Zavod za javno zdravstvo: u dijelu Lepoglave voda nije za piće
Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije obavijestio je da voda u dijelu Lepoglave nije za piće. Sukladno Zakonu o vodi...
Ivan Čehok o nalazu Inspekcije
Gradonačelnik Ivan Čehok i zamjenik Zlatan Avar jutros su novinarima prepričali inspekcijski nalaz o odvozu dijela baliranog otpada.
U tom se nalazu – koji je Regionalni tjednik i sam tražio i dobio od Ministarstva zaštite okoliša i energetike – piše da je iz Brezja ukupno odvezeno 279 tona baliranog smeća i da je cijeli posao odrađen zakonito. Jedina primjedba je da je odmah trebalo adekvatno zbrinuti i foliju – koja se pri utovaru skida te se bale bez folije odvoze na odlagalište. I to će sad biti riješeno.
Tako je inspekcija odgovorila na brojne spekulacije o tome koliko je (ne)zakonit cijeli ovaj posao, budući da je Grad šutio o svim detaljima. – Ovako veliki i važan posao se ne može raditi nelegalno pa je bedasto bilo tako što i pomisliti – decidiran je Ivan Čehok.
S odvozom se započelo 28. srpnja, bale utovaruje Čistoća, prevozi Aquatehnika, a posao plaća Varkom. Cijena je 380 kuna po toni s prijevozom.
Gradonačelnik je novinarima rekao da je cilj bio vratiti u igru Varkom, koji je 2012. godine zbog promjene politike zbrinajvanja otpada, odlukom Grada nestao kao zbrinavatelj, a tu je ulogu – nisu jasni razlozi, rekao je – preuzeo Grad.
Ivan Čehok niti ovoga puta nije želio reći kuda se bale odvoze, ali prema dopisu Ministarstva to je ipak na odlagalište u Davor, iz kojega su pred neki dan to demantirali. Tu vijest tad nije potvrdio niti Grad. – Mi u Gradu nismo niti znali na koje deponije smeće odlazi jer to nije naš posao. To znaju oni koji su ga odrađivali, Aquatehnika i Varkom. Ne vidim smisao dizanja tenzija koje su se javile u medijima – rekao je Ivan Čehok.
Gradonačelnik je dodao da će se u ovoj turi sveukupno prevesti 700 tona otpada, koji nije pod koncesijom, a kasnije još 3,350 tona. On sumnja da će Aquatehnika imati dovoljan prijevozni kapacitet za sve pa se očekuje raspivanje natječaja Varkoma za dodatne prijevoznike, ali i za deponij. Jer u igri će biti znatno veći novac od 200.000 kuna koliko je koštala ova, prva runda odvoza.
Na pitanje zbrinjavaju li se bale s novcem koji su građani kroz račune plaćali Varkomu za taj posao, odgovor je potvrdan. Ipak, smatra da na tom računu neće biti dovoljno novaca.za zbrinajvanje preostalog, najvećeg dijela baliranog otpada.
Zbog toga je opet otvoreno pitanje hoće li račun doći građanima na naplatu? Ivan Čehok kaže da se upravo pokušavaju dogovoriti s koncesionarom o modelu koji bi građane koštao tek nekoliko kuna više po računu. – Cilj je da odvoz ne plate građani. Možda da sudjeluju s tek nekoliko kuna. I to na način da se koncesionaru – koji bi posao zbrinjavanja trebao završiti u pola godine – račun otplaćuje tijekom pet godina.
Novinare je zanimalo ima li Grad konkretne podataka o kupovini MBO -a ?
– Piškornica će kupiti cijelu tvrnicu CIOS MBO, a mi ćemo tražiti da se ugovorno obavežu da tu neće napraviti Regionalni cerntar za prikupljanje otpada. Uostalom, država je već donijela plan da to bude Piškornica – rekao je Čehok.
On je zaključio kako treba znati da je cijela situacija povoljnija kad se zna da je 20 posto otpada “riješila priroda”. – Smeće je otišlo u vodu ili u zrak, što nje dobro, ali je to činjenica pa je to 20 posto manje za zbrinjavanje – zaključio je gradonačelnik.
To znači da za odvoz ima još 80 tisuća tona bala.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković održali su danas konferenciju za novinare na kojoj su govorili o ostvarenim projektima u prve dvije godine mandata te svemu što se planira narednih godina.
– Bez obzira na razne opstrukcije koje smo doživjeli u protekle dvije godine puno toga smo ostvarili. Prvo želim govoriti o balama. Sve što smo dosad napravili oko balo potpuno je koordinirano s Fondom za zaštitu okoliša i Ministarstvom gospodarstva te nismo napravili niti jedan korak mimo hodograma koji su nam oni propisali. Uspješno je proveden međunarodni natječaj za bale, odabran je izvođač, donesen je proračun, podnijeli smo zahtjev Fondu za financiranje. Uputili smo dopis Ministarstvu financija i Vladi sa zahtjevom sufinanciranja trajnog rješenja za bale. Očekujem da će navedene institucije tijekom lipnja donijeti sve potrebne odluke. Želim ponoviti da bale nisu politička tema, pa pozivam župana i saborske zastupnike da sa svoje strane javno podrže ovaj jedini, zakoniti postupak rješavanja bala koje već 18 godina stoje – na početku je pozvao Bosilj.
Među važnim projektima na koje je fokus stavio varaždinski gradonačelnik je podvožnjak Supilova – Wissertova, odnosno rješenje za kućanske rampu, za koji postoji pravomoćna lokacijska dozvola te on očekuje raspisivanje javne nabave za glavni projekt kroz nekoliko dana. Dodao je da je sve usuglašeno s Hrvatskim željeznicama i Hrvatskim cestama. Bosilj je rekao da je proširenje istočne obilaznice potpuno usklađeno s navedenim podvožnjakom te bi to trebalo biti prometno rješenje za ovaj dio grada i novi ulaz u Varaždin gradnjom produžene Wissertove ulice. Očekuje da će glavni projekt za ovoj podvožnjak biti gotov do kraja tekuće godine te se nada financiranju Hrvatskih cesta.
U prometu treba još spomenuti gradnju rotora u Hrašćici i Gojancu, a Hrvatskim cestama dogovoren je spoj Poslovne zone Jakovec i izgradnja nove petlje čvora Beretinec – Gojanec.
Grad Varaždin je prije desetak dana dobio uporabne dozvole za reciklažno dvorište 2 i sortirnicu, napomenu je prvi čovjek Varaždina.
Fokus aktualne gradske vlasti bit će i uređenje centra Varaždina. Tamo je uređeno nekoliko ulica, Habdelićev trg te 21 pročelje. Nastavit će se uređivati HNK, pojasnio je Bosilj, a do Špancirfesta će biti maknute skele sa zgrade Gradske vijećnice te će ona za 500. rođendan zablistati u punom sjaju. Grad je prijavio na jedan europski natječaj uređenje Starog grada vrijedan milijun eura te se čelni ljudi nadaju tom novcu. Putem ITU mehanizma planiraju se projekti za Vilu Oršić, Varaždinsku kuću i sinagogu.
Gradonačelnik je dodao da se čuo s direktorom Hrvatskih voda te se pokreće gradnja nasipa od Gojanca, preko Jalkovca do Brezja, a Grad će na njemu izgraditi biciklističko-pješačku stazu, rasvjetu i solarne klupice.
Bosilj očekuje kroz koji dan i javni natječaj za gradnju vrtića u Hrašćici te bi on mogao biti gotov na proljeće 2024. godine.
Gradonačelnik je naglasak stavio na završene POS stanove u Koblenzovoj ulici te najavio gradnju novih, kao i stanova za najam za mlade. Zamjenik Marković je u kontekstu stanovanja napomenuo da grad ima zemljište u Istarskoj ulici od 12.000 metara četvornih koje planira po povoljnim uvjetima prodati građanima za gradnju obiteljskih kuća. Nakon gradnje nasipa na Plitvici razmišlja se o individualnoj gradnji u Sajmišnoj ulici.
– Radimo na svim frontovima i nadamo se da se to vidi! – završio je Neven Bosilj.
Društvene djelatnosti
Miroslav Marković nastavio je s nabrajanjem ostvarenog. Pojasnio je da su njihovom mandatu zaposlene učiteljice iz produženog boravka, izjednačene su cijene vrtića, smanjena je cijena parkiranja. Puno je uloženo je u gradske vrtiće, a najavio je da će vjerojatno biti zaposlena dva kineziologa baš u vrtićima zbog epidemije debljine kojom je pogođena i Hrvatska.
– Razmišljamo o većoj strategiji razvoja Varaždina, koji se mora širiti i privući nove ljude. To znači dobre vrtiće i škole. Zato razmišljamo o projektiranju još jednog novog vrtića upravo u kvartu iza kućanske rampe – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Varaždina.
Redakcija Telegrama tvrdi da je razotkrila veliki skandal s EU potporama – braća Pivac dobila su milijune eura, a na nekim prijavljenim farmama navodno uopće nemaju stoku!
Prema tvrdnjama Telegramovih izvora riječ je o međimurskoj Vajdi, tvrtki iz Grupe Pivac koji su najveći korisnici potpore za Mjeru 14 iz europske blagajne. Prošle im je godine za tu mjeru isplaćeno 3,8 milijuna eura.
Prihodi Vajde prošle su godine iznosili 89 milijuna eura, dobit je 3,46 milijuna eura, upravo nešto manje od iznosa potpora za Mjeru14.
– Na nekim se lokacijama svinje nikad nisu ni nalazile, niti su, prema izjavama zatečenih vlasnika, imali ugovore s podnositeljem zahtjeva o usluzi uzgoja svinja. Dakle, novac za Mjeru 14 je isplaćen, a da životinje nisu niti bile uzgajane na farmama niti je postajao ugovor s kooperantima – ističe se u članku kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.