U krugu Opće bolnice Varaždin radovi su u punom jeku. Izgradnja nove zgrade Centralnog operacijskog bloka u krugu Opće bolnice Varaždin, kako smo se prošlog tjedna uvjerili, napreduje po planu. Radovi se izvode u sklopu projekta ukupno vrijednog 45.077.468,19 eura, od čega je 43.064.198,02 eura bespovratnih EU sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Dva milijuna eura osigurala je Varaždinska županija, i to za podzemnu garažu i helidrom.

Nakon što je u travnju prošle godine otvoren Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP), ubrzo je počela i realizacija projekta Centralnog operacijskog bloka, koji će, ne samo u potpunosti promijeniti vizuru bolničkog kruga, već pacijentima omogućiti još bolju skrb. To je uostalom i najvažnije, kaže nam ravnatelj Damir Poljak. Isto tako važno je i liječnicima, sestrama i svim zaposlenicima omogućiti što bolje radne uvjete.

– Upravo su to ključni razlozi za realizaciju ovakvih projekata. To su velika ulaganja, ali uz to konstantno ulažemo i u opremu, ali i ljude koji su ključ ove ustanove – rekao nam je u prošlotjednom razgovoru ravnatelj Poljak.

Radovi su u punom jeku. Koja je daljnja dinamika samog projekta i hoće li biti realiziran u zadanom roku?

U lipnju prošle godine potpisan je ugovor ministrom Berošem i ravnateljem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU Draganom Jelićem u prisustvu župana Anđelka Stričaka i premijera Plenkovića.

Radovi idu prema planu i zadanom dinamikom, evo upravo je betonirana zadnja stropna ploča četvrtog kata, armirani betoni na razini D2 izlaza na heliodrom, napravljene su i pregrade unutar zgrade, postavljena je vanjska stolarija do drugog kata, dopremljena su stakla za vanjsku stolariju. Podloge na čeličnim profilima na heliodromu su također postavljene. Uz to završeno je drugo savjetovanje za ugradbenu opremu te je raspisana javna nabava. U tijeku su i radovi na spojnom hodniku sa internom, s kirurgijom je već spojeno.

Što se samog objekta tiče, u podrumu će biti smještene garaže, garderobe i tehnički sadržaji. U prizemlju će biti centralni ulaz gdje će biti i laboratorij, dijagnostika, transfuzijska medicina i dobrovoljni darivatelji krvi. Na prvom katu također će biti laboratoriji, na drugom je jedinica intenzivnog liječenja, a na trećem operacijski blok sa osam integriranih sala i sobe za oporavak. Na četvrtom katu će biti multifunkcionalna dvorana za predavanja, tehnički prostori. Toplim hodnicima povezat će se OHBP, neurologija, ginekologija, kirurgija i interna. Pacijent kad jednom uđe u OHBP više neće morati izlaziti.

Rok završetka svih radova sa uporabnom dozvolom je 13. siječnja 2026. godine.

Objedinjeni hitni bolnički prijem počeo je s radom prošle godine. Možete li pojasniti kako funkcionira i zašto se na prijemu stvaraju gužve?

U OHBP imamo dvije zgrade koje su spojene toplim hodnikom i dnevno primamo oko 200 pacijenata tako da smo na razini Kliničke bolnice Dubrava. Na katu se nalazi jednodnevna kirurgija, a pored je dnevna bolnica u novim prostorima.

Vezano za gužve koje spominjete. Postoje trijažne kategorije kojima se definiraju redoslijedi čekanja od 1 do 5. Oni u kategoriji pet najdulje čekaju. Pacijenti se ne zbrinjavaju po redoslijedu dolaska nego po hitnosti. Ono što nas dovodi u nezgodnu situaciju je veliki broj pacijenata koji dolaze zbog indikacija koje nisu za ovu razinu zdravstvene bolničke zaštite. OHBP mnogi građani doživljavaju kao prvo mjesto gdje se javljaju liječnicima, a trebali bi se primarno javiti svom obiteljskom liječniku, potom na hitnu, a tek onda na bolničku razinu.

Naravno da smo tu da ljudima pomognemo bez obzira na težinu njihovih problema, ali činjenica je da većina pacijenata koji dolaze na OHBP nije za bolničku razinu i riječ je o zdravstvenim tegobama koje bi se kvalitetno mogle rješavati na razini primarne zdravstvene zaštite i hitne medicine. To naravno onda generira nezadovoljstvo da ljudi moraju čekati. Kad morate zbrinuti 200 pacijenata morate znati da tu ide laboratorijska, radiološka dijagnostika, ultrazvuk, kod nekih pacijenata radi se i CT i magnetska rezonanca i sve to iziskuje određeno vrijeme pa ljudi nažalost moraju čekati. Treba uzeti u obzir da sve to opterećuje i naš zdravstveni sustav, a kad imate 200 pacijenata dnevno zaista morate biti psihofizički na razini i stalno koncentrirani. Tu uglavnom imamo liječnike koji su na specijalizaciji i sekundarce koji mogu samostalno djelovati uz pomoć specijalista internističkih, kirurških grana, neurologije, otorine i okulistike.

Država je preuzela upravljanje bolnicama. Koji bi bili nedostaci, a koji benefiti?

Nedostataka po mom mišljenju nema, a benefiti su brojni.

Mi smo bolnica druge A kategorije, bolnica regionalnog značaja koja ima 1027 kreveta i 1900 zaposlenika i djelujemo na tri lokacije i po tome smo specifični. U Varaždinu imamo akutni dio bolnice, u Novom Marofu je palijativa s 89 kreveta, a u Klenovniku su zbrinut pacijenti s plućnim bolestima.

Prošlu godinu završili smo s financijskom bilancom u plusu 5,6 milijuna eura i to nije slučajno nego je i država, zajedno s nama i županom, već u tom trenutku vodila računa o racionalnosti.

Investicije idu u nekoliko pravaca. Centralni operacijski blok je najveći infrastrukturni projekt u zdravstvu u Hrvatskoj. To je nastavak na sve dosadašnje investicije, od energetske obnove pa do ulaganja u pojedinim odjelima. Primjerice u tijeku je javna nabava za dječju neuro-razvojnu fizikalnu koja je u neadekvatnim uvjetima u zgradi stare kirurgije i stoga je selimo u novi prostor. Spomenimo i da je prilikom potresa došlo do oštećenja pojedinih zgrada koje smo sanirali kroz Fond solidarnosti. Također, projektiramo za sve one prostore koji će se isprazniti zbog preseljenja u novi operacijski blok.

Sustavno se radi da se poboljšaju infrastrukturni uvjeti, kao i uvjeti za rad, a samim time i uvjeti za pacijente.

Izuzetno je važno da se ulaganja odnose i na ljude, da bi se pružila najviša razina kvalitete zdravstvene zaštite potrebno je biti u trendu sa svim što pruža moderna medicina.

U planu je kupnja novih ultrazvuka i novih CT-a., ali i daljnja edukacija liječnika, medicinskih sestara i ostalog zdravtsvenog i nezdravstvenog osoblja.

Naši liječnici i sestre prate svjetske trendove i na taj se način obavljaju moderne medicinske zahvate i dijagnostiku.

Imamo multidisciplinarni pristup u zbrinjavanju pacijenata po čemu smo među rijetkim zdravstvenim ustanovama, a cilj takvog pristupa je bolja i odgovornija skrb za pacijente. To znači da zaključke o liječenju pacijenata donosi tim stručnjaka, ne više jedan liječnik zasebno.

Spomenuli ste racionalizaciju. Možete li pojasniti na koji način država namjerava smanjiti troškove?

Država je krenula s objedinjenim javnim nabavama, čime se postiže naravno niža cijena. Jasno je da kad kupujete manje količine dobijete veću cijenu. Kad se to sve objedini na državnoj razini dolazi do smanjenja troškova i lijekova i potrošnog materijala.

Što je s listama čekanja?

Ono što je država, odnosno ministar Beroš, donio kao plan razvoja zdravstva je usmjerenost na pacijente i kvaliteta u zdravstvenim ustanovama.

Opća bolnica Varaždin se među prvima akreditirala sa tri standarda, nemjerljivo smo podigli razinu. I to je proces koji nije krenuo od mene nego kreće kroz jedan dulji period, a danas je kvaliteta u svijesti svakog zaposlenika bolnice.

Zahvaljujući svemu tome, dobroj organizaciji, predanom i zajedničkom radu svih u bolnici i dobrom planiranju, smanjene su i liste čekanja.

Mi smo u konačnici svi ovdje zbog pacijenata i njihovih potreba.

Brža dijagnoza za karcinome pluća

Liječnici u Klenovniku vodeći su stručnjaci u Hrvatskoj za rezistentnu tuberkulozu. Plan je da se u OB Varaždin radi EBUS (metoda izbora za potvrdu dijagnoze uvećanih limfnih čvorova medijastinuma i plućnih hilusa), čime bi se enormno ubrzale dijagnoze kod karcinoma pluća. Klasične metode dijagnostike traju nekoliko mjeseci.

Takav ultrazvuk planiramo kupiti iduće godine, kaže ravnatelj Poljak.

U planu su i pretrage na nuklearnoj medicini kod primjerice pacijenata koji imaju karcinom prostate. Cilj takve dijagnostike je da se odmah mogu identificirati stanice koje su prisutne u prostati.