Povežite se s nama

U fokusu

INTERVJU Anđelko Stričak: Prioritet su ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, a Čačiću je vrijeme za mirovinu

Objavljeno:

- dana

Na nedavnoj sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije izglasan je rebalans proračuna, a najviše sredstava ide zdravstvu i obrazovanju.

Međutim, ni ta sjednica nije prošla bez burnih rasprava i prozivki. Varaždinski župan Anđelko Stričak često upućuje kritike svom prethodniku Radimiru Čačiću, ali i platformi Budimo grad, koja ni ne participira u Županijskoj skupštini.

Stričak objašnjava da mimo tih sjednica izbjegava rasprave, ali iznimka je odgovaranje na prozivke, posebice na one koje dolaze iz redova Reformista.

– Nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za ovaj kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu – kaže Stričak.

Sa županom Anđelkom Stričakom razgovarali smo o najvažnijim projektima, ulaganjima, ali i političkim odnosima.

Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine raspravljalo se o rebalansu proračuna.

Većinom glasova županijskih vijećnika proračun je s 307 milijuna kuna povećan na gotovo 340 milijuna kuna, odnosno za više od 32 milijuna kuna. Zbog svih izazova, kao što su epidemija koronavirusa, elementarne nepogode te rast cijena energenata, građevinskih materijala i radova, s kojima se suočava cijeli svijet, izradi ovogodišnjeg proračuna pristupili smo oprezno. Na taj način ostavili smo si prostora da rebalansom osiguramo više sredstava za područja o kojima trebamo voditi posebnu brigu jer se s jedne strane radi o ranjivim skupinama, a s druge strane o dijelovima društva koji su nam bitni da kroz sve te izazove današnjice prolazimo što sigurnije. Riječ je o zdravstvu, gospodarstvu, obrazovanju i poljoprivredi.

Možete li detaljnije objasniti kako su raspoređena financijska sredstva?

Najveći dio sredstava, od 16 milijuna kuna, namijenjen je zdravstvu, prije svega 15 milijuna kuna Općoj bolnici Varaždin za završetak opremanja objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevne bolnice. Domu zdravlja Varaždinske županije namijenjeno je 500.000 kuna, a isti iznos je osiguran Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin. Slijede investicije u školstvu – 5 milijuna kuna za izgradnju i uređenje regionalnih centara kompetentnosti u zdravstvu i poljoprivredi pri Medicinskoj odnosno Srednjoj školi “Arboretum Opeka”. Također, po 2,5 milijuna kuna je dodatno namijenjeno za poljoprivredu i gospodarstvo.

Često svjedočimo žustrim raspravama.

Upravo sjednice Županijske skupštine i služe tomu, za sučeljavanje i iznošenje stavova. Možda ste primijetili da mimo sjednica, osim ako nisam izravno prozvan, ne ulazim u rasprave jer nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Naime, te prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu. Teme poput lepoglavske spojnice, brze ceste i kućanske rampe još su uvijek otvorene, ali ih rješavamo i riješit ćemo ih.

Prozvani ste da opstruirate lepoglavsku spojnicu.

Naravno da ne. Čak i kad bismo htjeli, nismo u poziciji da taj projekt opstruiramo jer je on od državnog značaja. Tijekom prosinca prošle godine u Županijskoj palači održana je prezentacija projekta “Lepoglavska spojnica”. Tada su bile prezentirane četiri moguće trase izgradnje te za svaku okvirni trošak izgradnje. S obzirom na to da nijedna od predviđenih trasa, pa tako ni ona najjeftinija, nisu predviđene našim Prostornim planom, a njegove izmjene su se izrađivale od 2018. do 2021. godine, pristupili smo izradi novih izmjena i dopuna. Po tom pitanju kontaktirali smo sve gradove i općine te državne i komunalne tvrtke da daju svoje prijedloge kako bismo novim izmjenama i dopunama Prostornog plana obuhvatili sve što im je potrebno za daljnji razvoj.

Što je s izgradnjom brze ceste?

Kao što sam više puta naglasio, do 2017. godine, kada sam kao saborski zastupnik pozvao vodstva Ministarstva prometa i Hrvatskih cesta u obilazak našeg područja kako bi se sami mogli uvjeriti koliko je važna izgradnja te ceste, za nju nije bilo ni urudžbenog broja. Danas, bez obzira na epidemiju koronavirusa, koja je cijeli taj postupak usporila, imamo ishođenu lokacijsku dozvolu, predan je zahtjev za građevinsku i, kao što je najavio ministar Butković prilikom nedavnog posjeta Varaždinskoj županiji, najesen će se raspisati natječaj za izgradnju prve dionice. Naime, brza cesta bi se gradila u tri faze, i to prva od Varaždina do Tužnog (ciglana), potom nastavak do Ivanca i zatim do Lepoglave.

Više puta ste naglasili da je ulaganje u obrazovanje strateški projekt. Konkretno, koliko se planira uložiti i u koje projekte?

U obrazovanje ćemo investirati 411 milijuna kuna, odnosno izgradit ćemo devet školskih sportskih dvorana, dograditi Osnovnu školu Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu te područne škole Nova Ves Petrijanečka i Strmec Podravski, a uz to izgraditi dvorane, odnosno dograditi školske praktikume i radionice u Srednjoj školi Ludbreg, Srednjoj strukovnoj školi i Gospodarskoj školi te dodatni prostor u sklopu varaždinske Glazbene škole. Grade se i dva centra kompetentnosti, u zdravstvu i poljoprivredi, uređujemo dvorac Šaulovec kao sjedište budućeg Europskog talent-centra, formirali smo četiri strukovna centra izvrsnosti, na krovu Elektrostrojarske škole izgradili zvjezdarnicu te donijeli niz odluka o nagrađivanju i stipendiranju naših učenika i studenata. Sve te investicije imaju za cilj pripremiti naše učenike da budu globalno konkurentni, a to možemo jedino na način da potičemo izvrsnost. Kao što vidite, u svemu tome smo na dobrom putu jer naši učenici gdje god da se pojave, osvajaju medalje.

Dugi niz godina spominje se projekt jednosmjenske nastave u Varaždinskoj županiji. No, sve škole još uvijek ne djeluju po tom modelu. Zašto je to tako?

Sve naše osnovne škole, osim škole u Ivancu, u jednosmjenskoj su nastavi. Međutim, zbog čega jedino osnovna škola u Ivancu nije dograđena, pitanje je za moje prethodnike, a i za aktualnog gradonačelnika Milorada Batinića. Točno je da je osnivač škola Varaždinska županija, ali rad svake škole je oslonjen i na lokalnu zajednicu u kojoj djeluje, a o čemu mogu reći koju riječ iz vlastitog iskustva kao nekadašnji načelnik Općine Visoko. Naime, bez obzira na to što je Općina pripadala među deset najsiromašnijih općina u državi, financijskih sredstava za školu uvijek se našlo. Financirali smo novogodišnje darove za svu djecu, školu plivanja, nagrade učenicima koji su sudjelovali na natjecanjima, izlete, projekt eko-škole, preuređenje školske zgrade kako bi se dobile dvije nove učionice i time omogućila jednosmjenska nastava… U sklopu škole izgradili smo i školsku sportsku dvoranu, koju otprilike 15 sati koriste učenici, a nakon toga udruge građana. Naravno, sve u suradnji s ravnateljicom, nastavnicima i roditeljima. Stoga mi zaista nije jasno kako su svi, osim Ivanca, uspjeli. Ali, bez obzira na to, u ovom mandatu prići ćemo dogradnji osnovne škole u Ivancu kako bi i ta djeca imala iste uvjete kao njihovi vršnjaci diljem Županije.

Zašto prozivate platformu Budimo grad, a ne participiraju u Županijskoj skupštini?

Nisu to nikakve prozivke, već činjenice. Ako prozivaš sve i svakoga, pametuješ o velikoj transparentnosti, a potom ne podneseš najosnovnija financijska izvješća, zatim kao vijećnik digneš ruku sam za sebe, tj. da se prenamijeni zemljište tvoje majke, ili ako u jeku najžešće borbe protiv koronavirusa gledaš kako ćeš što više novaca zaraditi na nepotrebnom zastupanju Opće bolnice Varaždin, tada se postavlja pitanje tko su ti ljudi i koje su njihove namjere. Da ne generaliziram, i u političkoj opciji Budimo grad ima sjajnih ljudi.

U kakvom ste odnosu s Čačićem?

O hrvatskim umirovljenicima samo najbolje, pa tako i o gospodinu Čačiću, koji je zagazio u osamdesete. Želim mu lijepe, ugodne i sadržajne umirovljeničke dane. Imao je 22 godine lijepih prilika da kao ministar, pa župan, pa kao prvi potpredsjednik Vlade, pa opet kao župan, izgradi i brzu cestu i lepoglavsku spojnicu i školu u Ivancu i, da ne nabrajam, još puno toga, što ćemo sada odraditi mi.

Izlaze li Reformisti iz koalicije, kao što je Čačić najavio?

Ne! Izjave gospodina Čačića oko izlaska iz koalicije su, blago rečeno, tragikomične. Pitam se po koji to put izlaze. Ako odlučiš napustiti određenu koaliciju, to i napraviš. Ne glumataš o tome da si napustio koaliciju ali će svi tvoji dužnosnici ostati još nekoliko mjeseci državni tajnici, članovi uprava, ravnatelji itd. Između ostaloga, tih svojih izjava o izlasku iz koalicije ne drži se ni on sam. Gospodin Čačić je imenovan u Upravno vijeće Hrvatskih voda za zamjenika predsjednika. Nisam dosad čuo da je dao ostavku na tu poziciju.

A odnos s članovima Liste Ivana Čehoka? Željko Bunić, osumnjičen u aferi ˝Pročistač˝, i dalje je županijski vijećnik.

Gospodina Bunića, kao i sve ostale vijećnike, u općinskim i gradskim vijećima, kao i u Županijskoj skupštini, birali su građani. Zakonom je propisana procedura na koji način se biraju i kada im prestaje mandat. O tome ne odlučuju načelnik, gradonačelnik ili župan.

Kad smo se već dotaknuli afere, kakav je Vaš stav oko cijeloga tog slučaja i stanja u Varkomu?

Iz medija sam, kao i cjelokupna javnost, saznao o čemu se radi. Tim svojim protuzakonitim postupcima ne samo da su bacili sjenu sumnje na izgradnju pročistača nego i na cjelokupni projekt izgradnje aglomeracije. Varaždinska županija nema nikakav utjecaj na poslovanje tvrtke Varkom, s obzirom na to da je ona u vlasništvu gradova i općina s našeg područja, ali da nas brine rasplet situacije i možebitna penalizacija svih projekata financiranih iz EU fondova, brine nas. To da svatko mora odgovarati za svoja djela nije upitno. Ali ako dođe do penalizacije svih tih projekata, e tada je to, po meni, zabrinjavajuće. Na taj način se doslovno sankcioniraju svi jer taj teret pada na korisnike tih projekata.

Na jednoj od sjednica žestoko ste napali DORH. Zašto?

Smatram da smo svi dužni podupirati rad svih institucija. Ali isto tako, te institucije, a da bi građani stekli povjerenje u njihov rad, dužne su na način koji smatraju primjerenim izvijestiti javnost o svom radu. Proteklih godina bilo je niz “slučajeva” koji su izazivali velik interes javnosti, kao što su slučajevi “Psihijatar”, “Bajsić”… gdje su građani čak i organizirali prosvjede, a da dan-danas o tome nismo informirani. Također, postavlja se pitanje temeljem čega je DORH vodio postupke u tzv. slučaju “Bale” ako su svi akteri po tom pitanju pravomoćno oslobođeni, ali su zato građani dan-danas taoci nerješavanja pitanja zbrinjavanja tog baliranog otpada.

Suce ne prozivate?

Po meni, u javnosti postoji kriva percepcija vezanja pojma “pravosuđe” i svega negativnog što se veže uz taj pojam samo uz rad sudova. Smatram da bi taj pojam prvenstveno trebao biti vezan uz rad DORH-a. Oni su ti koji pripremaju i dižu optužnice, vode postupke itd., a sudovi, tj. suci, temeljem njih presuđuju. Ako su te optužnice kvalitetno pripremljene, u tom slučaju će najvjerojatnije cijeli postupak trajati kraće i prije će, kako to volimo reći, pravda biti zadovoljena.

Prozivaju Vas zbog zapošljavanja. Možete li to komentirati?

Koja? Danas imamo situaciju da je u Varaždinskoj županiji stalno zaposlenih manje nego kod preuzimanja. Svaki natječaj ne znači novo zapošljavanje. Dio natječaja smo raspisivali zbog popunjavanja pročelničkih pozicija, a to ne mora značiti novo zaposlenje. Svi na natječaju izabrani pročelnici već su bili naši zaposlenici. Jedino što je novost je zapošljavanje vježbenika, i to na godinu dana, kako bismo zbog odlaska pojedinih zaposlenika u mirovinu obučili mlade ljude za rad u tijelima državne, regionalne i lokalne samouprave.

Je li kod smjene pročelnika, ravnatelja i direktora bilo isplate odšteta?

Nije. Na sva razrješenja i imenovanja nismo potrošili ni lipe. Pričekali smo da svim dotadašnjim ravnateljima i direktorima istekne mandat i tek potom smo išli u raspisivanje natječaja i postupke imenovanja.

Imate li savjetnike, kako Vam je savjetovao Čačić?

Imam. I to cijeli tim. To su pročelnici, gradonačelnici, načelnici, ravnatelji javnih ustanova. Osobe koje su u javnosti prepoznate po kvaliteti i stručno i privatno. Naravno, te osobe nikad nisam imenovao posebnim, specijalnim i sličnim savjetnicima, ali često se s njima čujem, saslušam ih i tek potom donosim odluke. Između ostaloga, gradonačelnici i načelnici daleko bolje poznaju svoje područje nego ja.

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

U fokusu

Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program “Za sve izazove” kao i izborne liste.

-S nama na liste idu dosadašnji partneri – HSLS, HDS, HNS, Hrvatska stranka umirovljenika i Marijana Petir. Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka. Sastavit ćemo Vladu, bit ćemo relativni pobjednici – rekao je Plenković.

Nositelji HDZ-ovih lista bit će: Andrej Plenković (prva izborna jedinica), Gordan Jandroković (druga), Anđelko Stričak (treća), Ivan Anušić (četvrta), Marin Piletić (peta), Davor Božinović (šesta), Tomo Medved (sedma), Oleg Butković (osma), Ivan Malenica (deveta), Branko Bačić (deseta), dok će listu za dijasporu (11 izborna jedinica) nositi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Lista u III. izbornoj jedinici izgleda ovako:

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. HNS (Predrag Štromar)

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. HNS (Robert Šplajt)

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje