na prazne nekretnine i državnih potpora za priuštivo stanovanje potaknuti vlasnike praznih stanova da ih stave u funkciju najma.
Prema neslužbenim informacijama Tportala, model subvencioniranja namijenjen je vlasnicima koji imaju prazan stan najmanje dvije godine. Oni koji se odluče za iznajmljivanje potpisali bi ugovor s državom, na temelju čega bi dobivali isplatu razlike između komercijalne cijene najma i priuštive cijene, koju bi plaćao najmoprimac.
Ugovor bi se potpisivao na tri godine, a dodatna pogodnost za najmodavce je to da bi im polovicu subvencije država isplaćivala odmah, a polovicu nakon što se podstanar useli u stan.
Za priuštiv najam stana, uključujući režije, pojedinac ne bi trebao izdvajati više od 30 posto dohotka, odnosno 30 posto medijalne plaće.
Trenutna medijalna plaća u Zagrebu iznosi oko 1300 eura, što znači da bi priuštiva cijena stanovanja za samca trebala iznositi oko 390 eura.
Primjerice, uz pretpostavku da se subvencija odnosi na stan od 40 kvadratnih metara te da režije iznose 100 eura, najmodavac koji iznajmljuje stan po prosječnoj cijeni dobio bi od države 114 eura mjesečno, kolika je razlika između medijalne tržišne cijene i priuštive cijene stanovanja.
Stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje subvencija moglo dodatno podgrijati tržište i povisiti najamnine.
Vlada smatra da do toga ne bi trebalo doći jer će se svake godine izrađivati tablice s cijenama priuštivog i komercijalnog najma po gradovima na temelju podataka iz sustava e-Nekretnine.
Danas počinje isplata nacionalne naknade od 150 eura za starije osobe za kolovoz korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 16.715 korisnika, za što je osigurano 2.495.495 eura iz Državnog proračuna, piše Poslovni.hr.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od deset godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:
– da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
– da njegov prihod i/ili prihod članova njegova kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (300,00 eura)
– da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
– da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
– da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.