Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu u petak je održana 9. sjednica Odbora javnih veleučilišta Zbora veleučilišta. Dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i domaćin doc. dr. sc. Igor Klopotan, između ostalog, iznio je podatke o upisu u aktualnoj akademskoj godini.

– Mada smo u demografskoj krizi i sve je manje maturanata, kao i upisa u prve razrede osnovnih škola, mi možemo biti zadovoljni budući da smo ukupno dosad upisali 115 studenata na prve godine studija. Ukupan broj studenata je 600, no kada promoviramo 124 prvostupnika i magistara te kada završe obrane završnih radova, u novu akademsku godinu ući ćemo s ispod 500 studenata – rekao je dekan.

Međimursko veleučilište u Čakovcu uspješno je okončalo proces akreditacije studijskih programa, kao i cijele ustanove.

-Moramo se pohvaliti da smo uspješno završili akreditaciju svih studijskih programa i cijele ustanove, što je trajalo gotovo tri godine. Cijeli moj mandat smo se bavili akreditacijskim preporukama i podizanjem kvalitete studiranja – zaključio je Klopotan.

Profesor Stručnih studija doc. dr. sc. Željko Sudarić predsjednik je Odbora javnih veleučilišta Zbora Republike Hrvatske. -Kao i svake godine u ovo vrijeme, glavna tema o kojoj raspravljamo ispred Zbora su aktualni upisi u novu akademsku godinu, koji su rezultati i kako poboljšati da u novoj akademskoj godini stručni studiji budu još zastupljeniji u cijeloj Republici Hrvatskoj, odnosno kako što više privući mlade da studiraju stručne studije jer smatramo da su stručni studiji budućnost za Republiku Hrvatsku – rekao je Sudarić.

Osvrnuo se i na demografsku sliku države i dotaknuo se kako odgovoriti na emografske probleme.

– Ne volimo reći da je demografska slika loša, nego kažemo da nije dobra, ali nadamo se da će u budućnosti biti bolja. Trudimo se privući studente, ne samo iz cijele Hrvatske, nego i iz regije i drugih zemalja. Sva veleučilišta, a posebno javna, rade na internacionalizaciji svojih studijskih programa te smatramo da ćemo u bližoj budućnosti privući mlade, odnosno studente iz cijele Europe i samim time popuniti naše kvote – zaključio je Sudarić.

Inače, ovo je već drugi put da je MEV bio domaćin ovoj sjednici, dok se ranije jednom održala i sjednica Zbora veleučilišta koji okuplja i javna i privatna veleučilišta.

Izvještaji koje je objavila Europska komisija, a i Svjetska banka, pokazuju da je Hrvatska na dobrom putu što se digitalizacije i transformacije državne uprave tiče.

Tako postoje primjeri novih usluga kao što je to primjerice usluga e-novorođenče, gdje je prijavu novorođenog djeteta, uz određene preduvjete, moguće napraviti od kuće, bez potrebe da se posjeti ijedan šalter. No kao jedna od glavnih zamjerki izvještaja koji su objavljeni u zadnjih nekoliko godina od strane Europske komisije i Svjetske banke, još uvijek se ističe nedovoljno dijeljenje podataka između registara kojima upravljaju različiti korisnici, primarno ministarstva i agencije. Još uvijek smo u velikoj mjeri “država papira”. Iako je u posljednjih dvadesetak godina dosta procesa informatizirano, velike količine podataka postoje u bazama podataka kojima upravljaju različita ministarstva i agencije.

No unatoč tome, dijeljenje podataka i dalje je relativno skromno. Svima nam se dogodilo da nas pitaju za neku originalnu potvrdu ili potvrdu koja je ovjerena od strane bilježnika. S druge pak strane podaci u registrima postoje, no krajnji korisnici su ti koji moraju prenositi potvrde s jedne lokacije na drugu lokaciju. Kako bi osigurali da procesi budu brži i efikasniji, valjalo bi osigurati korištenje podataka iz tih registara.

Kako u aspektu dijeljenja podataka još uvijek kaskamo, Europska komisija dodijelila je sredstva kroz instrument tehničke pomoći (TSI – Technical Support Instrument), te OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), DG Reform (Directorate-General for Structural Reform Support) i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) imaju za cilj snimiti stanje temeljnih registara, te dati prijedloge kako se može podići razina interoperabilnosti temeljnih registara.

U tome im trebaju pomoći lokalni konzultanti, koji su se birali na međunarodnom javnom natječaju. Uz više prijavljenih timova, za potrebe projekta odabrani je konzultantski tim u sastavu Darko Gulija, mag. el., doc. dr. sc. Mršić Leo te prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin. Kako prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin predaje na Fakultetu organizacije i informatike predmete vezane uz baze podataka, skladišta podataka i poslovnu inteligenciju, na ovom projektu njegova primarna uloga je analiza podataka koji se nalaze u registrima, te suradnja u izradi nacionalnog semantičkog modela podataka. Procedura odabira konzultanata trajala je preko dva mjeseca. Uvjeti su bili strogi i tražilo se da svaki tim bude interdisciplinaran, kao i da bude upoznat sa radom državne uprave, tehnologijom web servisa, poslovnih procesa, baza podataka i drugo.

Kako se projekt provodio u dvije faze, u prvoj fazi bili su uključeni temeljni registri o osobama i poslovnim subjektima, kao što su matica rođenih, matica umrlih, matica vjenčanih, registar životnih partnerstva, obrtni registar, sudski registar i slično. U drugoj fazi projekta, bio je obuhvaćeni daleko veći broj registar koji su u nadležnosti većeg broja ministarstava i agencija, uključujući upisnik poljoprivrednika, HZMO osiguranike, REGOS, registre vezane uz obavezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, evidenciju o dohocima i primitcima, registar neprofitnih organizacija, registar koncesija, registar državnih potpora te niz drugih registara.

Na kraju projekta tim je sastavio izvještaj (akcijski plan) o uočenim nedostacima i prijedlozima za poboljšanje, a dio tih preporuka biti će i direktno financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem postoje za to predviđena sredstva. Tehnička analiza registara u prvoj fazi ukazala je na neke nedostatke i probleme, te je prof. Rabuzin prezentirao članak koji je prihvaćen i objavljen na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji DATA 2022 koja se održala u Portugalu prošle godine.

Između ostalog, prof. Rabuzin izradio je programsko rješenje za semantičko mapiranje atributa iz raznih baza podataka, te Business Intelligence rješenja za analizu nacionalnog semantičkog modela i samog akcijskog plana. Projekt je trajao skoro dvije godine.

Uvođenje eura

Kako je od 1. siječnja ove godine službena valuta u Hrvatskoj euro, tijekom prošle godine bilo je potrebno izvršiti prilagodbu sustava za rad s novom valutom. Prof. dr. sc. Kornelije Rabuzin aktivno je sudjelovao na projektu pripreme sustava RBA banke za uvođenje eura. Posebno se bavio razvojem skripti te kontrolom i kvalitetom podataka nastalih uslijed konverzije nad centralnim skladištem podataka. Radilo se o vrlo zanimljivom projektu na kojem je prof. dr. sc. Rabuzin imao prilike sudjelovati sa sistem arhitektima od kojih su neki njegovi bivši studenti. Projekt je završio početkom ove godine po uvođenju nove valute.

Također, prof. Rabuzin uključen je i u projekt izrade platforme podatkovnog jezera Hrvatske, tzv. Data Lake, a koji se provodi u sklopu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD). Platforma će služiti kao centralno mjesto pohrane i obrade podataka, a biti će na raspolaganju korisnicima u različite svrhe, primjerice podatkovne analitike i izvještavanja i to u stvarnom vremenu.

FOI

Prof. Rabuzin radi na FOI-ju kao redoviti profesor. Do sada je objavio 10-ak knjiga i poglavlja u knjigama te oko 100 znanstvenih i stručnih radova. Pod njegovim mentorstvom do sada je studij završilo preko 130 studenata te je odradio preko 150 recenzija za domaće i međunarodne časopise i konferencije. Usavršavao se više od 30 mjeseci u Austriji, Švedskoj i Njemačkoj te je dobio desetak nagrada za svoj rad, uključujući nagrade za najbolji rad i za najbolje prezentacije na domaćim i inozemnim znanstvenim konferencijama. Uz znanstveni rad redovito se usavršava i uključen je u stručne projekte te je tako imao prilike raditi analize nad medicinskim podacima i to za potrebe klinika u Njemačkoj i Švicarskoj, bavio se analizom financijskih podataka, proračunskih podataka… Trenutno radi na novoj knjizi.