JESTE LI ZNALI?
Međimurje se prostire na 730 četvornih kilometara, ima tri grada – Čakovec, Prelog i Mursko Središće – i 22 općine.
Oko 120 tisuća stanovnika dobro brine o međimurskoj tradiciji i kulturi. Međutim, štovatelji međimurskog jezika i povijesti smatraju da Međimurci premalo znaju o povijesti imena mjesta u kojima žive. – Malo se do sada govorilo ili pisalo o tome kako su nastali nazivi naših naselja – napisao je Dejan Levačić na Hrvatskom povijesnom portalu još 2013. godine. Njegove su riječi i danas aktualne. Iako nema puno izvora podataka, zanimljivo je proučiti povijest imena međimurskih naselja.
Imena plemića, svetaca zaštitnika ili, recimo, biljaka iz prirodnog okruženja inspirirala su vladare kroz međimursku povijest za imenovanje gradova, mjesta i naselja. Zato, s obzirom na ugarsku povijest ovoga kraja, nije čudno da se grad ili mjesto zove prezimenima mađarskih plemenitaških obitelji. Tako je i glavni grad Međimurja, Čakovec, ime dobio po ugarskom plemiću, grofu Dimitriju Csakyju. Mađarski naziv grada, Csaktornya, doslovno znači Čakov toranj. Jer grof je početkom 13. stoljeća ovdje podigao drvenu utvrdu koja je tako nazvana.
Imenom Čakovec Grad se prvi put spominje 1333. godine u ispravi kralja Roberta. Iako je kroz svoju burnu povijest često mijenjao gospodare – a kroz 16. i 17. stoljeće su u njemu stolovali hrvatski banovi i vojskovođe iz obitelji Zrinski – grad nije mijenjao ime. Mađari su u jednom trenutku pokušali mađarizirati nazive svih mjesta, ali narod to nije prihvatio. Tako su tijekom svoje vlasti Pribislavec zvali Zalaujvar, Goričan je bio Muracsany, Prelog – Perlak, Nedelišće – Dravavasarhely, Macinec – Miksavar, Podturen – Botornya, Palinovec – Alsopalfa, Mala Subotica – Kisszabatka.
Unatoč dugotrajnoj vladavini Mađara, stanovnici ova imena nikad nisu prihvatili. Naselja su prošla neuspjelu mađarizaciju jer su Međimurci vjerno čuvali stare nazive svojih sela, ulica, kvartova i gradova. Ima tu i romantičnih priča. Legenda veli da je Banfi u Gornjemu Međimurju ime dobio po prezimenu grofa Bannfyja, gospodara Lendave. On je na području današnjeg Banfija svojoj grofici sagradio dvorac kako bi joj pokušao nadoknaditi svoju čestu odsutnost zbog državnih poslova.
Imenovanje mjesta po svecima zaštitnicima uobičajeno je na ovim prostorima. Donjem i Gornjem Vidovcu je ime podario sveti Vid, iako se ne zna je li za to bio zaslužan katolički svetac ili je ime nastalo još u poganska slavenska vremena kad se štovao Svantevid ili Svetovid. Prema nekim izvorima, to je lokalna varijanta vrhovnoga slavenskog boga Peruna.
I Nededlišće svoje ime može zahvaliti Novom zavjetu. Ime je dobilo po nedjelji, danu kad se štuje Presveto Trojstvo, po kojemu je i nazvana lokalna crkva.
Po svecima zaštitnicima su nazvani i, recimo, Sveti Martin na Muri, Sveta Marija na Muri, Mihovljan, Gornji i Donji Mihaljevec… Sveti Martin, danas poznata destinacija zdravstvenog turizma, ne tako davno je bio samo Martin na Muri, a i Marija na Muri je tad dobila pridjev Sveta.
Ime je tijekom povijesti promijenila i Savska Ves. Pravo je ime, slažu se povjesničari, Saska Ves – po germanskom narodu, Sasima, koji su u 16. i 17. stoljeću naseljeni ondje kao kovači oružja i oruđa za potrebe čakovečke utvrde i feudalnog posjeda. Taj kraj s rijekom Savom nema baš nikakve veze. Slavensko nasljeđe sačuvalo se i u nazivu Gornje i Donje Dubrave. Jer, dubrava je staroslavenski naziv za hrastovu šumu, a u cijeloj Hrvatskoj i drugim slavenskim zemljama baš je taj pojam jedna od najraširenijih među imenima naseljenih mjesta. Tako svoju Dubravu imaju i Zagreb, Češka i Poljska.
Prema okolnoj prirodi je ime dobio i Črečan, jer čret na staroslavenskom znači močvarno zemljište.
Prema narodnoj priči je Brezje dobilo ime po mnoštvu breza na tom prostoru. Ipak, danas u tom kraju gotovo pa nije moguće naići na brezu. Jer, breze su, onakve elastične, služile za domaću izradu metli, pa se zbog upornog obrezivanja njihov broj drastično smanjio. Ime Peklenice dolazi od riječi pekel, što znači nafta. Crno zlato je oduvijek ondje izbijalo na površinu, a baš je u Peklenici napravljena i prva naftna bušotina u svijetu.
Dok se za neka naselja pouzdano zna odakle im ime, za neka se može samo nagađati. Recimo, za Štrigovu se pretpostavlja da je ime dobila po štrigi, koja, pak, ima dvojako značenje – kukac ili vještica.
Slična je dvojba i oko Kotoribe, čije ime možda dolazi od pojma kotor, utvrda na starolatinskom, a možda i od sintagme kot ribe – kutak bogat ribom. Obje varijante imaju smisla. Područje je bogato ribom, a ondje su Zrinski davno sagradili utvrdu za obranu od Turaka.
O Strahonincu, nekadašnjem Strahominecu, se ne raspravlja. Ime je dobio po – strahu. Između Čakovca i Strahoninca je rasla gusta šuma u kojoj je ljude hvatao strah. Izlaz iz šume je bio kod tadašnjeg Strahomineca – tamo je ljude strah minul. Niti ime Prelog nije baš maštovito. Grad je ime dobio po hrvatskoj riječi vlak – prevleči, vlačiti, prevlačiti. Prelog je, naime, oduvijek bilo tranzitna luka, odnosno tu se prelazilo preko rijeke Drave.
U vrijeme križarskih ratova, križari su se sastajali u mjestu koje je poznato kao Sveti Križ. Imena nekih mjesta svjedoče i o povijesnim previranjima. Recimo, ime mjesta Jalšovec samo po sebi govori da time mjestom nisu gospodarili Turci. Jer naziv dolazi od imena za drvo – jalša, a osmanlije su to drvo nazivali joha.
Svako mjesto ima svoju priču. Neke su romantične, druge dogmatske, treće pomalo banalne. Jesu li one točne ili nisu, danas se može samo nagađati.
Mađari su tijekom svoje vlasti Pribislavec zvali Zalaujvar, Goričan je bio Muracsany, Prelog – Perlak, Nedelišće – Dravavasarhely, Macinec – Miksavar, Podturen – Botornya, Palinovec – Alsopalfa, Mala Subotica – Kisszabatka.
Ime Peklenice dolazi od riječi pekel, što znači nafta. Crno zlato je oduvijek ondje izbijalo na površinu, a baš je u Peklenici napravljena i prva naftna bušotina u svijetu.
Nedelišće svoje ime može zahvaliti Novom zavjetu. Ime je dobilo po nedjelji, danu kad se štuje Sveto Trojstvo.
Oko imena Kotoribe je dvojba. “Kotor” znači utvrda, a tu je utvrda Zrin. Tu je i sintagma “kot ribe” – kutak bogat ribom, što Kotoriba jest.
Prelog je dobio ime po hrvatskoj riječi vlak – prevleči, vlačiti, prevlačiti. Prelog je oduvijek bio tranzitna “luka” – tu se prelazilo preko rijeke Drave.
Čakovec je ime dobio po ugarskom grofu Dimitriju Csakyju. Mađarski naziv Csakatornya znači Čakov toranj. Grof je sagradio utvrdu u Čakovcu.
Izvor:
Foto:
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.
Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” u Društvenom domu u Palovcu.
Predstava će se odigrati u srijedu, 24. travnja, s početkom u 17:30 sati.
Predaja o zmaju Pozoju zaintrigirala je i članove teatra.002 i tako je, u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec, nastala predstava o strašnom biću koje spava, ali se povremeno i budi, ispod Staroga grada. Međutim, to nije samo priča o Pozoju. To je i priča o hrabrom učeniku, Đaku, Grabancijašu koji se usudio suprotstaviti strašnoj zvijeri. Bi li uopće grad, naše Međimurje, postojalo i danas da nije bilo Matije? Spava li Pozoj još uvijek ispod Staroga grada? Pitanje je to koje si postavljamo još i dan danas, a jedan od odgovora svakako ćete saznati pogledate li ovu zanimljivu i neobičnu predstavu.
Legenda o Pozoju teatra002. ispričana je kao pričopredstava s pop-up scenografijom. Predstava kombinira igrano-lutkarsko-glazbenu tehniku i vjerovali ili ne, u njoj se može naći i nešto kemije. Tekst i režiju potpisuje Bruno Kontrec, glazbu Stjepan Horvat i 2cooleles, autor pop-up knjige je Bruno Kontrec, za vizualni identitet zaslužni su Bruno Kontrec i Mario Jakšić koji također i glume u predstavi.
Ulaz je besplatan, a predstava traje 30 minuta i namijenjena je za djecu od 5 godina na dalje.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
