Povežite se s nama

U fokusu

Neven Vrček, dekan FOI-a: Imamo podršku za FOI 2, optimisti smo!

Objavljeno:

- dana

Daljnji razvoj

Varaždinski Fakultet organizacije i informatike (FOI) ovog petka, 16. prosinca, slavi 54. obljetnicu postojanja i 42. obljetnicu osnivanja Fakulteta, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u Fakultet organizacije i informatike.

Uoči same svečanosti, koja će biti održana u HNK-u Varaždin, o ulozi FOI-ja, daljnjim planovima razvoja Fakulteta, ali i Varaždina kao informatičkoga i sveučilišnog središta cijele regije razgovarali smo s dekanom prof. dr. sc. Nevenom Vrčekom.

Jedna od tema o kojoj se ovih dana govori u javnosti je da od projekta Tehnološkog parka 2 (TPV 2) neće biti ništa. Upravo je ovaj projekt trebao biti temelj za daljnji razvoj informatičke industrije u Varaždinu, ali i cijeloj regiji. Kako to komentirate?

Teško mi je gledati sadašnju situacaiju, ali projekt TPV 2 je ozbiljno ugrožen

Mi smo suvlasnici trećine Tehnološkog parka i nije nam lako gledati trenutnu situaciju. Nikad u tom projektu nismo imali nikakav drugi interes osim dobrobiti znanosti i gospodarstva u regiji. Djelovali smo principijelno i korektno te upozoravali na stvari za koje smo smatrali da ne doprinose razvoju projekta. Da, nismo se slagali s izborom menadžmenta, ali ni u jednom trenutku nismo bili destruktivni. Štoviše, pomagali smo u mnogim aspektima, primjerice, u prostorima Tehnološkog parka osiguran je prostor za startup poduzeća naših studenata, pomogli smo u povezivanju Tehnološkog parka u Bratislavi s našim Tehnološkim parkom i aktivno smo pratili sve aktivnosti koje su se u Tehnološkom parku događale. Naravno da je projekt TPV 2 od izuzetnog značaja i za FOI i za regiju, jer on bi uistinu pomakao regiju u smjeru visokotehnološkog razvoja i inovativnoga gospodarstva. No, projekt TPV 2 u ovom je trenutku ozbiljno ugrožen.Možemo dalje, ali…

Može li se spasiti, i kako?

FOI nema snage za više tako velikih projekata kao što je nova zgrada FOI 2. To je opcija koja jedina dolazi u obzir.

Pomak je moguć jedino ako svi dionici, pri čemu mislim na lokalno gospodarstvo, akademsku zajednicu i političke opcije, stanu iza njega i pokušaju pokrenuti projekt. Radi se o projektu takve financijske, tehničke i organizacijske težine da je to zastrašujuće. Takvi projekti trebaju uporne vizionare u vodstvu, savršeno projektno planiranje, lobističko praćenje i nepodijeljenu podršku do uključivo državne razine. Mogućnost realizacije takvog projekta dokazuje se studijom izvodljivosti, uvjerljivim dokazima da postoji partnerska suradnja sa znanstvenim i razvojnim institucijama u zemlji i inozemstvu, centrima kompetencija i znanstvenim centrima izvrsnosti koji žele raditi u TPV 2, a prije svega raspoloživim stručnjacima, kvalitetama i referencama menadžmenta i mjerama koje se provode u lokalnoj zajednici kako bi projekt uspio. Sve nabrojano nedostaje i nisam optimist. Nažalost, ne vidimo ni mjere u lokalnoj zajednici koje bi podržavale ovaj projekt.

Nezaobilazno pitanje je i što je s projektom FOI 2?

Taj projekt je razvijan nekoliko godina i smatramo da je važan za FOI i za Varaždin jer bi dao polet nama u znanstvenom i nastavnom smislu, ali i cijeloj regiji. To je pravi koncept urbanoga kampusa prema uzoru na brojne slične primjere u Europi. Projekt je osmišljen pod nazivom Sveučilišni kampus Varaždin u nekoliko faza: prva je studentski restoran, druga faza je zgrada FOI-ja 2, treća novi kapaciteti studentskog doma, a četvrta novi kapaciteti, što se odnosi na razvoj potrebnih prostornih kapaciteta za sveučilišta koja djeluju u Gradu Varaždinu. U razradi koncepta, kao i prijavi i pripremi projekta, sudjelovala je ekipa koju je koordinirao prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, a važnu ulogu imali su i izv. prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, izv. prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa i, naravno, ravnatelj SC-a Nenad Milijaš. 

Riječ je o jednom od najpripremljenijih projekata obrazovne strukture u Hrvatskoj, koji je naišao na podršku nadležnih ministara u bivšoj Vladi, ali i saborskih zastupnika HDZ-a s ovog područja. Je li napravljena najavljena revizija operativnih programa i je li u njoj FOI?

On je bio na indikativnoj listi i nije pokrenut, prije svega, zbog iznenadne i racionalno teško objašnjive promjene prioriteta relevantnih ministarstava i tadašnjih čelnih ljudi u njima. Istina je da su nedavni ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić i naši saborski zastupnici podržavali taj projekt, i cijenimo taj napor. Međutim, ponovno pokretanje nije nimalo jednostavno, jer revizija operativnih programa još nije napravljena i sad aktivno pratimo taj proces. I dalje ulažemo ogromne napore da se on pokrene i razgovaramo o mogućnostima koje nam stoje na raspolaganju. Prošlog tjedna smo, zajedno sa saborskim zastupnikom HDZ-a Anđelkom Stričakom, bili na sastanku u Ministarstvu regionalnog razvoja i prezentirali projekt ministrici Gabrijeli Žalac. Uz izravnu korist za razvoj FOI-ja, nova zgrada FOI-ja bi udahnula novi život gradskoj jezgri jer bi grad bio premrežen studentima koji studiraju u atraktivnom prostoru. Dugoročno, to bi se osjetilo na gospodarstvu i cjelokupnom razvoju regije.

Gdje je danas FOI na obrazovnoj karti Hrvatske, odnosno inozemstva? 

FOI će uskoro osnovati trgovačko društvo i svoje “proizvode” prodavati na tržištu 

FOI je brend ovoga grada i središnja institucija obrazovanja informatičara u državi, što nije lako u sve jačoj konkurenciji. Kada dođete na naš Dan karijera, tada se vidi koliko je to impresivan skup gospodarskih subjekata koji računaju na nas. Pri tome moram napomenuti da se, pored informatičkih usmjerenja, to odnosi i na naš studij Ekonomike poduzetništva, gdje studenti pored ekonomskih dobivaju i informatička znanja koja daju važnu komplementarnu prednost na tržištu rada. Moramo se stalno dokazivati i opravdati povjerenje koje nam ukazuju poslodavci, studenti i njihovi roditelji. To se povjerenje iskazuje velikim interesom za upise na FOI, što je ujedno i obveza koja nas tjera da budemo bolji. U inozemstvu također postajemo prepoznatljivi, što se vidi po mobilnosti nastavnika i studenata, koja je u stalnom porastu, a sve to ne ide bez velikog zalaganja i svakodnevnog dokazivanja svih nas koji ovdje djelujemo.

Potvrda kvalitete FOI-ja je i u tome što sudjelujete na brojnima međunarodnim projektima?

FOI se cijeni kao pouzdan projektni partner i mjesto na koje želite poslati svoje dijete na studij. Naše aktivnosti imaju širok raspon, kao što danas i priliči visokoškolskoj instituciji koja djeluje u informacijskim znanostima. Vjerujemo u sebe i da ćemo nastaviti taj trend na zadovoljstvo svih naših dionika. FOI daje iznimnu prepoznatljivost i Varaždinu kao manjoj lokalnoj sredini u kojoj se događa kvalitetno obrazovanje. Naši studenti su razasuti po cijelom svijetu i oni su naša najbolja promocija. Danas to nije teško pratiti, jer postoje društvene mreže, i zaista je interesantno vidjeti gdje je sve FOI posredno prisutan.

Koji je daljnji smjer razvoja?  

FOI je brand Varaždina i središnja institucija obrazovanja informatičara u državi

Moramo inovirati dijelove plana i programa, jer je informatička struka pod pritiskom promjena informacijskih tehnologija koje za sobom povlače i druge discipline, poput poslovnih i društvenih. Pored inovacije sadržaja, potrebno je inovirati i način izvođenja nastave sukladno vremenu i trendovima koji se danas očekuju od e-učenja. Također, moramo razviti novu razvojnu strategiju koja će jače fokusirati naš rad i zacrtati dugoročne smjernice. Pri svemu tome moramo jako voditi računa o očuvanju starosne strukture kadrovske piramide, jer su nova zapošljavanja vrlo ograničena. Namjeravamo pojačati projektnu aktivnost i osnovati trgovačko društvo, za što smo dobili i suglasnost Senata Sveučilišta u Zagrebu. Već i sad realiziramo i niz stručnih projekata i postupno ćemo povećavati opseg tih aktivnosti. Pri tome nećemo biti nelojalna konkurencija gospodarskim subjektima koji djeluju u informatičkom sektoru, nego komplementarno doprinositi u segmentima gdje se to očekuje od fakulteta našeg profila. 

Vojarna u Optujskoj treba se dati Sveučilištu Sjever, to je dobar potez

Kako gledate na to da bi se vojarna u Optujskoj dala Sveučilištu Sjever?  

To je dobar potez. Bolje to nego da propada ili da se prenamjeni u zemljište za izgradnju stambenih zgrada. FOI općenito podupire razvoj znanosti i visokog obrazovanja na sjeveru Hrvatske, pa tako i stvaranje prostornih i kadrovskih uvjeta da Sveučilišta Sjever postigne potrebnu kvalitetu nastave i istraživanja.

Je li pravi smjer razvoja Grada Varaždin kao sveučilišnoga grada? 

Varaždin je bio i ostat će sveučilišni grad onoliko koliko u njemu bude kvalitete sveučilišnog djelovanja. Samo nas smeta kad političari govore da je Varaždin dobio javno sveučilište i status studentskoga grada osnivanjem Sveučilišta Sjever. Pritom se prešućuje Studij ekonomije, pokrenut u Varaždinu 1960., osnivanje viših škola koje su prerasle u Tekstilno-tehnološki fakultet (1961.), Fakultet organizacije i informatike (1962.) i Geotehnički fakultet (1971.), da ne spominjemo Političko-kameralni studij osnovan u Varaždinu 1769. Takve izjave su FOI-ju dosad nanijele veliku štetu, a vjerujem da dugoročno nanose štetu i našem gradu.

Vidi li se FOI u prostorima bivše vojarne u Optujskoj?

Vjerujemo u naš urbani kampus. Za to smo dobili zemljište od Grada i pripremili projekt do građevinske dozvole. Svaki objekt znači veliko financijsko ulaganje i mi nemamo snage za više velikih projekata.  Ako nam prostorni razvoj bude onemogućen, svakako ćemo razgovarati i o alternativnim rješenjima.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Stanari kod VTC-a i dalje bez parkinga i prilaza javnoj cesti; HDZ: Gradonačelniče, napravite barem procjenu zemljišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Stanari koji žive u zgradama pored varaždinskog VTC-a i dalje nisu dočekali rješenje, iako im je bilo obećano. Ta se tema ponovo aktualizirala i na prošloj sjednici Gradskog vijeća.

Aranka Oreški (HDZ) podsjetila je da postoji mogućnosti da će stanari i hitne službe izgubiti pristup zgradi jer je parcelu kupio privatni vlasnik.

Gradonačelnik Bosilj joj je odgovorio da Grad uopće nije strana u postupku, ali dodao je da je Grad želio pomoći. Tvrdi da je riječ o privatnom vlasniku koji preko javnih sredstva želi riješiti svoj problem jer je za gradonačelnika Čehoka formirana parcela na igralištu gdje je izgrađen VTC.

– Prema GUP-u to je dvorište VTC-a. Imam dva pravna mišljenja da se dvorište ne može kupovati. Imam empatiju za građane, ali oni se moraju dogovoriti s vlasnikom. Niti jedan vlasnik građevine ne može spriječiti pravo pristupa građanima, a pogotovo ne hitnim službama – rekao je gradonačelnik Varaždina.

O svemu se oglasio i HDZ priopćenjem.

– Imali smo priliku vidjeti i čuti kako je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj na Gradskom vijeću izjavio da problem stanara u kvartu Kozarčeva nije njegova briga. Potom smo imali priliku pročitati da gradonačelnik stanarima zgrada oko VTC-a predlaže da sami riješe slučaj s privatnim investitorom te tvrdi da je on ucijenjen od strane privatnog investitora – kaže HDZ.

Grad Varaždin u vlasništvu ima 1009 cesta, trgova, parkirališta, 287 poljskih puteva, 56 zelenih površina, kupuje sve i svašta, a novaca za krucijalni problem nema. Stanari okolnih zgrada su pod velikim stresom jer moguće je da već sutra neće imati gdje parkirati, podsjetili su u HDZ-u!

– Zanima nas je li gradonačelnik angažirao sudskog vještaka da napravi procjenu vrijednosti zemljišta, što je sasvim logično ukoliko želi pregovarati i riješiti problem. Očito je da ne želi riješiti problem! Neka prestane obmanjivati javnost! Mi sigurno ne pogodujemo privatnom investitoru nego želimo pomoći stanarima okolnih zgrada koji su nam se i obratili. Svakim novim potezom dokazuje da je najnesposobniji gradonačelnik u povijesti grada Varaždina! – istaknuli su u HDZ-u.

Tema VTC-a pojavljuje se svako malo i na sjednicama Gradskog vijeća i u političkim priopćenjima, ali sve to nije riješilo problem stanarima Supilove s kojima smo u nekoliko navrata razgovarali.

Još u studenom prošle godine rekli su nam da se nadaju rješenju, potom su tražili sastanak s gradskom vlasti, ali ni to nije polučilo rješenje. Investitor, odnosno tvrtka Marlex je još u svibnju prošle godine, dakle od toga je prošlo skoro godinu dana, poslala dopis Gradu Varaždinu u kojem nude na prodaju čestice na kojima je prilazna cesta. Uz to predlažu da svaka strana, Marlex i Grad Varaždin, naprave svoju procjenu vrijednosti zemljišta.

U Marlexovoj ponudi stajalo je i da su spremni Gradu besplatno ustupiti travnatu površinu i pločnike. Također, ukoliko se postigne dogovor, spremni su dvije godine pričekati da im Grad plati pristupnu cestu. Međutim, od svega toga ništa, Grad nije pristao na ponuđenu cijenu, koja je, prema gradonačelniku Bosilju, bila previsoka.

Sve se to pretvorilo u trakavicu, koja, da ne bi bilo zabune, seže godinama unazad. Očajni stanari su nam pak u nekoliko navrata rekli da su svjesni da problem nije od jučer, ali i poručili da je na Gradu Varaždinu da ga sada riješi. Ostali su bez parkirnih mjesta, a ni prostor pred samim ulazima u zgradu nije njihov, baš kao ni pločnici. Kako bi otvorili vrata zgrade u kojoj žive moraju zakoračiti po tuđem zemljištu. Sve to zvuči nevjerojatno, ali upravo tu su problemi brojnih stanara Supilove i Zagrebačke ulice u Varaždinu.

Danas je HDZ poslao novo priopćenje koje prenosimo u nastavku:

Gradonačelniče, učinite barem prvi korak, procjenu vrijednosti tog zemljišta

Grad Varaždin u svom vlasništvu ima više od tisuću cesta, trgova i parkirališta. Grad je, između ostalog, vlasnik 40 garaža, 287 poljskih puteva te 56 zelenih površina i parkova. Nedavno je i pregovarao da kupi novo zemljište u jugoistočnom dijelu grada za više od milijun eura.

No, kada Grad Varaždin i gradonačelnik Neven Bosilj trebaju uzeti u zaštitu više od dvije tisuće građana u okolici VTC-a i omogućiti im normalne uvjete života, ti isti stanari prepušteni su sami sebi.

– Nažalost, još čekamo od gradonačelnika Bosilja odgovor ili gestu “dobre volje” vezano za postavljeno pitanje na Gradskom vijeću koje se odnosi na rješavanje pitanja parkirališnog prostora oko VTC-a. Taj gorući problem pogađa više od 2.000 naših sugrađana tog dijela grada. Nažalost, bili smo i svjedoci izjava gradonačelnika na Gradskom vijeću koje su izazvale nelagodu među stanarima tog kvarta – Kozarčeva. Njegova nedavna izjava da problemi stanara nisu njegova briga, tj. da si sami riješe taj problem, je doslovno skandalozna. Naime, građani su ga upravo i zbog toga birali za gradonačelnika da zajedno s nama vijećnicima rješava probleme, a ne da daje takve izjave – izjavila je gradska vijećnica i predsjednica Kluba vijećnika HDZ-a Aranka Oreški te dodala.

– Grad je vlasnik preko tisuću cesta, trgova i parkirališta, zatim 40 garaža, 287 poljskih puteva, 56 zelenih površina, parkova, itd., pa se postavlja pitanje tko je kupovao i izgradio sve to, stanari tih kvartova ili Grad? Je li se sve to kupovalo donacijama, tj. da svaki stanar da neki iznos, ili se sve to plaćalo, kupovalo, gradilo i uređivalo proračunskim sredstvima? Jesu li prijašnji gradonačelnici okretali leđa od sličnih problema i upućivali građane da si ih sami riješe? Stoga, molim gradonačelnika da učini prvi korak u rješavanju tog problema, tj. izvrši po ovlaštenom procjenitelju procjenu vrijednosti tog zemljišta i isto dostavi na razmatranje gradskim vijećnicima. Neka se napokon i na Gradskom vijeću raspravi o toj problematici, vidi koji je to trošak i, ako se odluči kupiti, odmah razmotri u koju svrhu; parkiralište, zelene površine i slično – pojasnila je Oreški, predsjednica Kluba vijećnika HDZ-a.

Nastavite čitati

U fokusu

Za najosnovniju uskršnju košaricu na varaždinskom placu izdvojit ćete oko 70 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uskrs ima dvije košarice. Prvu, onu doslovnu, u koju se svake godine stavljaju ukrašena jaja i ostale namirnice, kasnije krasi stol i ističe osjećaj blagdana. I drugu, onu potrošačku, koja traje prije i za vrijeme Uskrsa. Obje su za hrvatski stol jednako bitne.

Prošle godine prosječna uskršnja potrošačka košarica imala je raspon od 100 do 328 eura vrijednosti, podaci su Nezavisnog hrvatskog sindikata (NHS). Istraživanje magazina “Ja Trgovac” i agencije Hendal u 2023. godini potvrdilo je sliku o potrošnji hrvatskih građana za Uskrs. Pokazalo se da se na većini hrvatskih stolova u kućanstvima uglavnom nalazi tradicionalni uskršnji ručak te namirnice.

Hrvati uglavnom vole jesti šunku, jaja, hren, rotkvice i mladi luk, a za ručak se najčešće jedu pečena janjetina i svinjetina ili puretina s mlincima. Prosječni hrvatski Uskrs ne može proći bez kuhanih jaja, što je 2023. godine čak 97 posto ispitanika potvrdilo.

Zatim slijedi mladi luk, koji je u 2023. planiralo kupiti 86 posto građana, kuhana šunka, koju je isti broj građana planirao kupiti i konzumirati, te namirnica hren. Za hren čak 56 posto ispitanih smatra da mora biti dio uskršnjeg objeda. Klasični uskršnji deserti za mnoge dijelove Hrvatske su pinca i orehnjača, koje planira kupiti otprilike trećina ispitanih građana, potvrdilo je istraživanje.

Namirnice za uskršnju košaricu Varaždinci nabavljaju i na Gradskoj tržnici.

Skuplje?

– Ove godine za uskršnju košaricu otići će oko 200 eura. Gotovo identično kao i prošle godine. Što se tiče cijena, one su gotovo kao i prošle godine. Ne znam zašto se ljudi toliko žale na cijene, pa sve je poskupjelo pa tako i namirnice na tržnici – ističe varaždinska umirovljenica koju smo zatekli u Mlječnoj hiži na Gradskoj tržnici Varaždin.

Cijene jaja ove godine za Uskrs u Varaždinu kreću se od 22 centa do 25 centi za komad. Tako ćete za deset jaja ove godine morati izdvojiti 2,5 eura.

– Svi trube o tome kako su jaja skupa. Cijena jaja je stabilna – ističe prodavačica jaja na varaždinskom placu.

Uskršnja košarica nije ništa bez dimljene šunke. Kilogram dimljene šunke kreće se oko 13 eura.

– Naravno da je skuplje nego u trgovačkom centru, no meso je domaće i priprema te šunke iziskuje više vremena – dodaje mesar iz jedne mesnice.

Budući da prosječna šunka iznosi oko 2 kilograma, to će vas stajati oko 25 eura. Za Uskrs ljudi u mesnici često kupuju i kobasice, a kilogram domaćih kobasica za kuhanje stoji 10 eura.

Uz šunku i kobasice najbolje se ljubi sir. Prosječna cijena kilograma kuhanog polutvrdog sira iznosi 10 eura.

– Cijena je ista kao i prošle godine. Mnogo vremena i truda iziskuje proizvodnja ovih sireva – dodaje proizvođač.

Mladi luk

Što se povrća tiče, vezica mladog luka stoji jedan euro.

– Cijena je godinama bila oko pet kuna, a sada je euro. Cijene su porasle oko 30 posto kako je uveden euro, no tako je bilo i u Sloveniji kad su uveli euro. Slabo se prodaje, katastrofa. Od Sesveta prošle godine sve je manje ljudi na placu – dodaje Liljana Hudika.

Što se luka tiče obitelj Hudika iz Varaždina ga proizvodi.

– Nekad je kilogram lučica bio 50 centi, a sad je tri eura. To je šest puta više, a danas vam nitko neće raditi badava. Mnogo je posla s lukom i trebate platiti radnu snagu, pa cijena od euro za pušlek nije uopće previše – dodaje Hudika.

U uskršnjoj košarici često se nađu i rotkvice, a na varaždinskom placu pušlek rotkvica stoji euro.

– Mislim da to nije previše, no ljudi slabo kupuju na placu. Radnim radom naši kupci su umirovljenici, a jedino je u subotu plac prepun i onda je prodaja vrlo dobra – dodala je žena koja već dvadesetak godina prodaje na placu.

Skromno

Znači prosječna najosnovnija uskršnja košarica na varaždinskom placu (šunka, kobasice, sir, mladi luk, jaja, rotkvica) oko 70 eura.

– Prijašnjih godina za ono osnovno bilo vam je dovoljno oko 50 eura. Sve je poskupjelo, pa tako i uskršnja košarica. No, nećemo sad štedjeti za jedan dan u godini – zaključio je Varaždinac.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje