Povežite se s nama

U fokusu

Neven Vrček, dekan FOI-a: Imamo podršku za FOI 2, optimisti smo!

Objavljeno:

- dana

Daljnji razvoj

Varaždinski Fakultet organizacije i informatike (FOI) ovog petka, 16. prosinca, slavi 54. obljetnicu postojanja i 42. obljetnicu osnivanja Fakulteta, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u Fakultet organizacije i informatike.

Uoči same svečanosti, koja će biti održana u HNK-u Varaždin, o ulozi FOI-ja, daljnjim planovima razvoja Fakulteta, ali i Varaždina kao informatičkoga i sveučilišnog središta cijele regije razgovarali smo s dekanom prof. dr. sc. Nevenom Vrčekom.

Jedna od tema o kojoj se ovih dana govori u javnosti je da od projekta Tehnološkog parka 2 (TPV 2) neće biti ništa. Upravo je ovaj projekt trebao biti temelj za daljnji razvoj informatičke industrije u Varaždinu, ali i cijeloj regiji. Kako to komentirate?

Teško mi je gledati sadašnju situacaiju, ali projekt TPV 2 je ozbiljno ugrožen

Mi smo suvlasnici trećine Tehnološkog parka i nije nam lako gledati trenutnu situaciju. Nikad u tom projektu nismo imali nikakav drugi interes osim dobrobiti znanosti i gospodarstva u regiji. Djelovali smo principijelno i korektno te upozoravali na stvari za koje smo smatrali da ne doprinose razvoju projekta. Da, nismo se slagali s izborom menadžmenta, ali ni u jednom trenutku nismo bili destruktivni. Štoviše, pomagali smo u mnogim aspektima, primjerice, u prostorima Tehnološkog parka osiguran je prostor za startup poduzeća naših studenata, pomogli smo u povezivanju Tehnološkog parka u Bratislavi s našim Tehnološkim parkom i aktivno smo pratili sve aktivnosti koje su se u Tehnološkom parku događale. Naravno da je projekt TPV 2 od izuzetnog značaja i za FOI i za regiju, jer on bi uistinu pomakao regiju u smjeru visokotehnološkog razvoja i inovativnoga gospodarstva. No, projekt TPV 2 u ovom je trenutku ozbiljno ugrožen.Možemo dalje, ali…

Može li se spasiti, i kako?

FOI nema snage za više tako velikih projekata kao što je nova zgrada FOI 2. To je opcija koja jedina dolazi u obzir.

Pomak je moguć jedino ako svi dionici, pri čemu mislim na lokalno gospodarstvo, akademsku zajednicu i političke opcije, stanu iza njega i pokušaju pokrenuti projekt. Radi se o projektu takve financijske, tehničke i organizacijske težine da je to zastrašujuće. Takvi projekti trebaju uporne vizionare u vodstvu, savršeno projektno planiranje, lobističko praćenje i nepodijeljenu podršku do uključivo državne razine. Mogućnost realizacije takvog projekta dokazuje se studijom izvodljivosti, uvjerljivim dokazima da postoji partnerska suradnja sa znanstvenim i razvojnim institucijama u zemlji i inozemstvu, centrima kompetencija i znanstvenim centrima izvrsnosti koji žele raditi u TPV 2, a prije svega raspoloživim stručnjacima, kvalitetama i referencama menadžmenta i mjerama koje se provode u lokalnoj zajednici kako bi projekt uspio. Sve nabrojano nedostaje i nisam optimist. Nažalost, ne vidimo ni mjere u lokalnoj zajednici koje bi podržavale ovaj projekt.

Nezaobilazno pitanje je i što je s projektom FOI 2?

Taj projekt je razvijan nekoliko godina i smatramo da je važan za FOI i za Varaždin jer bi dao polet nama u znanstvenom i nastavnom smislu, ali i cijeloj regiji. To je pravi koncept urbanoga kampusa prema uzoru na brojne slične primjere u Europi. Projekt je osmišljen pod nazivom Sveučilišni kampus Varaždin u nekoliko faza: prva je studentski restoran, druga faza je zgrada FOI-ja 2, treća novi kapaciteti studentskog doma, a četvrta novi kapaciteti, što se odnosi na razvoj potrebnih prostornih kapaciteta za sveučilišta koja djeluju u Gradu Varaždinu. U razradi koncepta, kao i prijavi i pripremi projekta, sudjelovala je ekipa koju je koordinirao prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, a važnu ulogu imali su i izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, izv. prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa i, naravno, ravnatelj SC-a Nenad Milijaš. 

Riječ je o jednom od najpripremljenijih projekata obrazovne strukture u Hrvatskoj, koji je naišao na podršku nadležnih ministara u bivšoj Vladi, ali i saborskih zastupnika HDZ-a s ovog područja. Je li napravljena najavljena revizija operativnih programa i je li u njoj FOI?

On je bio na indikativnoj listi i nije pokrenut, prije svega, zbog iznenadne i racionalno teško objašnjive promjene prioriteta relevantnih ministarstava i tadašnjih čelnih ljudi u njima. Istina je da su nedavni ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić i naši saborski zastupnici podržavali taj projekt, i cijenimo taj napor. Međutim, ponovno pokretanje nije nimalo jednostavno, jer revizija operativnih programa još nije napravljena i sad aktivno pratimo taj proces. I dalje ulažemo ogromne napore da se on pokrene i razgovaramo o mogućnostima koje nam stoje na raspolaganju. Prošlog tjedna smo, zajedno sa saborskim zastupnikom HDZ-a Anđelkom Stričakom, bili na sastanku u Ministarstvu regionalnog razvoja i prezentirali projekt ministrici Gabrijeli Žalac. Uz izravnu korist za razvoj FOI-ja, nova zgrada FOI-ja bi udahnula novi život gradskoj jezgri jer bi grad bio premrežen studentima koji studiraju u atraktivnom prostoru. Dugoročno, to bi se osjetilo na gospodarstvu i cjelokupnom razvoju regije.

Gdje je danas FOI na obrazovnoj karti Hrvatske, odnosno inozemstva? 

FOI će uskoro osnovati trgovačko društvo i svoje “proizvode” prodavati na tržištu 

FOI je brend ovoga grada i središnja institucija obrazovanja informatičara u državi, što nije lako u sve jačoj konkurenciji. Kada dođete na naš Dan karijera, tada se vidi koliko je to impresivan skup gospodarskih subjekata koji računaju na nas. Pri tome moram napomenuti da se, pored informatičkih usmjerenja, to odnosi i na naš studij Ekonomike poduzetništva, gdje studenti pored ekonomskih dobivaju i informatička znanja koja daju važnu komplementarnu prednost na tržištu rada. Moramo se stalno dokazivati i opravdati povjerenje koje nam ukazuju poslodavci, studenti i njihovi roditelji. To se povjerenje iskazuje velikim interesom za upise na FOI, što je ujedno i obveza koja nas tjera da budemo bolji. U inozemstvu također postajemo prepoznatljivi, što se vidi po mobilnosti nastavnika i studenata, koja je u stalnom porastu, a sve to ne ide bez velikog zalaganja i svakodnevnog dokazivanja svih nas koji ovdje djelujemo.

Potvrda kvalitete FOI-ja je i u tome što sudjelujete na brojnima međunarodnim projektima?

FOI se cijeni kao pouzdan projektni partner i mjesto na koje želite poslati svoje dijete na studij. Naše aktivnosti imaju širok raspon, kao što danas i priliči visokoškolskoj instituciji koja djeluje u informacijskim znanostima. Vjerujemo u sebe i da ćemo nastaviti taj trend na zadovoljstvo svih naših dionika. FOI daje iznimnu prepoznatljivost i Varaždinu kao manjoj lokalnoj sredini u kojoj se događa kvalitetno obrazovanje. Naši studenti su razasuti po cijelom svijetu i oni su naša najbolja promocija. Danas to nije teško pratiti, jer postoje društvene mreže, i zaista je interesantno vidjeti gdje je sve FOI posredno prisutan.

Koji je daljnji smjer razvoja?  

FOI je brand Varaždina i središnja institucija obrazovanja informatičara u državi

Moramo inovirati dijelove plana i programa, jer je informatička struka pod pritiskom promjena informacijskih tehnologija koje za sobom povlače i druge discipline, poput poslovnih i društvenih. Pored inovacije sadržaja, potrebno je inovirati i način izvođenja nastave sukladno vremenu i trendovima koji se danas očekuju od e-učenja. Također, moramo razviti novu razvojnu strategiju koja će jače fokusirati naš rad i zacrtati dugoročne smjernice. Pri svemu tome moramo jako voditi računa o očuvanju starosne strukture kadrovske piramide, jer su nova zapošljavanja vrlo ograničena. Namjeravamo pojačati projektnu aktivnost i osnovati trgovačko društvo, za što smo dobili i suglasnost Senata Sveučilišta u Zagrebu. Već i sad realiziramo i niz stručnih projekata i postupno ćemo povećavati opseg tih aktivnosti. Pri tome nećemo biti nelojalna konkurencija gospodarskim subjektima koji djeluju u informatičkom sektoru, nego komplementarno doprinositi u segmentima gdje se to očekuje od fakulteta našeg profila. 

Vojarna u Optujskoj treba se dati Sveučilištu Sjever, to je dobar potez

Kako gledate na to da bi se vojarna u Optujskoj dala Sveučilištu Sjever?  

To je dobar potez. Bolje to nego da propada ili da se prenamjeni u zemljište za izgradnju stambenih zgrada. FOI općenito podupire razvoj znanosti i visokog obrazovanja na sjeveru Hrvatske, pa tako i stvaranje prostornih i kadrovskih uvjeta da Sveučilišta Sjever postigne potrebnu kvalitetu nastave i istraživanja.

Je li pravi smjer razvoja Grada Varaždin kao sveučilišnoga grada? 

Varaždin je bio i ostat će sveučilišni grad onoliko koliko u njemu bude kvalitete sveučilišnog djelovanja. Samo nas smeta kad političari govore da je Varaždin dobio javno sveučilište i status studentskoga grada osnivanjem Sveučilišta Sjever. Pritom se prešućuje Studij ekonomije, pokrenut u Varaždinu 1960., osnivanje viših škola koje su prerasle u Tekstilno-tehnološki fakultet (1961.), Fakultet organizacije i informatike (1962.) i Geotehnički fakultet (1971.), da ne spominjemo Političko-kameralni studij osnovan u Varaždinu 1769. Takve izjave su FOI-ju dosad nanijele veliku štetu, a vjerujem da dugoročno nanose štetu i našem gradu.

Vidi li se FOI u prostorima bivše vojarne u Optujskoj?

Vjerujemo u naš urbani kampus. Za to smo dobili zemljište od Grada i pripremili projekt do građevinske dozvole. Svaki objekt znači veliko financijsko ulaganje i mi nemamo snage za više velikih projekata.  Ako nam prostorni razvoj bude onemogućen, svakako ćemo razgovarati i o alternativnim rješenjima.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Lepoglavska tvrtka ponudila 29 milijuna kuna za kupnju Hotela Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u petak, 8. siječnja, okončana druga javna e-dražba za ostvarivanje prava prvokupa Hotela Trakošćan, ispostavilo se da je od tri ponuditelja najvišu cijenu za objekt bivše Čačićeve tvrtke u stečaju ponudilo trgovačko društvo WE-KR d.o.o.

Spomenuta tvrtka iz Lepoglave ponudila je 29.055.000,00 kuna, no akviziciju će realizirati ukoliko prethodno pribavi očitovanje zagrebačke tvrtke ATR d.o.o., kojim ona povlači ili odustaje od  zahtjeva za oslobođenjem od plaćanja kupovnine.

Naime,  stvar se zakomplicirala jer u ATR-u tvrde da na  nekretninama imaju uknjiženo pravo prvokupa.

Nastavite čitati

U fokusu

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje učenika: nacionalnim ispitima do realnijeg praćenja napretka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Plan je Ministarstva obrazovanja da od iduće školske godine peti i osmi razredi osnovne škole rješavaju univerzalne nacionalne ispite iz matematike i hrvatskog jezika te kompetencije rješavanja problema kako bi se utvrdila objektivna kvaliteta njihova znanja.

Nagađalo se i da bi ispit za osmi razred mogao bi u idućim godinama prerasti u malu maturu i igrati ključnu ulogu pri upisima u srednju školu, što su prenijeli neki mediji. No, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ubrzo je demantirao spominjanje male mature.

Fuchs je dao nalog Nacionalnomu centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO-u), što je središnja ustanova za provedbu državne mature, da pokrene “projekt uvođenja i sustavnog provođenja nacionalnih ispita u osnovnim školama”. Kako je ravnateljica Nacionalnoga centra Ivana Katavić spomenula za Index, ispiti se, barem u početku, ne bi vrednovali klasičnim brojčanim ocjenama, niti pak bi imali utjecaja na konačnu ocjenu iz određenog predmeta, ali bi se dijelovi rezultata mogli upotrijebiti u kontekstu selekcije učenika za upise u srednje škole.

FOTO: Screenshot/N1

Samim time ispiti bi mogli imati funkciju sličnu onoj državne mature pri upisu na fakultete, no razlika između male mature i nacionalnih testova je u tome što mala matura završava nekom ocjenom i nekim certifikatom, dok nacionalni ispiti ne bi ocjenjivali učenike, pojasnila je Katavić. Ispiti bi se uveli najranije na proljeće 2022. godine.

Ciljevi uvođenja

– U svijetu postoje različiti modeli nacionalnih ispita. Negdje im pristupaju čitave generacije, a negdje uzorci. Hoće li se nacionalni ispit provoditi na uzorku ili na čitavoj populaciji, ovisi o cilju. Ako se kao cilj odredi određivanje postignuća samo na nacionalnoj razini (kao što je to slučaj u međunarodnim istraživanjima PISA, PIRLS i TIMSS), nacionalne je ispite dovoljno provesti samo na uzorku. Ako je cilj nacionalnih ispita dati povratnu informaciju svim učenicima (i njihovim roditeljima i skrbnicima), nastavnicima, školama i osnivačima na lokalnoj razini, tada se nacionalni ispiti provede na čitavoj populaciji.

Nacionalni ispit čine dio sustava vanjskoga vrednovanja škola, koji također razvija NCVVO. Kako bi se ispiti povezali s vanjskom vrednovanjem škola, važno je da se provedu na populaciji, a na samo na uzorku. Time svaka škola može dobiti rezultate na razini škole i napraviti plan poboljšanja u tom području kvalitete rada škole. Nacionalni ispit mogu vrlo objektivno pokazati koliko učenika (na nacionalnoj razini) i koji učenici (na pojedinačnoj razini) nisu dosegli osnovnu razinu postignuća. Odgojno-obrazovni sustava i sama škola treba. takvim učenicima osigurati potporu da dosegnu tu minimalnu razinu postignuća.

Odgojno-obrazovni sustav treba razraditi mjere kojima će se smanjiti broj učenika koji ne dosežu minimalnu razinu postignuća u Hrvatskome jeziku i Matematici, a time i u ostalim nastavnim predmetima i područjima. Nacionalni izvještaji međunarodnoga istraživanja PISA upućuju jasno na taj problem od 2006. godine – dobili smo objašnjenje iz NCVVO-a.

Napominju i da nacionalni ispiti ne mogu biti zamjena za školska ispitivanja znanja.

– Školska ocjena i dalje ostaje iznimno važna. Rezultati nacionalnih ispita iskazuju se kao udio učenika na pojedinoj razini postignuća (za rezultate na nacionalnoj razini). Primarni je cilj nacionalnih ispita da učenik te njegovi roditelji i učitelji dobiju informacije o učenikovu napretku, a nositelji obrazovne politike informacije o kvaliteti sustava. U svijetu, međutim, postoje različiti modeli i iskustva u primjeni rezultata nacionalnih ispita. Tako, primjerice, neki sustavi na osnovu rezultata nacionalnih ispita donose odluke o davanju ili ukidanju novčanih potpora školama ili pak stipendiranju pojedinih učenika. Postoje i primjeri u kojima se nacionalni ispiti koriste za prelazak u više stupnjeve obrazovanja. Ideja da se rezultati nacionalnih ispita u nekom omjeru koriste za upis u srednje škole, prema prvim reakcijama stručne javnosti, naišla je na dobar odjek.

Osnovne i srednje škole u Hrvatskoj već dugo priželjkuju takav model. Stoga je cilj NCVVO-a te Ministarstva znanosti i obrazovanja upravo razviti kvalitetan model koji bi s jedne strane, zadovoljavao specifične potrebe hrvatskog obrazovnog sustava, a s druge bi strane išao ukorak sa suvremenim pristupima u vrednovanju učeničkih znanja i kompetencija. Nacionalni ispiti u većini obrazovnih sustava imaju višestruke uloge jer su prevrijedni da bi se ih koristilo u samo jednu svrhu. Dakle, posve je legitimno i stručno opravdano koristiti nacionalne ispite i kao jedan od kriterija upisa u srednje škole. Pritom MZO određuje u kojoj se mjeri mogu koristiti nacionalni ispiti u svrhu upisa. Istovremeno, srednje škole i dalje samostalno određuju koju razinu postignuća i školskih ocjena očekuju od učenika koje primaju.

Dugoročni gospodarski rast i razvitak, socijalna uključenost i zapošljivost stanovništva neki su od prioritetnih ciljeva EU-a, a osiguranje kvalitete obrazovanja ističe se kao jedan od ključnih čimbenika za postizanje tih ciljeva. Unapređenje kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i osposobljavanja navedeni su kao ključni ciljevi EU-a u Strateškom okviru za obrazovanje i osposobljavanje 2020 – dodaju iz Centra.

Promicanje kvalitete

U većini se obrazovnih sustava u Europskoj uniji, ali i šire, sustavno promiče kultura kvalitete obrazovanja te se razvijaju mehanizmi koji omogućavaju nastavnicima, obrazovnim institucijama i obrazovnoj politici da preuzmu odgovornost za svoj rad i da trajno rade na unapređenju kvalitete svih aspekata obrazovnog sustava, smatraju.

– U Hrvatskoj se dosad nisu provodili nacionalni ispiti kao jedan od temeljnih mehanizama za uspostavu i praćenje kvalitete u obrazovanju. Prema podacima iz jednog izvještaja Europske komisije, Hrvatska je jedna od europskih zemalja (uz Grčku, područje Belgije u kojem se govori njemački jezik te BiH) koja nema standardizirane ispite u obvezatnome obrazovanju kojima se sustavno prate postignuća u ključnim sadržajnim područjima. Jedan od temeljnih mehanizama za uspostavu cjelovitog sustava za praćenje kvalitete obrazovanja jesu nacionalni ispiti, odnosno standardizirani vanjski ispiti kojima je cilj utvrditi postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa.

Na taj je način definiran pojam nacionalnih ispita u dokumentima EU-a, ali i u zakonodavstvu RH.
Nepostojanje nacionalnih ispita kao jednog od temeljnih mehanizama za uspostavu i praćenje kvalitete u obrazovanju ima negativan učinak na čitav obrazovni sustav jer učenici, nastavnici te obrazovna politika nemaju nikakav objektivni i pouzdani uvid u postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama. Obrazovna politika bez smjernica utemeljenih u empirijskim rezultatima ne može donositi relevantne odluke koje omogućavaju prije svega jednake obrazovne mogućnosti za sve učenike – zaključuju iz Centra.

Konkretni rezultati

Za mišljenje o potencijalnom uvođenju male mature u nedefiniranoj budućnosti, kao jednoj od mogućih posljedica postojanja nacionalnih ispita, pitali smo i Davora Žerjava, učitelja hrvatskoga jezika u zvanju učitelja savjetnika iz OŠ Strahoninec, s kojim smo nedavno razgovarali i o problemima online nastave.

– Mala matura bila bi potpuni promašaj. Kao praktičar s dosta iskustva mogu reći da ne vjerujem da bi se ona uvodila jer nema stručnog opravdanja za nju. Možda će se u budućnosti vanjsko vrednovanje početi provoditi dublje, češće i redovito – naravno, s nekim konkretnim i javnim rezultatima u obliku obvezujuće ocjene. To bi moglo pomoći u suzbijanju poplave “superodlikaša” i previsokih ocjena. Jedino, u tom slučaju potrebna je i politička hrabrost i dosta ulaganja jer to je velik projekt. A u političku hrabrost i velika ulaganja nemam baš povjerenja – svoje je zaključke sažeo Žerjav.

Kao i s drugim elementima hrvatskoga školstva koji su uvedeni kao noviteti, prosudba o uspješnosti vjerojatno će se moći donijeti tek nakon što budu vidljivi rezultati prvih nekoliko generacija.

Nastavite čitati