Povežite se s nama

U fokusu

Neven Vrček, dekan FOI-a: Imamo podršku za FOI 2, optimisti smo!

Objavljeno:

- dana

Daljnji razvoj

Varaždinski Fakultet organizacije i informatike (FOI) ovog petka, 16. prosinca, slavi 54. obljetnicu postojanja i 42. obljetnicu osnivanja Fakulteta, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u Fakultet organizacije i informatike.

Uoči same svečanosti, koja će biti održana u HNK-u Varaždin, o ulozi FOI-ja, daljnjim planovima razvoja Fakulteta, ali i Varaždina kao informatičkoga i sveučilišnog središta cijele regije razgovarali smo s dekanom prof. dr. sc. Nevenom Vrčekom.

Jedna od tema o kojoj se ovih dana govori u javnosti je da od projekta Tehnološkog parka 2 (TPV 2) neće biti ništa. Upravo je ovaj projekt trebao biti temelj za daljnji razvoj informatičke industrije u Varaždinu, ali i cijeloj regiji. Kako to komentirate?

Teško mi je gledati sadašnju situacaiju, ali projekt TPV 2 je ozbiljno ugrožen

Mi smo suvlasnici trećine Tehnološkog parka i nije nam lako gledati trenutnu situaciju. Nikad u tom projektu nismo imali nikakav drugi interes osim dobrobiti znanosti i gospodarstva u regiji. Djelovali smo principijelno i korektno te upozoravali na stvari za koje smo smatrali da ne doprinose razvoju projekta. Da, nismo se slagali s izborom menadžmenta, ali ni u jednom trenutku nismo bili destruktivni. Štoviše, pomagali smo u mnogim aspektima, primjerice, u prostorima Tehnološkog parka osiguran je prostor za startup poduzeća naših studenata, pomogli smo u povezivanju Tehnološkog parka u Bratislavi s našim Tehnološkim parkom i aktivno smo pratili sve aktivnosti koje su se u Tehnološkom parku događale. Naravno da je projekt TPV 2 od izuzetnog značaja i za FOI i za regiju, jer on bi uistinu pomakao regiju u smjeru visokotehnološkog razvoja i inovativnoga gospodarstva. No, projekt TPV 2 u ovom je trenutku ozbiljno ugrožen.Možemo dalje, ali…

Može li se spasiti, i kako?

FOI nema snage za više tako velikih projekata kao što je nova zgrada FOI 2. To je opcija koja jedina dolazi u obzir.

Pomak je moguć jedino ako svi dionici, pri čemu mislim na lokalno gospodarstvo, akademsku zajednicu i političke opcije, stanu iza njega i pokušaju pokrenuti projekt. Radi se o projektu takve financijske, tehničke i organizacijske težine da je to zastrašujuće. Takvi projekti trebaju uporne vizionare u vodstvu, savršeno projektno planiranje, lobističko praćenje i nepodijeljenu podršku do uključivo državne razine. Mogućnost realizacije takvog projekta dokazuje se studijom izvodljivosti, uvjerljivim dokazima da postoji partnerska suradnja sa znanstvenim i razvojnim institucijama u zemlji i inozemstvu, centrima kompetencija i znanstvenim centrima izvrsnosti koji žele raditi u TPV 2, a prije svega raspoloživim stručnjacima, kvalitetama i referencama menadžmenta i mjerama koje se provode u lokalnoj zajednici kako bi projekt uspio. Sve nabrojano nedostaje i nisam optimist. Nažalost, ne vidimo ni mjere u lokalnoj zajednici koje bi podržavale ovaj projekt.

Nezaobilazno pitanje je i što je s projektom FOI 2?

Taj projekt je razvijan nekoliko godina i smatramo da je važan za FOI i za Varaždin jer bi dao polet nama u znanstvenom i nastavnom smislu, ali i cijeloj regiji. To je pravi koncept urbanoga kampusa prema uzoru na brojne slične primjere u Europi. Projekt je osmišljen pod nazivom Sveučilišni kampus Varaždin u nekoliko faza: prva je studentski restoran, druga faza je zgrada FOI-ja 2, treća novi kapaciteti studentskog doma, a četvrta novi kapaciteti, što se odnosi na razvoj potrebnih prostornih kapaciteta za sveučilišta koja djeluju u Gradu Varaždinu. U razradi koncepta, kao i prijavi i pripremi projekta, sudjelovala je ekipa koju je koordinirao prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, a važnu ulogu imali su i izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, izv. prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa i, naravno, ravnatelj SC-a Nenad Milijaš. 

Riječ je o jednom od najpripremljenijih projekata obrazovne strukture u Hrvatskoj, koji je naišao na podršku nadležnih ministara u bivšoj Vladi, ali i saborskih zastupnika HDZ-a s ovog područja. Je li napravljena najavljena revizija operativnih programa i je li u njoj FOI?

On je bio na indikativnoj listi i nije pokrenut, prije svega, zbog iznenadne i racionalno teško objašnjive promjene prioriteta relevantnih ministarstava i tadašnjih čelnih ljudi u njima. Istina je da su nedavni ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić i naši saborski zastupnici podržavali taj projekt, i cijenimo taj napor. Međutim, ponovno pokretanje nije nimalo jednostavno, jer revizija operativnih programa još nije napravljena i sad aktivno pratimo taj proces. I dalje ulažemo ogromne napore da se on pokrene i razgovaramo o mogućnostima koje nam stoje na raspolaganju. Prošlog tjedna smo, zajedno sa saborskim zastupnikom HDZ-a Anđelkom Stričakom, bili na sastanku u Ministarstvu regionalnog razvoja i prezentirali projekt ministrici Gabrijeli Žalac. Uz izravnu korist za razvoj FOI-ja, nova zgrada FOI-ja bi udahnula novi život gradskoj jezgri jer bi grad bio premrežen studentima koji studiraju u atraktivnom prostoru. Dugoročno, to bi se osjetilo na gospodarstvu i cjelokupnom razvoju regije.

Gdje je danas FOI na obrazovnoj karti Hrvatske, odnosno inozemstva? 

FOI će uskoro osnovati trgovačko društvo i svoje “proizvode” prodavati na tržištu 

FOI je brend ovoga grada i središnja institucija obrazovanja informatičara u državi, što nije lako u sve jačoj konkurenciji. Kada dođete na naš Dan karijera, tada se vidi koliko je to impresivan skup gospodarskih subjekata koji računaju na nas. Pri tome moram napomenuti da se, pored informatičkih usmjerenja, to odnosi i na naš studij Ekonomike poduzetništva, gdje studenti pored ekonomskih dobivaju i informatička znanja koja daju važnu komplementarnu prednost na tržištu rada. Moramo se stalno dokazivati i opravdati povjerenje koje nam ukazuju poslodavci, studenti i njihovi roditelji. To se povjerenje iskazuje velikim interesom za upise na FOI, što je ujedno i obveza koja nas tjera da budemo bolji. U inozemstvu također postajemo prepoznatljivi, što se vidi po mobilnosti nastavnika i studenata, koja je u stalnom porastu, a sve to ne ide bez velikog zalaganja i svakodnevnog dokazivanja svih nas koji ovdje djelujemo.

Potvrda kvalitete FOI-ja je i u tome što sudjelujete na brojnima međunarodnim projektima?

FOI se cijeni kao pouzdan projektni partner i mjesto na koje želite poslati svoje dijete na studij. Naše aktivnosti imaju širok raspon, kao što danas i priliči visokoškolskoj instituciji koja djeluje u informacijskim znanostima. Vjerujemo u sebe i da ćemo nastaviti taj trend na zadovoljstvo svih naših dionika. FOI daje iznimnu prepoznatljivost i Varaždinu kao manjoj lokalnoj sredini u kojoj se događa kvalitetno obrazovanje. Naši studenti su razasuti po cijelom svijetu i oni su naša najbolja promocija. Danas to nije teško pratiti, jer postoje društvene mreže, i zaista je interesantno vidjeti gdje je sve FOI posredno prisutan.

Koji je daljnji smjer razvoja?  

FOI je brand Varaždina i središnja institucija obrazovanja informatičara u državi

Moramo inovirati dijelove plana i programa, jer je informatička struka pod pritiskom promjena informacijskih tehnologija koje za sobom povlače i druge discipline, poput poslovnih i društvenih. Pored inovacije sadržaja, potrebno je inovirati i način izvođenja nastave sukladno vremenu i trendovima koji se danas očekuju od e-učenja. Također, moramo razviti novu razvojnu strategiju koja će jače fokusirati naš rad i zacrtati dugoročne smjernice. Pri svemu tome moramo jako voditi računa o očuvanju starosne strukture kadrovske piramide, jer su nova zapošljavanja vrlo ograničena. Namjeravamo pojačati projektnu aktivnost i osnovati trgovačko društvo, za što smo dobili i suglasnost Senata Sveučilišta u Zagrebu. Već i sad realiziramo i niz stručnih projekata i postupno ćemo povećavati opseg tih aktivnosti. Pri tome nećemo biti nelojalna konkurencija gospodarskim subjektima koji djeluju u informatičkom sektoru, nego komplementarno doprinositi u segmentima gdje se to očekuje od fakulteta našeg profila. 

Vojarna u Optujskoj treba se dati Sveučilištu Sjever, to je dobar potez

Kako gledate na to da bi se vojarna u Optujskoj dala Sveučilištu Sjever?  

To je dobar potez. Bolje to nego da propada ili da se prenamjeni u zemljište za izgradnju stambenih zgrada. FOI općenito podupire razvoj znanosti i visokog obrazovanja na sjeveru Hrvatske, pa tako i stvaranje prostornih i kadrovskih uvjeta da Sveučilišta Sjever postigne potrebnu kvalitetu nastave i istraživanja.

Je li pravi smjer razvoja Grada Varaždin kao sveučilišnoga grada? 

Varaždin je bio i ostat će sveučilišni grad onoliko koliko u njemu bude kvalitete sveučilišnog djelovanja. Samo nas smeta kad političari govore da je Varaždin dobio javno sveučilište i status studentskoga grada osnivanjem Sveučilišta Sjever. Pritom se prešućuje Studij ekonomije, pokrenut u Varaždinu 1960., osnivanje viših škola koje su prerasle u Tekstilno-tehnološki fakultet (1961.), Fakultet organizacije i informatike (1962.) i Geotehnički fakultet (1971.), da ne spominjemo Političko-kameralni studij osnovan u Varaždinu 1769. Takve izjave su FOI-ju dosad nanijele veliku štetu, a vjerujem da dugoročno nanose štetu i našem gradu.

Vidi li se FOI u prostorima bivše vojarne u Optujskoj?

Vjerujemo u naš urbani kampus. Za to smo dobili zemljište od Grada i pripremili projekt do građevinske dozvole. Svaki objekt znači veliko financijsko ulaganje i mi nemamo snage za više velikih projekata.  Ako nam prostorni razvoj bude onemogućen, svakako ćemo razgovarati i o alternativnim rješenjima.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Bruno Ister: Varkom je financijski stabilan i može završiti projekt aglomeracije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da će svi građani Varaždinske županije na ovaj ili onaj način osjetiti posljedice afere ˝Pročistač˝, sasvim je izgledno.

U kolikoj mjeri će Varkom uspjeti amortizirati probleme, ostaje za vidjeti. Zasad je poznato da projekt aglomeracije ide dalje, a Varkom je na sebe preuzeo financijske obveze prema izvođačima.

Na sjednici Nadzornog odbora Varkoma donesena je odluka da će Varkom nastaviti projekt i da će zasad iz vlastitih izvora plaćati radove koji su obavljeni i radove koji su došli na naplatu jer su sredstva iz EU fondova obustavljena. Drugog dana od početka istrage došlo je, naime, do obustave plaćanja iznosa koji isplaćuju Hrvatske vode, a kako kaže direktor Varkoma Bruno Ister, cijeli projekt je kontaminiran aferom.

Podsjetimo, predsjednik Uprave GK Grupe Robert Gotić, bivši direktor Varkoma Željko Bunić te vlasnik tvrtke Ecoenergy i bivši direktor Coninga Stjepan Ptiček trenutno su u istražnom zatvoru.

Europski istražitelji sumnjaju u davanje i primanje mita za projekt dogradnje i rekonstrukcije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. I dok ne dobijemo pravosudni epilog ove afere, ostaje niz nepoznanica. Najcrnji scenarij je 100 % penalizacija na kompletan projekt.

O trenutnoj situaciji u Varkomu, planovima i načinu financiranja razgovarali smo s direktorom Brunom Isterom.

Rekli ste da bi posljedice afere mogli osjetiti svi građani. Kakva je trenutna situacija, hoće li se projekt nastaviti i na koji način će se financirati? Ima li Varkom financijskih mogućnosti da se taj projekt izvede do kraja?

U ovom trenutku malo znamo, tek da nam je obustavljeno mjesečno plaćanje radova i usluga vezanih uz izgradnju mreže na svim pravcima aglomeracije Varaždin. Čekamo pisano obrazloženje takozvane “opravdanosti sumnje”, koja je temelj za postupanje posredničkih tijela. S obzirom na to da počinju godišnji odmori, to će, očito, malo pričekati.

Varkom je financijski stabilno društvo i može taj projekt, u slučaju potrebe, i sam iznijeti do kraja. Ne znamo što nam nose iduće godine u smislu poskupljenja, koja uvelike utječu na naše poslovanje. U tijeku je nužna kadrovska obnova, očekuje se rasplet oko pripajanja Ivkom-voda, intenzivirali smo rekonstrukcije i dogradnje mreže. Sve to predstavlja financijski teret i tu bi nam mogla trebati pomoć. Vjerujem, ipak, da to neće biti slučaj.

Što u slučaju najcrnjeg scenarija, odnosno stopostotne penalizacije?

Poduzimamo sve što možemo, a vjerujte da to nije puno u našoj moći. Nadamo se da će oni koji odlučuju o sudbini ovog projekta prihvatiti naš prijedlog, koji se temelji na selektivnom pristupu jer tvrdimo da veći dio projekta nije kontaminiran.

Što je s ostalim projektima, od onih tekućih, poput pucanja vodovodnih cijevi, pa do, primjerice, projekta sanacije baliranog otpada (pod pretpostavkom da i Grad sufinancira projekt aglomeracije kako bi se on mogao izvesti do kraja)? Konkretno, može li se dogoditi da zbog novonastale situacije i ostali projekti dođu u pitanje?

Svi ostali projekti koji se financiraju iz drugih izvora teku predviđenom dinamikom i tako će i ostati. Tu prvenstveno mislim na interventno i preventivno održavanje, kao i na projekte izgradnje i dogradnje naše infrastrukture.

Grad je izrazio spremnost da nam kao najveći suvlasnik pomogne ako bude potrebe, hvala gradonačelniku, no zasad uspijevamo i sami. Ipak, kad će se znati konkretnije posljedice ove afere, trebat će nam pomoć svih, pa i Vlade RH.

Rješavanje baliranog otpada u Brezju konačno je započelo prema propisanom hodogramu. Započeo je postupak javne nabave, dogovoreno sufinanciranje Fonda, i mogu tvrditi da problemi s aglomeracijom neće na taj projekt utjecati ni na koji način.

Svjedoci smo ovih dana da su se određene interesne skupine udružile i da pod krinkom brige za grad intenzivno rade na opstrukciji svih projekata koje nova Uprava pokreće ili nastavlja. Građani se ne trebaju brinuti, svi projekti idu dalje. Računamo da bi bale iz Brezja mogle krenuti već ove godine. To što bi te interesne skupine htjele, neće se dogoditi.

Jeste li već razgovarali s članovima Skupštine Varkoma i jesu li upoznati s novim planom za realizaciju projekta aglomeracije? Što kažu?

U kontaktu smo svakodnevno s našim suvlasnicima, koji nam u ovom trenutku daju bezrezervnu podršku. O nastavku financiranja projekta iz vlastitih izvora Nadzorni odbor donio je jednoglasnu odluku kojom se odobrava takav plan. Svjesni su ljudi iz Nadzornog odbora da štete, kakve god da budu, mogu biti i veće ako ne dovršimo posao do kraja. Najgori mogući scenarij je da nas penaliziraju a da ne dovršimo posao do kraja. Dakle, u ovom trenutku najvažniji zadatak je ishoditi uporabne dozvole za sve podsustave i priključiti korisnike na postojeći uređaj, koji je dovoljnog kapaciteta. Nažalost, neugodni mirisi i dalje će se povremeno osjećati u neposrednoj blizini uređaja.

Uskoro istječu dozvole za aglomeraciju Ludbreg. Kakav je plan dalje?

Za aglomeracije Ludbreg i Novi Marof sve je spremno, osim što zasad nije poznat izvor financiranja. Zahtjev za produženje valjanosti dviju od triju građevinskih dozvola za Ludbreg predan je na vrijeme.

U javnosti se ponovno govori i o Bunićevoj otpremnini, ali i o Vašem imenovanju.

Mandat mog prethodnika, prema ugovoru, započeo je 1. veljače 2018. i trebao je trajati do 1. veljače 2023. godine. Novoj Upravi nije bilo prihvatljivo da on odradi svoj mandat do kraja iz mnogo razloga, o kojima je nepotrebno dodatno govoriti. Mislim da je to danas većini građana jasno. Nije bila niti opcija da ostane u sustavu na mjestu i u platnom razredu koji si je pripremio kao rezervni položaj. Jedina opcija bila je nagodba koja ne bi društvo stajala previše. I takvu je nagodbu gradonačelnik kao većinski suvlasnik dogovorio s g. Bunićem. Prema ugovoru, on je imao pravo na 12 mjesečnih plaća uz otkazni rok od tri mjeseca, dakle na ukupno 15 mjesečnih plaća. Prema dogovoru o kojem je izvješten Nadzorni odbor, koji nije imao nikakvih primjedbi, napravljen je raskid i isplaćeno mu je samo šest mjesečnih plaća. Takav hvalevrijedan pristup nove Uprave trebao bi naići na razumijevanje svih kojima je stalo do dobrog gospodarenja u gradu. Svjedočimo danas da nije tako i da neki i to koriste za stjecanje jeftinih političkih poena.

Što se mog imenovanja tiče, mnogo je svakakvih mišljenja izneseno u javnosti. Zbog nedorečenosti nekih odredbi Zakona o vodnim uslugama došlo je do selektivnog, a kod nekih i tendencioznog tumačenja, za potrebe političkog prepucavanja. Sveobuhvatno pravno mišljenje, koje je završilo na svim bitnim adresama, pokazalo je da je moje imenovanje potpuno zakonito. Ako netko smatra da to nije slučaj i ima drugačija saznanja, nemam ništa protiv da pokrene Zakonom predviđen postupak.

Nastavite čitati

U fokusu

INTERVJU Anđelko Stričak: Prioritet su ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, a Čačiću je vrijeme za mirovinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na nedavnoj sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije izglasan je rebalans proračuna, a najviše sredstava ide zdravstvu i obrazovanju.

Međutim, ni ta sjednica nije prošla bez burnih rasprava i prozivki. Varaždinski župan Anđelko Stričak često upućuje kritike svom prethodniku Radimiru Čačiću, ali i platformi Budimo grad, koja ni ne participira u Županijskoj skupštini.

Stričak objašnjava da mimo tih sjednica izbjegava rasprave, ali iznimka je odgovaranje na prozivke, posebice na one koje dolaze iz redova Reformista.

– Nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za ovaj kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu – kaže Stričak.

Sa županom Anđelkom Stričakom razgovarali smo o najvažnijim projektima, ulaganjima, ali i političkim odnosima.

Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine raspravljalo se o rebalansu proračuna.

Većinom glasova županijskih vijećnika proračun je s 307 milijuna kuna povećan na gotovo 340 milijuna kuna, odnosno za više od 32 milijuna kuna. Zbog svih izazova, kao što su epidemija koronavirusa, elementarne nepogode te rast cijena energenata, građevinskih materijala i radova, s kojima se suočava cijeli svijet, izradi ovogodišnjeg proračuna pristupili smo oprezno. Na taj način ostavili smo si prostora da rebalansom osiguramo više sredstava za područja o kojima trebamo voditi posebnu brigu jer se s jedne strane radi o ranjivim skupinama, a s druge strane o dijelovima društva koji su nam bitni da kroz sve te izazove današnjice prolazimo što sigurnije. Riječ je o zdravstvu, gospodarstvu, obrazovanju i poljoprivredi.

Možete li detaljnije objasniti kako su raspoređena financijska sredstva?

Najveći dio sredstava, od 16 milijuna kuna, namijenjen je zdravstvu, prije svega 15 milijuna kuna Općoj bolnici Varaždin za završetak opremanja objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevne bolnice. Domu zdravlja Varaždinske županije namijenjeno je 500.000 kuna, a isti iznos je osiguran Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin. Slijede investicije u školstvu – 5 milijuna kuna za izgradnju i uređenje regionalnih centara kompetentnosti u zdravstvu i poljoprivredi pri Medicinskoj odnosno Srednjoj školi “Arboretum Opeka”. Također, po 2,5 milijuna kuna je dodatno namijenjeno za poljoprivredu i gospodarstvo.

Često svjedočimo žustrim raspravama.

Upravo sjednice Županijske skupštine i služe tomu, za sučeljavanje i iznošenje stavova. Možda ste primijetili da mimo sjednica, osim ako nisam izravno prozvan, ne ulazim u rasprave jer nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Naime, te prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu. Teme poput lepoglavske spojnice, brze ceste i kućanske rampe još su uvijek otvorene, ali ih rješavamo i riješit ćemo ih.

Prozvani ste da opstruirate lepoglavsku spojnicu.

Naravno da ne. Čak i kad bismo htjeli, nismo u poziciji da taj projekt opstruiramo jer je on od državnog značaja. Tijekom prosinca prošle godine u Županijskoj palači održana je prezentacija projekta “Lepoglavska spojnica”. Tada su bile prezentirane četiri moguće trase izgradnje te za svaku okvirni trošak izgradnje. S obzirom na to da nijedna od predviđenih trasa, pa tako ni ona najjeftinija, nisu predviđene našim Prostornim planom, a njegove izmjene su se izrađivale od 2018. do 2021. godine, pristupili smo izradi novih izmjena i dopuna. Po tom pitanju kontaktirali smo sve gradove i općine te državne i komunalne tvrtke da daju svoje prijedloge kako bismo novim izmjenama i dopunama Prostornog plana obuhvatili sve što im je potrebno za daljnji razvoj.

Što je s izgradnjom brze ceste?

Kao što sam više puta naglasio, do 2017. godine, kada sam kao saborski zastupnik pozvao vodstva Ministarstva prometa i Hrvatskih cesta u obilazak našeg područja kako bi se sami mogli uvjeriti koliko je važna izgradnja te ceste, za nju nije bilo ni urudžbenog broja. Danas, bez obzira na epidemiju koronavirusa, koja je cijeli taj postupak usporila, imamo ishođenu lokacijsku dozvolu, predan je zahtjev za građevinsku i, kao što je najavio ministar Butković prilikom nedavnog posjeta Varaždinskoj županiji, najesen će se raspisati natječaj za izgradnju prve dionice. Naime, brza cesta bi se gradila u tri faze, i to prva od Varaždina do Tužnog (ciglana), potom nastavak do Ivanca i zatim do Lepoglave.

Više puta ste naglasili da je ulaganje u obrazovanje strateški projekt. Konkretno, koliko se planira uložiti i u koje projekte?

U obrazovanje ćemo investirati 411 milijuna kuna, odnosno izgradit ćemo devet školskih sportskih dvorana, dograditi Osnovnu školu Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu te područne škole Nova Ves Petrijanečka i Strmec Podravski, a uz to izgraditi dvorane, odnosno dograditi školske praktikume i radionice u Srednjoj školi Ludbreg, Srednjoj strukovnoj školi i Gospodarskoj školi te dodatni prostor u sklopu varaždinske Glazbene škole. Grade se i dva centra kompetentnosti, u zdravstvu i poljoprivredi, uređujemo dvorac Šaulovec kao sjedište budućeg Europskog talent-centra, formirali smo četiri strukovna centra izvrsnosti, na krovu Elektrostrojarske škole izgradili zvjezdarnicu te donijeli niz odluka o nagrađivanju i stipendiranju naših učenika i studenata. Sve te investicije imaju za cilj pripremiti naše učenike da budu globalno konkurentni, a to možemo jedino na način da potičemo izvrsnost. Kao što vidite, u svemu tome smo na dobrom putu jer naši učenici gdje god da se pojave, osvajaju medalje.

Dugi niz godina spominje se projekt jednosmjenske nastave u Varaždinskoj županiji. No, sve škole još uvijek ne djeluju po tom modelu. Zašto je to tako?

Sve naše osnovne škole, osim škole u Ivancu, u jednosmjenskoj su nastavi. Međutim, zbog čega jedino osnovna škola u Ivancu nije dograđena, pitanje je za moje prethodnike, a i za aktualnog gradonačelnika Milorada Batinića. Točno je da je osnivač škola Varaždinska županija, ali rad svake škole je oslonjen i na lokalnu zajednicu u kojoj djeluje, a o čemu mogu reći koju riječ iz vlastitog iskustva kao nekadašnji načelnik Općine Visoko. Naime, bez obzira na to što je Općina pripadala među deset najsiromašnijih općina u državi, financijskih sredstava za školu uvijek se našlo. Financirali smo novogodišnje darove za svu djecu, školu plivanja, nagrade učenicima koji su sudjelovali na natjecanjima, izlete, projekt eko-škole, preuređenje školske zgrade kako bi se dobile dvije nove učionice i time omogućila jednosmjenska nastava… U sklopu škole izgradili smo i školsku sportsku dvoranu, koju otprilike 15 sati koriste učenici, a nakon toga udruge građana. Naravno, sve u suradnji s ravnateljicom, nastavnicima i roditeljima. Stoga mi zaista nije jasno kako su svi, osim Ivanca, uspjeli. Ali, bez obzira na to, u ovom mandatu prići ćemo dogradnji osnovne škole u Ivancu kako bi i ta djeca imala iste uvjete kao njihovi vršnjaci diljem Županije.

Zašto prozivate platformu Budimo grad, a ne participiraju u Županijskoj skupštini?

Nisu to nikakve prozivke, već činjenice. Ako prozivaš sve i svakoga, pametuješ o velikoj transparentnosti, a potom ne podneseš najosnovnija financijska izvješća, zatim kao vijećnik digneš ruku sam za sebe, tj. da se prenamijeni zemljište tvoje majke, ili ako u jeku najžešće borbe protiv koronavirusa gledaš kako ćeš što više novaca zaraditi na nepotrebnom zastupanju Opće bolnice Varaždin, tada se postavlja pitanje tko su ti ljudi i koje su njihove namjere. Da ne generaliziram, i u političkoj opciji Budimo grad ima sjajnih ljudi.

U kakvom ste odnosu s Čačićem?

O hrvatskim umirovljenicima samo najbolje, pa tako i o gospodinu Čačiću, koji je zagazio u osamdesete. Želim mu lijepe, ugodne i sadržajne umirovljeničke dane. Imao je 22 godine lijepih prilika da kao ministar, pa župan, pa kao prvi potpredsjednik Vlade, pa opet kao župan, izgradi i brzu cestu i lepoglavsku spojnicu i školu u Ivancu i, da ne nabrajam, još puno toga, što ćemo sada odraditi mi.

Izlaze li Reformisti iz koalicije, kao što je Čačić najavio?

Ne! Izjave gospodina Čačića oko izlaska iz koalicije su, blago rečeno, tragikomične. Pitam se po koji to put izlaze. Ako odlučiš napustiti određenu koaliciju, to i napraviš. Ne glumataš o tome da si napustio koaliciju ali će svi tvoji dužnosnici ostati još nekoliko mjeseci državni tajnici, članovi uprava, ravnatelji itd. Između ostaloga, tih svojih izjava o izlasku iz koalicije ne drži se ni on sam. Gospodin Čačić je imenovan u Upravno vijeće Hrvatskih voda za zamjenika predsjednika. Nisam dosad čuo da je dao ostavku na tu poziciju.

A odnos s članovima Liste Ivana Čehoka? Željko Bunić, osumnjičen u aferi ˝Pročistač˝, i dalje je županijski vijećnik.

Gospodina Bunića, kao i sve ostale vijećnike, u općinskim i gradskim vijećima, kao i u Županijskoj skupštini, birali su građani. Zakonom je propisana procedura na koji način se biraju i kada im prestaje mandat. O tome ne odlučuju načelnik, gradonačelnik ili župan.

Kad smo se već dotaknuli afere, kakav je Vaš stav oko cijeloga tog slučaja i stanja u Varkomu?

Iz medija sam, kao i cjelokupna javnost, saznao o čemu se radi. Tim svojim protuzakonitim postupcima ne samo da su bacili sjenu sumnje na izgradnju pročistača nego i na cjelokupni projekt izgradnje aglomeracije. Varaždinska županija nema nikakav utjecaj na poslovanje tvrtke Varkom, s obzirom na to da je ona u vlasništvu gradova i općina s našeg područja, ali da nas brine rasplet situacije i možebitna penalizacija svih projekata financiranih iz EU fondova, brine nas. To da svatko mora odgovarati za svoja djela nije upitno. Ali ako dođe do penalizacije svih tih projekata, e tada je to, po meni, zabrinjavajuće. Na taj način se doslovno sankcioniraju svi jer taj teret pada na korisnike tih projekata.

Na jednoj od sjednica žestoko ste napali DORH. Zašto?

Smatram da smo svi dužni podupirati rad svih institucija. Ali isto tako, te institucije, a da bi građani stekli povjerenje u njihov rad, dužne su na način koji smatraju primjerenim izvijestiti javnost o svom radu. Proteklih godina bilo je niz “slučajeva” koji su izazivali velik interes javnosti, kao što su slučajevi “Psihijatar”, “Bajsić”… gdje su građani čak i organizirali prosvjede, a da dan-danas o tome nismo informirani. Također, postavlja se pitanje temeljem čega je DORH vodio postupke u tzv. slučaju “Bale” ako su svi akteri po tom pitanju pravomoćno oslobođeni, ali su zato građani dan-danas taoci nerješavanja pitanja zbrinjavanja tog baliranog otpada.

Suce ne prozivate?

Po meni, u javnosti postoji kriva percepcija vezanja pojma “pravosuđe” i svega negativnog što se veže uz taj pojam samo uz rad sudova. Smatram da bi taj pojam prvenstveno trebao biti vezan uz rad DORH-a. Oni su ti koji pripremaju i dižu optužnice, vode postupke itd., a sudovi, tj. suci, temeljem njih presuđuju. Ako su te optužnice kvalitetno pripremljene, u tom slučaju će najvjerojatnije cijeli postupak trajati kraće i prije će, kako to volimo reći, pravda biti zadovoljena.

Prozivaju Vas zbog zapošljavanja. Možete li to komentirati?

Koja? Danas imamo situaciju da je u Varaždinskoj županiji stalno zaposlenih manje nego kod preuzimanja. Svaki natječaj ne znači novo zapošljavanje. Dio natječaja smo raspisivali zbog popunjavanja pročelničkih pozicija, a to ne mora značiti novo zaposlenje. Svi na natječaju izabrani pročelnici već su bili naši zaposlenici. Jedino što je novost je zapošljavanje vježbenika, i to na godinu dana, kako bismo zbog odlaska pojedinih zaposlenika u mirovinu obučili mlade ljude za rad u tijelima državne, regionalne i lokalne samouprave.

Je li kod smjene pročelnika, ravnatelja i direktora bilo isplate odšteta?

Nije. Na sva razrješenja i imenovanja nismo potrošili ni lipe. Pričekali smo da svim dotadašnjim ravnateljima i direktorima istekne mandat i tek potom smo išli u raspisivanje natječaja i postupke imenovanja.

Imate li savjetnike, kako Vam je savjetovao Čačić?

Imam. I to cijeli tim. To su pročelnici, gradonačelnici, načelnici, ravnatelji javnih ustanova. Osobe koje su u javnosti prepoznate po kvaliteti i stručno i privatno. Naravno, te osobe nikad nisam imenovao posebnim, specijalnim i sličnim savjetnicima, ali često se s njima čujem, saslušam ih i tek potom donosim odluke. Između ostaloga, gradonačelnici i načelnici daleko bolje poznaju svoje područje nego ja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje