Povežite se s nama

U fokusu

Inspektori zaštite okoliša nemoćni – malo ih je, pa “foringaši“ trljaju ruke

Objavljeno:

- dana

Mještani Pušćina u otpadu su pronašli osobnu iskaznicu, nalaze krvnih pretraga, telefonski račun… Tragom tih podataka pronašli su vlasnike u Gornjem Knegincu. Ponuđeno im je da dođu u Pušćine pokupiti smeće i saniraju odlagalište. Na to su se oglušili, pa je slučaj prijavljen policiji i podnesena je prekršajna prijava.

Iako inspektori zaštite okoliša i gradski komunalni redari čine sve što je u njihovoj moći da stanu na kraj prekršiteljima koji ilegalno odlažu otpad na širem varaždinskom području, izgleda da je situacija izmakla kontroli.

Nezaustavljivi

Naime, lani su službenici Upravnog odjela za komunalne poslove, urbanizam i zaštitu okoliša utvrdili pet područja na kojima je višekratno nepropisno odbačen otpad, dok je nadzor i njegovo uklanjanje provedeno na čak 28 različitih lokacija, za što je iz proračuna utrošeno više od 28.000 kuna.

Dojava Inspekciji je malo jer u našem kraju se “nitko nikomu ne želi zamjeriti”

– Obavljamo kontrole koliko god je to u našoj moći. No, trenutno su nam dva komunalna redara na godišnjem odmoru i nije jednostavno promptno reagirati kod svakog prijavljenog slučaja. Građani već znaju da nam identifikaciju počinitelja olakšava fotografija registarske oznake ili vozila kojim je otpad dovezen na divlji deponij – ističe Roberto Krajcer, privremeni pročelnik gradskog UO-a za komunalne poslove.

Dodao je da Prometno redarstvo ne smije zaustavljati sumnjive „prijevoznike“ otpada na gradskim prometnicama, a u sličnoj situaciji su i inspektori zaštite okoliša.

– Jedino policijski službenici smiju zaustaviti kamione, traktore s prikolicama ili kombi vozila, kojima se najčešće prevozi otpad. Nema šanse da su trojica inspektora, koji rade pet dana u tjednu, kadra nadzirati područje cijele Varaždinske županije. Dojava građana o prekršiteljima nema mnogo, ali to nas ne čudi jer ovdje se „nitko nikomu ne želi zamjeriti“ – tvrde u Inspekciji zaštite okoliša.

Sankcioniranje prekršitelja palo je pod nadležnost općinskih sudova, što će ubrzati postupke

Njezini zaposlenici su 2017. godine obavili nadzor devet „divljih“ odlagališta otpada na području cijele Županije, dok podaci za 2018. godinu još nisu poznati. U susjednoj, Međimurskoj županiji, prije dvije godine inspektori su obavili nadzor samo dvaju takvih odlagališta. Međutim, ovi podaci ne daju ni približnu sliku ogromnih problema na terenu, jer divlja odlagališta iz dana u dan niču poput gljiva nakon kiše. Štoviše, u Općini Nedelišće nedavno je otkriveno da se na njihovu teritoriju ilegalno odlaže otpad nastao u varaždinskom kraju.

– Gotovo da ne prođe dan ili tjedan da ne zabilježimo novi slučaj ilegalnog odbacivanja otpada u šumama u Pušćinama. Očajni smo, ali i odlučni da napokon stanemo na kraj svim prekršiteljima, kako onima koji dovoze smeće, tako i onima koji su ih angažirali – poručuje Josip Puklavec, vijećnik u Skupštini Međimurske županije i dopredsjednik Mjesnog odbora Pušćine.

Samo od početka ove godine na području Pušćina otkriveno je nekoliko ilegalnih deponija, s ogromnim količinama dopremljenog i odbačenog smeća. Posljednji u nizu slučajeva je onaj zabilježen na lokaciji koju tamošnji mještani nazivaju Male šuderice, gdje je preko noći osvanula hrpa građevinskog otpada.

Prikrivali dokaze

– Riječ je o desetak kubnih metara građevinskog otpada. Prema stvarima koje smo pronašli u smeću, zaključili smo da je netko preuređivao ugostiteljski objekt, a sve što mu više nije bilo potrebno dovezao je u Pušćine i bacio u šumarak pokraj jezera. Mi smo slučaj odmah prijavili općinskom komunalnom redaru i policiji. Znakovito je da je dan nakon prijave deponij zapaljen! Sve što je moglo izgorjeti, nestalo je u plamenu. Očito je netko htio prikriti dokaze. Sreća u nesreći je što se požar nije proširio, budući da se sve uokolo nalazi suho raslinje, koje je vrlo lako vatra mogla u trenu progutati – opisuje Puklavec posljednji incident.

Nitko u Općini Nedelišće više ne želi sjediti prekriženih ruku. Na nekoliko lokacija organiziraju se redovite kontrole i ophodnje mještana, a svaki sumnjivi slučaj se registrira i dojavljuje komunalnom redaru. Prijestupnici uhvaćeni u nedjelu se registriraju, zapisuju im se registarske oznake, snima ih se, a često se i u samom smeću pronađu konkretni dokazi o njegovim vlasnicima.

– Tako smo u jednom odbačenom smeću prilikom sanacije divljeg deponija pronašli ribičku dozvolu na kojoj je bilo ime i prezime njezina vlasnika. Osoba je priznala da je bacila smeće, ali ne cijelu količinu, već samo onaj manji dio u kojem je pronađena i ribička dozvola. Svejedno je tragično da si ribič, čovjek koji živi u skladu s prirodom i koji bi trebao najviše voditi brigu oko njezina očuvanja, a da si dopuštaš bacanje i najmanjih količina smeća u okoliš – ukazuje Puklavec.

Štoviše, još nevjerojatnije zvuči istinita priča da su mještani Pušćina u smeću pronašli staru osobnu iskaznicu, nalaze krvnih pretraga, telefonski račun… A baš to im je smeće stiglo „preko Drave“.

Postaviti mitnicu?

– Riječ je o dokumentima s imenom i prezimenom njihovih vlasnika. Tragom tih podataka pronašli smo ih u Gornjem Knegincu u Varaždinskoj županiji! Stupili smo u kontakt s komunalnim redarom Općine Gornji Kneginec te ga zamolili da nam pomogne u pronalaženju neodgovornih osoba. Nakon što su identificirani, ponuđeno im je da dođu u Pušćine pokupiti smeće i saniraju odlagalište. Na to su se oglušili, pa nam nije preostalo ništa drugo nego slučaj prijaviti policiji i podnijeti prekršajnu prijavu. Očito je to ponekad jedini način. Nadam se da će se situacija oko sankcioniranja prekršitelja popraviti sad kada su takve prijave došle pod nadležnost općinskih sudova. To bi trebalo ubrzati postupke. Prijestupnike treba kazniti jer su štete koje nastaju njihovim nedjelima velike, a troškovi sanacije odlagališta padaju na leđa vlasnika zemlje, što je u većini spomenutih slučajeva Općina Nedelišće – ističe naš sugovornik.

Iako u većini slučajeva svoje smeće vlasnici ne dovoze osobno u šumu, ilegalno ga odlažu preko posrednika, što ne umanjuje njihovu odgovornost. Stoga prilikom angažiranja privatnih ili pravnih osoba za poslove odvoza i zbrinjavanja smeća treba voditi brigu da je riječ pojedincima i tvrtkama koje su za to registrirane.

Prijestupnici uhvaćeni u nedjelu se registriraju i prijavljuju policiji i komunalnom redaru

– Često se angažiraju osobe koje uzmu novac uz obećanje da će otpad biti zbrinut na legalnom deponiju ili u reciklažnom dvorištu, a eto, on završi u šumama u okolici Pušćina. Vlasnici smeća trebali bi odgovornije postupati prilikom odabira tvrtke koja će im zbrinuti smeće. U konačnici, bude li smeće ilegalno odbačeno, njih će se kazneno prijaviti jednako kao i osobu koja je smeće odbacila – zaključio je Josip Puklavec.

I dok neki Međimurci već zazivaju postavljanje mitnice na dravskom mostu kod Varaždina, inspektori zaštite okoliša nemoćno sliježu ramenima.

– Ako netko prevozi otpad i tvrdi da je njegov, problem nastaje jer nigdje ne piše gdje ga je utovario niti gdje će ga istovariti. Najdalje u „muljanju“ i izigravanju zakona otišli su pojedini Romi, koji će vam bez pardona slagati da otpad voze rođaku. Obično imaju cijelu nisku pojašnjenja kamo će sa smećem, jer dobro znaju da kao fizičke osobe ne moraju imati nikakvu službenu rutu ni putni list… – ističu.

Slaba je to utjeha čelnicima Općine Nedelišće jer posebno zabrinjavajuće zvuči podatak da od ilegalno odbačenog smeća nije pošteđen niti jedinstveni lokalitet Čep. Riječ je o šumi između Nedelišća i Pušćina, koja je prirodno stanište jelenka te je od iznimne važnosti za Međimurje, ali i puno šire. Podsjećamo, zbog posebnosti lokaliteta Čep, Općina Nedelišće je 2018. godinu proglasila Godinom jelenka. Stoga se provode brojne aktivnosti s ciljem sprečavanja novih slučajeva ilegalnog odbacivanja smeća u prirodu.

Ogromne štete

– Imamo nadzor na prostoru cijele Općine Nedelišće, što je dovelo do velikog broja detektiranja i registriranja prekršitelja.

Ljudi na terenu zapisuju registarske oznake vozila kojima se doprema i odbacuje smeće, snimaju se fotografije, a sve to nam služi kao dokaz kod podnošenja prijava. Općina Nedelišće već je podnijela nekoliko prekršajnih prijava protiv poznatih i nepoznatih počinitelja.

Čak 50.000 kuna godišnje potroši se za sanaciju divljih deponija, a glavnina tog troška pada na leđa svih mještana, dok su se pravi prekršitelji dosad uspijevali izvući nekažnjeni. Štete koje nastaju ilegalnim odbacivanjem smeća su ogromne i nije u redu da trošak sanacija odlagališta pada na leđa naših mještana. Imamo mnogo dokaza i tražimo da se prekršitelje maksimalno kazni. Smatram da je to jedini način da se uvede red na terenu – poručuje Darko Dania, načelnik Općine Nedelišće.

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

U fokusu

Milanović: Ovo nije državni udar, ovo je samo priprema. Hoće li mi uzeti putovnicu? Ti ljudi su opasni

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što se danas oglasio Ustavni sud, reagirao je i predsjednik Zoran Milanović.

Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer!

Prvo se oglasio na svom Facebooku gdje je objavio fotografiju te napisao: Danas u 17 sati reći ću vam što mislim o onome što je u ime Ustavnog suda danas rekao HDZ-ovac Miroslav Šeparović. A do tada pogledajte kako HDZ donosi odluke tzv. Ustavnog suda.

Potom je na konferenciji za medije istaknuo da želi umiriti građane.

– Želim umiriti građane koji su ljuti. Volja građana će odrediti izvršnu vlast, a sigurno neće suci Ustavnog suda. Prije mjesec dana mogli su prijetiti, a ja sam se držao uputa i nisam htio ugroziti šanse SDP-a. To je bila prijetnja koja je mogla prouzročiti materijalne posljedice. Međutim, na Ustavnom sudu mogu govoriti što žele, ali ne mogu ništa napraviti! – rekao je Milanović.

Dodaje da Ustavni sud ne može ništa protiv volje građana.

– Reći ću samo da protiv toga nema pravnog lijeka. To je volja građana, Ustavni sud tu ne može ništa. Drugo, ne bih se složio da je ovo državni udar, ovo je priprema za udar. Ovo je samo priprema Ustavnog suda da Plenković dobije Sabor. Prije nego što krenemo razgovarati tko je mandatar, jako je važno da se konstituira Sabor. To su dva odvojena procesa. Ja moram sazvati konstituiranje 20 dana od objave službenih rezultata – rekao je Milanović,a prenosi Jutarnji list.

– Sabor može mijenjati zakone, donositi nove zakona, može u okviru Ustava raditi što hoće – promijeniti izborne zakone, ukinuti Lex AP, ali ja tu neću sudjelovati. Pozivam sve koji su do izbora biti antikorupcijska koalicija, koji su glasali protiv skandaloznih mjera, da pokažu dosljednost. HDZ će imati barem potpredsjednika Sabora, ali predsjednika ne. Ovo nije priča o meni, ja sam predsjednik Republike, ja ću poštivati Ustav, a mandat će dobiti samo onaj sa 76 potpisa – rekao je Milanović i dodao da će volja građana biti poštivana i da se tu Ustavni sud ne može ispriječiti.

– Hoće li mi zabraniti političko djelovanje? Hoće li mi uzeti putovnicu? Što je sljedeće? Ti ljudi su opasni, tako više ne može dalje. Hrvatski ljudi su glasali protiv toga. Onaj tko skupi većinu, taj će voditi našu zemlju za koju se isplati boriti – zaključio je Milanović.

–Ja ću čekati dok se većina skupi, tu su razumni rokovi. Postoji mogućnost da se akteri dogovore, razumijem stavove stranaka, ali situacije je komplicirana i teška. Ako Sabor ne bude uspješan, može se raspustiti. Nije da prijetim. Nadam se da se to neće dogoditi – rekao je na kraju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje