Organizacija slobodnog vremena u današnje vrijeme predstavlja izazov svim roditeljima, a kako je poboljšati znaju tri djelatnice Zavoda dr. Andrija Štampar iz Zagreba.

Naime, mr. Andreja Radić, dipl. socijalna radnica, mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. defektologinja te mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. socijalna radnica, sažele su savjete za organizaciju slobodnog vremena, fokusirajući se na roditelje djece do 12 godina, koji su još uvijek najviše uključeni u afinitet i interes djece, kao i o njihove psiho-fizičke mogućnosti.

Sve aktivnosti koje se provode u slobodnom vremenu trebaju biti zabavne, zanimljive i pomalo edukativne, istaknule su autorice te navele popis aktivnosti koje možete provesti s djecom u slobodno vrijeme.

Zajednički objedi: važno je da budu što češći i da se odvijaju u pozitivnoj atmosferi. Djeci se kod pripreme objeda mogu dati zadaci sukladno njihovoj dobi, npr. postavljanje stola. Na taj se način razvija osjećaj pripadnosti i odgovornosti, a utječe se i na razvoj samopouzdanja.

Zajednički izleti: osim u zabavi i druženju na samom izletu, djeca mogu sudjelovati i pri planiranju. Tako se npr. može ponuditi nekoliko destinacija, a djeca bi trebala odabrati jednu. Isto tako ih se može poticati da sami predlože neko odredište.

Zajedničko bavljenje sportom: uključiti sve članove obitelji u ovu vrstu aktivnosti, no ne inzistirati na rezultatima i strogim pravilima. Ovo je prilika i za poticanje natjecateljskog duha pa se obitelj može podijeliti u timove.

Posjeti prijateljima i rodbini: odlazak u posjetu ne bi trebalo doživjeti kao obavezu. Roditelji bi trebali i sami takvo druženje doživjeti kao veselu i poželjnu aktivnost i taj osjećaj prenijeti na djecu.

Razgovori o važnim temama: razgovarati s djecom na način primjeren njihovoj dobi i temama koje su za njih aktualne. Voditi računa da se pokaže interes za teme koje djeca otvaraju, iako se ponekad mogu činiti nevažnima. Razgovori se mogu odvijati i tijekom zajedničke šetnje.

Obilježavanje blagdana i obljetnica: ovo je prilika za povezivanje svih članova obitelji i poželjno je da u pripremi za blagdane i obljetnice sudjeluju svi članovi. Vrlo često se upravo tih trenutaka kasnije sjećaju s toplinom i nostalgijom.

Vjerski rituali: sudjelovanje svih članova obitelji u vjerskim ritualima pruža osjećaj pripadnosti. Povezuje članove obitelji u zajednicu koja ima specifične rituale, koji je razlikuju od ostatka društva. To mogu biti rituali koji su „samo naši, rezervirani samo za članove naše obitelji“.

Kućanski poslovi: odrediti kućanske poslove koji se mogu raditi zajednički, ali ne zahtijevati od djece da ih naprave jednako kao i odrasli. Na taj način ćemo djeci poslati poruku da su potrebni i važni u svakodnevnom funkcioniranju obitelji te da cijenimo njihove napore bez obzira na konačan rezultat.

Odlazak u kino, kazalište ili muzeje: kod mlađe djece to može biti izrazito uzbudljivo iskustvo u kojem svakako trebaju sudjelovati i roditelji. To je, naravno, aktivnost u kojoj roditelji moraju sudjelovati jer oni su ti koji trebaju odvesti dijete u kino ili kazalište. Dobro je da to iskustvo i naviku djeca steknu u obitelji, a ne da im npr. škola prva organizira odlazak u kazalište. Roditelji će na taj način utjecati i na interese koje će djeca razviti prema određenim kulturnim sadržajima.