Povežite se s nama

U fokusu

Neven Vrček, dekan FOI-a: Imamo podršku za FOI 2, optimisti smo!

Objavljeno:

- dana

Daljnji razvoj

Varaždinski Fakultet organizacije i informatike (FOI) ovog petka, 16. prosinca, slavi 54. obljetnicu postojanja i 42. obljetnicu osnivanja Fakulteta, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u Fakultet organizacije i informatike.

Uoči same svečanosti, koja će biti održana u HNK-u Varaždin, o ulozi FOI-ja, daljnjim planovima razvoja Fakulteta, ali i Varaždina kao informatičkoga i sveučilišnog središta cijele regije razgovarali smo s dekanom prof. dr. sc. Nevenom Vrčekom.

Jedna od tema o kojoj se ovih dana govori u javnosti je da od projekta Tehnološkog parka 2 (TPV 2) neće biti ništa. Upravo je ovaj projekt trebao biti temelj za daljnji razvoj informatičke industrije u Varaždinu, ali i cijeloj regiji. Kako to komentirate?

Teško mi je gledati sadašnju situacaiju, ali projekt TPV 2 je ozbiljno ugrožen

Mi smo suvlasnici trećine Tehnološkog parka i nije nam lako gledati trenutnu situaciju. Nikad u tom projektu nismo imali nikakav drugi interes osim dobrobiti znanosti i gospodarstva u regiji. Djelovali smo principijelno i korektno te upozoravali na stvari za koje smo smatrali da ne doprinose razvoju projekta. Da, nismo se slagali s izborom menadžmenta, ali ni u jednom trenutku nismo bili destruktivni. Štoviše, pomagali smo u mnogim aspektima, primjerice, u prostorima Tehnološkog parka osiguran je prostor za startup poduzeća naših studenata, pomogli smo u povezivanju Tehnološkog parka u Bratislavi s našim Tehnološkim parkom i aktivno smo pratili sve aktivnosti koje su se u Tehnološkom parku događale. Naravno da je projekt TPV 2 od izuzetnog značaja i za FOI i za regiju, jer on bi uistinu pomakao regiju u smjeru visokotehnološkog razvoja i inovativnoga gospodarstva. No, projekt TPV 2 u ovom je trenutku ozbiljno ugrožen.Možemo dalje, ali…

Može li se spasiti, i kako?

FOI nema snage za više tako velikih projekata kao što je nova zgrada FOI 2. To je opcija koja jedina dolazi u obzir.

Pomak je moguć jedino ako svi dionici, pri čemu mislim na lokalno gospodarstvo, akademsku zajednicu i političke opcije, stanu iza njega i pokušaju pokrenuti projekt. Radi se o projektu takve financijske, tehničke i organizacijske težine da je to zastrašujuće. Takvi projekti trebaju uporne vizionare u vodstvu, savršeno projektno planiranje, lobističko praćenje i nepodijeljenu podršku do uključivo državne razine. Mogućnost realizacije takvog projekta dokazuje se studijom izvodljivosti, uvjerljivim dokazima da postoji partnerska suradnja sa znanstvenim i razvojnim institucijama u zemlji i inozemstvu, centrima kompetencija i znanstvenim centrima izvrsnosti koji žele raditi u TPV 2, a prije svega raspoloživim stručnjacima, kvalitetama i referencama menadžmenta i mjerama koje se provode u lokalnoj zajednici kako bi projekt uspio. Sve nabrojano nedostaje i nisam optimist. Nažalost, ne vidimo ni mjere u lokalnoj zajednici koje bi podržavale ovaj projekt.

Nezaobilazno pitanje je i što je s projektom FOI 2?

Taj projekt je razvijan nekoliko godina i smatramo da je važan za FOI i za Varaždin jer bi dao polet nama u znanstvenom i nastavnom smislu, ali i cijeloj regiji. To je pravi koncept urbanoga kampusa prema uzoru na brojne slične primjere u Europi. Projekt je osmišljen pod nazivom Sveučilišni kampus Varaždin u nekoliko faza: prva je studentski restoran, druga faza je zgrada FOI-ja 2, treća novi kapaciteti studentskog doma, a četvrta novi kapaciteti, što se odnosi na razvoj potrebnih prostornih kapaciteta za sveučilišta koja djeluju u Gradu Varaždinu. U razradi koncepta, kao i prijavi i pripremi projekta, sudjelovala je ekipa koju je koordinirao prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, a važnu ulogu imali su i izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, izv. prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa i, naravno, ravnatelj SC-a Nenad Milijaš. 

Riječ je o jednom od najpripremljenijih projekata obrazovne strukture u Hrvatskoj, koji je naišao na podršku nadležnih ministara u bivšoj Vladi, ali i saborskih zastupnika HDZ-a s ovog područja. Je li napravljena najavljena revizija operativnih programa i je li u njoj FOI?

On je bio na indikativnoj listi i nije pokrenut, prije svega, zbog iznenadne i racionalno teško objašnjive promjene prioriteta relevantnih ministarstava i tadašnjih čelnih ljudi u njima. Istina je da su nedavni ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić i naši saborski zastupnici podržavali taj projekt, i cijenimo taj napor. Međutim, ponovno pokretanje nije nimalo jednostavno, jer revizija operativnih programa još nije napravljena i sad aktivno pratimo taj proces. I dalje ulažemo ogromne napore da se on pokrene i razgovaramo o mogućnostima koje nam stoje na raspolaganju. Prošlog tjedna smo, zajedno sa saborskim zastupnikom HDZ-a Anđelkom Stričakom, bili na sastanku u Ministarstvu regionalnog razvoja i prezentirali projekt ministrici Gabrijeli Žalac. Uz izravnu korist za razvoj FOI-ja, nova zgrada FOI-ja bi udahnula novi život gradskoj jezgri jer bi grad bio premrežen studentima koji studiraju u atraktivnom prostoru. Dugoročno, to bi se osjetilo na gospodarstvu i cjelokupnom razvoju regije.

Gdje je danas FOI na obrazovnoj karti Hrvatske, odnosno inozemstva? 

FOI će uskoro osnovati trgovačko društvo i svoje “proizvode” prodavati na tržištu 

FOI je brend ovoga grada i središnja institucija obrazovanja informatičara u državi, što nije lako u sve jačoj konkurenciji. Kada dođete na naš Dan karijera, tada se vidi koliko je to impresivan skup gospodarskih subjekata koji računaju na nas. Pri tome moram napomenuti da se, pored informatičkih usmjerenja, to odnosi i na naš studij Ekonomike poduzetništva, gdje studenti pored ekonomskih dobivaju i informatička znanja koja daju važnu komplementarnu prednost na tržištu rada. Moramo se stalno dokazivati i opravdati povjerenje koje nam ukazuju poslodavci, studenti i njihovi roditelji. To se povjerenje iskazuje velikim interesom za upise na FOI, što je ujedno i obveza koja nas tjera da budemo bolji. U inozemstvu također postajemo prepoznatljivi, što se vidi po mobilnosti nastavnika i studenata, koja je u stalnom porastu, a sve to ne ide bez velikog zalaganja i svakodnevnog dokazivanja svih nas koji ovdje djelujemo.

Potvrda kvalitete FOI-ja je i u tome što sudjelujete na brojnima međunarodnim projektima?

FOI se cijeni kao pouzdan projektni partner i mjesto na koje želite poslati svoje dijete na studij. Naše aktivnosti imaju širok raspon, kao što danas i priliči visokoškolskoj instituciji koja djeluje u informacijskim znanostima. Vjerujemo u sebe i da ćemo nastaviti taj trend na zadovoljstvo svih naših dionika. FOI daje iznimnu prepoznatljivost i Varaždinu kao manjoj lokalnoj sredini u kojoj se događa kvalitetno obrazovanje. Naši studenti su razasuti po cijelom svijetu i oni su naša najbolja promocija. Danas to nije teško pratiti, jer postoje društvene mreže, i zaista je interesantno vidjeti gdje je sve FOI posredno prisutan.

Koji je daljnji smjer razvoja?  

FOI je brand Varaždina i središnja institucija obrazovanja informatičara u državi

Moramo inovirati dijelove plana i programa, jer je informatička struka pod pritiskom promjena informacijskih tehnologija koje za sobom povlače i druge discipline, poput poslovnih i društvenih. Pored inovacije sadržaja, potrebno je inovirati i način izvođenja nastave sukladno vremenu i trendovima koji se danas očekuju od e-učenja. Također, moramo razviti novu razvojnu strategiju koja će jače fokusirati naš rad i zacrtati dugoročne smjernice. Pri svemu tome moramo jako voditi računa o očuvanju starosne strukture kadrovske piramide, jer su nova zapošljavanja vrlo ograničena. Namjeravamo pojačati projektnu aktivnost i osnovati trgovačko društvo, za što smo dobili i suglasnost Senata Sveučilišta u Zagrebu. Već i sad realiziramo i niz stručnih projekata i postupno ćemo povećavati opseg tih aktivnosti. Pri tome nećemo biti nelojalna konkurencija gospodarskim subjektima koji djeluju u informatičkom sektoru, nego komplementarno doprinositi u segmentima gdje se to očekuje od fakulteta našeg profila. 

Vojarna u Optujskoj treba se dati Sveučilištu Sjever, to je dobar potez

Kako gledate na to da bi se vojarna u Optujskoj dala Sveučilištu Sjever?  

To je dobar potez. Bolje to nego da propada ili da se prenamjeni u zemljište za izgradnju stambenih zgrada. FOI općenito podupire razvoj znanosti i visokog obrazovanja na sjeveru Hrvatske, pa tako i stvaranje prostornih i kadrovskih uvjeta da Sveučilišta Sjever postigne potrebnu kvalitetu nastave i istraživanja.

Je li pravi smjer razvoja Grada Varaždin kao sveučilišnoga grada? 

Varaždin je bio i ostat će sveučilišni grad onoliko koliko u njemu bude kvalitete sveučilišnog djelovanja. Samo nas smeta kad političari govore da je Varaždin dobio javno sveučilište i status studentskoga grada osnivanjem Sveučilišta Sjever. Pritom se prešućuje Studij ekonomije, pokrenut u Varaždinu 1960., osnivanje viših škola koje su prerasle u Tekstilno-tehnološki fakultet (1961.), Fakultet organizacije i informatike (1962.) i Geotehnički fakultet (1971.), da ne spominjemo Političko-kameralni studij osnovan u Varaždinu 1769. Takve izjave su FOI-ju dosad nanijele veliku štetu, a vjerujem da dugoročno nanose štetu i našem gradu.

Vidi li se FOI u prostorima bivše vojarne u Optujskoj?

Vjerujemo u naš urbani kampus. Za to smo dobili zemljište od Grada i pripremili projekt do građevinske dozvole. Svaki objekt znači veliko financijsko ulaganje i mi nemamo snage za više velikih projekata.  Ako nam prostorni razvoj bude onemogućen, svakako ćemo razgovarati i o alternativnim rješenjima.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

U fokusu

Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.

Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.

Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.

Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?

Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.

Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?

Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.

Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.

S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?

S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.

Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?

Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.

Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?

Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.

Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?

Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.

Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?

Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.

Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?

Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.

Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?

Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.

Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.

Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.

Što još imate u planu u budućnosti?

Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.

Varaždinska heljda

OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.

Proizvodi bez glutena

Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.

– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.

Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje