Ivanečku tvrtku Itas Prvomajska u ponedjeljak je posjetio ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić koji se pobliže upoznao s poslovanjem tvrtke, a prisustvovao je i predstavljanju prve punionice za električna vozila koja je u potpunosti hrvatski proizvod.

Naime, punionica koju je tvrtka Itas Plus u suradnji s varaždinskim Mobilisisom i slovenskom tvrtkom IMPLERA, vlasnikom brenda ELEVAT je instalirana je na parkiralištu firme Micro Ivanec, kod Trgovačkog centra Lidl, a osim punjenja, ima i nekoliko naprednih funkcija koje će korisnicima ne samo olakšati punjenje električnih automobila, već i naplatu, a nudi i druge pogodnosti.

Ono što veseli jest činjenica da i nakon nekoliko desetljeća, od kraja 80-ih godina, imamo proizvodnju alatnih strojeva u Republici Hrvatskoj i ta činjenica je nešto što treba cijeniti i na čemu treba raditi, naglasio je ministar Ćorić nakon obilaska poduzeća Itas Prvomajska.

– Ono što me posebno iznenadilo je činjenica da je Itas, u suradnji s partnerima, na tržište plasirao prvu punionicu električnih vozila koja je 100 posto hrvatski proizvod. Ovim putem pozivam sve u Hrvatskoj koji su zainteresirani za instaliranje takvih punionica, kako jedinice lokalne samoupravo, tako i sve one koji se bave tim uslugama, da se upoznaju bolje s ovim proizvodom – rekao je ministar.

Ćorić je istaknuo kako je riječ o proizvodu koji na sve moguće načine može parirati inozemnoj konkurenciji.

– Prema karakteristikama koje su mi predstavljene, nešto je i bolji od konkurencije. Ovo je definitivno iskorak Republike Hrvatske s jedne strane u smjeru novih tehnologija, a s druge strane, ono što cijelo vrijeme zagovaramo u Ministarstvu, korištenje obnovljivih izvora energije, pa u tom kontekstu električnih vozila i smanjenje emisije CO2. Ovaj projekt Itasa je nešto što Hrvatskoj treba i upravo stoga ćemo u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u narednom razdoblju upravo ovakve projekte i firme poput Itasa pokušati gurnuti u prvi plan jer to su poduzeća koja Hrvatskoj nose dodanu vrijednost potrebnu kako bi nadišli sve ekonomske probleme koji su nas zadesili 2020. godine i otvorili se povećanju konkurentnosti u narednom razdoblju – poručio je Ćorić.

Dragutin Varga, izvršni direktor Itasa je izjavio da je tvrtka „ušla i u neke druge vode“.

– Proizveli smpo punionicu, stoga se nadam se da će nas država u tome pratiti, a mi i naši partneri dat ćemo sve od sebe da budemo iznad konkurencije u Europi. Za nas je svaki dan izazov, a kad smo ovo čuli nismo vjerovali da to možemo, ali smo uspjeli – rekao je Varga.

Osvrnuo se i na pomoć koju proizvođači očekuju od države.

– Prijavili smo se za proizvodnju punionica, S3 projekti, i u tom smo dijelu već dobili odluku o financiranju bespovratnim sredstvima i sad samo još trebamo sve to ukalupiti, da možemo zajedno financirati, da nam država pomogne pri kupnji strojeva, kako bi mogli imati serijsku proizvodnju – naglasio je Varga te ujedno zahvalio državnom tajniku Mariju Antoniću, za kojeg je rekao da prati poslovanje tvrtke i da je uvijek na pomoći kao i da su uz njegovu asistenciju napravili ovaj iskorak prema novom proizvodu.

Dodajmo da je Teo Bunta, direktor poduzeća Itas Plus, kazao je kako je ova punionica po mnogočemu jedinstvena.

-Osim same funkcije punjenja, što nude različite druge punionice i konkurencija iz drugih kontinenata, mi smo već 2010. godine otkrili da neće biti dovoljno puniti, da treba ljudima dati i dodatne usluge. Dogodit će se da će biti sve više automobila, da će neke punionice biti na odličnim, a druge na slabim lokacijama, da će ljudi naletjeti na zauzete ili punionice koje ne rade, te će imati problema s karticama, s uključivanjem i plaćanjem.  Željeli smo te teškoće riješiti unaprijed, dok još nema puno punionica i automobila, da već razvijemo rješenje – rekao je Bunta dodavši da je ova punionica produkt koji te probleme rješava na europskom i svjetskom nivou.

– Ne trebamo više kartice, znači da ne trebamo više razvijati sisteme roaminga, što je sad tema u EU. Ne treba se bojati da će punionice biti zauzete jer to rješava sistem naplate i senzorike. Osim ekološkog šireg društvenog utjecaja elektromobilnosti, na ovom primjeru vidimo i mikroekonomski utjecaj.  Investitor je ovdje postavio punionicu zato da bi ljudi koji dođu puniti vozilo nešto potrošili i u kafiću i trgovini. Moramo naći način ne da EU ili država financiraju punionice, nego da investitori sami nađu razlog da te punionice financiraju i ovo je jedan jako dobar primjer – zaključio je Bunta.

Punionica električnih vozila od naprednih funkcija ima start bez RFID kartica, nudi mogućnost rezervacije, kao i slanje obavijesti o stanju punjenja na sms ili email korisnika.

Među dodatnim su programima i provjeravanje i dopunjavanje guma s dušikom, senzorska kontrola zauzetosti parkirnih mjesta – vidljivo na aplikaciji, kao i reguliranje snage u odnosu na stanje mreže i cijenu električne energije.