U vremenu kada cijeli svijet trese pandemija koronavirusa i ljudske žrtve se broje iz dana u dan, poduzetnik i gradski vijećnik Davor Patafta u intervjuu za Regionalni tjednik objasnio je zašto je u ovo iznimno zahtjevno vrijeme za gospodarstvo važno imati dobar plan i moguće scenarije rješenja.

Kako komentirate, kao gospodarstvenik, pandemiju koronavirusa i njezin utjecaj na gospodarstvo?

Prvo moramo biti svjesni, bez obzira na opasnosti virusa i sadašnju percepciju stanja, da mi svi sada krojimo svoju budućnost i glede zdravstvene sigurnosti i glede gospodarske sigurnosti, a zbog buduće egzistencije svih nas. Puno se toga može poduzeti i preokrenuti sadašnje stanje. Stvari ovise o svima nama.

Akcija je sada nužna na svim razinama u državi i društvu, ali hektika i panika su opasne i nepotrebne. Nastao je veliki šok i većina ljudi će shvatiti razmjere utjecaja svega toga na život i poslove s određenim odmakom vremena, što je i prirodno.

Gospodarsko stanje

Gospodarstvo, nažalost, ulazi u recesiju i opasnu negativnu spiralu, ali ne treba paničariti

Moglo bi Vas zanimati:

Ide novi paket Vladinih mjera, evo što će biti s cijenama struje, plina i 30 osnovnih proizvoda

Vladine mjere idu dalje. Kućanstva će plin i dalje plaćati u prosjeku 50-ak eura, a struju gotovo 60 eura po...

Gospodarstvo, nažalost, ulazi u recesiju i opasnu negativnu spiralu. Sve treba poduzeti da pad bude što blaži. Gospodarska kriza može biti velika i dugotrajna, ali s ispravnim mjerama na državnoj i lokalnoj razini jako se puno može napraviti. Treba naći što više ljudi s iskustvom i glave staviti zajedno. Ako se neće poduzeti ono što je potrebno, i to vrlo brzo, kriza će biti tri puta veća i dugotrajnija, a svi će biti gubitnici: i radnici i radna mjesta i tvrtke i država i Grad. Treba paziti jer sada će se javljati puno i onih koji nemaju iskustva i bit će i krivih ili manje važnih prijedloga. Nije isto predlaže li netko tko ima konkretnih utakmica u nogama ili netko tko je malo “pogledao nešto” na društvenim mrežama. Sada su praktičari i iskusni ljudi, po meni, puno važniji od teoretičara.

Kako ocjenjujete aktivnosti Nacionalnog stožera civilne zaštite u novonastaloj situaciji?

Radim u svijetu posao u 40 različitih država i svakodnevno dobivam informacije od poslovnih partnera i prijatelja. Na primjer, bio sam u siječnju i veljači skoro svakodnevno na vezi s prijateljima u Kini, kada su imali širenje zaraze istog virusa. Iskustva Kine treba više analizirati i uvažavati njihove savjete. Ondje sada u većini gradova restorani i kafići rade normalno, a prije 40 dana bio je vrhunac zaraze. Dva mjeseca u Kini se svake sekunde razgovaralo samo o dvije stvari, virusu i pomoći gospodarstvu. Naš Nacionalni stožer radi vrlo dobro i osobe sličnih karaktera i ovlasti treba sada dati u sličnom obliku Stožera za spas ekonomije, jer sve institucije u državi, pa i zdravstvo, trebaju novac, koji dobivaju i dobivat će iz poreza od gospodarstva. Ako nema gospodarstva, nema ni kvalitetnog zdravstva.

Svojim praktičnim iskustvom mogu pomoći idejama i informacijama, što je i moja obveza

Svojim praktičnim iskustvom kroz rad na više od 40 tržišta svijeta mogu pomoći idejama i informacijama, što je i moja obveza.

Kako komentirate ekonomske mjere Vlade Republike Hrvatske za ublažavanje nadolazeće krize?

Za neke stvari za spas ekonomije ne treba izmišljati „toplu vodu“, nego kopirati dobre primjere u Europi. Potrebno je analizirati kako drugi rade na spasu svoje ekonomije, te koristiti to kao pokazatelj i primjer onoga što bismo i mi minimalno trebali napraviti. Sve što sada ne napravimo za naše gospodarstvo u RH za spas svakoga radnog mjesta, a napravit će u većoj mjeri za gospodarstvo u EU-u neka druga država, za toliko će u startu naše gospodarstvo i konkurentnost u RH biti slabiji od ostalih.

I onda se može dogoditi da će neke tvrtke u RH, koje i uspiju „preživjeti“ nakon zaraze, biti lako uništene od konkurentskih tvrtki koje su bile višestruko potpomognute od tvrtki u RH. Ovo sada nije vrijeme za „šparanja“ u kalkuliranju koliko i kako pomoći gospodarstvu. Kako se za zdravstvo sve brzo poduzima, tako se sada mora poduzeti i za gospodarstvo. Novaca ima puno na tržištu i kamate nikad nisu bile povoljnije. Osim toga, država je bogata imovinom koja stoji i nije u funkciji. Neke mudrije države će krizu gledati i kao priliku za sebe i razvoj te za jačanje svoga gospodarstva, da mu u idućem razdoblju plaća još više poreza s još većom pouzdanošću.

Strah je najopasniji

Strah je nešto što je u ovom slučaju, s obzirom na tip krize, najopasnije. On će ostati u ljudima i kada se širenje zaraze smiri. Strah može produbiti gospodarsku krizu više nego sam virus i zaraza koja će trajati nekoliko mjeseci. Strah sve zatvara i blokira, a tada nemate ni trećinu od sadašnjeg funkcioniranja gospodarstva. Zato država treba poslati puno snažniju poruku glede ekonomskih potpora nego što ju je poslala, a minimalno na tragu akcija koje provode druge države u EU-u. Spomenut ću Austriju jer nam je bliska po razumijevanju i suradnji te lokacijski vrlo blizu. Žalosno je, primjerice, da u Austriji država čvrsto čuva svako radno mjesto i preuzima 90 % cijelog troška plaće sa svim davanjima, a u Hrvatskoj država preuzima 30 % cijelog troška, i to ako gledamo na razini prosječne plaće u RH.

Hrvatska mora osigurati minimalno oko 30 milijardi kuna bespovratnih sredstava za očuvanje gospodarstva

Ako pak gledamo plaće stručnjaka koji nam trebaju, tada je taj odnos da Austrija osigurava opet 90 % apsolutno cijelog troška njihove plaće, a Hrvatska samo 15 % cijelog troška. Trebam li još išta drugo reći? O tome moramo najviše razgovarati, koliko nam vrijedi svako radno mjesto i struka, kako se opet ne bismo čudili kad će nam mladi stručni kadar odlaziti! Znači, na primjer, neka tvrtka iz Austrije u kojoj je zaposleno 50 stručnih ljudi i rade neku specijaliziranu uslugu ili proizvod nakon krize, ako je bila potpomognuta od svoje države s bespovratnom potporom i preuzimanjem 90 % cijelog troška plaća za period „korona krize“, nažalost će uništiti sličnu hrvatsku tvrtku kao svoju konkurenciju.

Koje su, prema Vašem mišljenju, osnovne mjere da se zaustavi kriza likvidnosti?

Po mojim izračunima, kada se stave sve brojke u odnos i snage BDP-a i svega, Hrvatska na nacionalnoj razini mora osigurati minimalno oko 30 milijardi kuna za očuvanje gospodarstva kroz bespovratne potpore za očuvanje radnih mjesta pogođenih krizom. Osim toga, njoj je to u interesu jer sve poreze i dobiva od toga gospodarstva. Ako gospodarstvo preživi, može za pola godine država toliko novaca dobiti preko raznih poreza i davanja. Teoretski, kada bi država i pretjerala s ekonomskim mjerama, što je teško moguće, ona je ta koja uvijek ima alat u ruci da porezima vrati iz gospodarstva dio koji je pretjerala, ako vidi da se gospodarstvo oporavilo. Osim navedenih 30 milijardi kuna, država preko jamstava zajedno s bankama treba osigurati da gospodarstvo može po potrebi dobiti do 70 milijardi kuna interventnih kredita u bankama da se održi likvidnost cijeloga gospodarskog sustava.

Austrijski primjer

Austrija, kao primjer je navodim, osigurala je oko 280 milijardi kuna (oko 38 milijardi eura) i vjerojatno će fond povećavati. Od toga je čak oko 100 milijardi kuna predviđeno kao bespovratna sredstva za očuvanje radnih mjesta. U ovoj situaciji sve što pomogne svaka država višestruko je bolje nego da se radna mjesta zatvaraju i da ljudi tada budu 100 % na teret države, i to ne tri mjeseca za razdoblje „korona krize“, nego i puno, puno duže. Druga mjera koja je sada aktualna u EU-u i konkretno u Austriji je da države garantiraju 80 % rizika za sve kredite koji se sada koriste za premošćivanje „korona krize“, a banke preuzimaju rizik 20 %. To bankama daje vjetar u leđa jer nisu same 100 % izložene kod svih klijenata, a opet se jako brinu i za državne garancije jer, vjerujte, ne žele ni s 20 % imati ikakve gubitke. Kamate su sada za takve kredite vezane uz „korona krizu“ za gospodarstvo fiksne i iznose 1,5 % za tvrtke koje mogu dokazati utjecaj navedene krize. Krediti se odobravaju na razdoblje od pet i više godina, tako da se što više likvidnosti osigura i da se gospodarstvo ne zaustavi.

Gospodarska kriza može biti velika i dugotrajna, ali s ispravnim mjerama jako se puno može napraviti

Brojke i moguće štete od krize postaju jako ozbiljne. Političari i premijeri ovo stanje uspoređuju sa zadnjim ratnim stanjima u njihovim državama i navode da takvih stanja nije bilo od zadnjih ratova. Tako, na primjer, kancelarka Merkel u Njemačkoj navodi da takvog stanja nije bilo od Drugoga svjetskog rata, dok naš premijer smatra da takvog stanja nije bilo od Domovinskog rata. Kod takvih stavova treba pogledati kakve su i ekonomske štete bile tada nakon tih ratova i koliko je nakon ratova novaca potrošeno na obnovu gospodarstva i društva. Nije to u potpunosti usporedivo, ali sami ističu stanja i usporedbe s ratom protiv virusa. Ako su to, kako se navodi, imalo usporediva slična stanja, tada treba i slične potpore osigurati za uzdizanje gospodarstva.

Što bi osim države na nacionalnoj mogao napraviti Grad na lokalnoj razini?

Bit ću konkretan: Grad Varaždin mora i može, po mome mišljenju, osigurati oko 35 milijuna kuna kroz fond za pomoć poduzetnicima, koji bi bio bespovratna potpora, i 100 milijuna kuna kroz jamstveni fond u koji bi išao zajedno s bankama po ključu preuzimanja rizika 80 % Grad Varaždin, a 20 % banka, s tim da sva sredstva osigurava banka i Grad za to ne treba vlastita sredstva. Navedena sredstva bila bi namijenjena prvenstveno za malo i srednje gospodarstvo i obrtnike, ali uz uvjet da se bankama uvjetuje da za takve plasmane kamata može biti maksimalno 1,5 %, a otplata kredita do pet godina, uz jednu godinu počeka otplate glavnice, kada će udarac krize biti najveći.

Pomoć gospodarstvenicima

Prema mojim izračunima, 97 % svih tih odobrenih kredita sigurno će biti vraćeno. Kada gledate imovinu Grada Varaždina, koja je oko 2,5 do 3 milijarde kuna, i da Grad Varaždin nema drugih značajnih kredita koji bi tu imovinu mogli umanjiti, tada je izloženost navedenog jamstva do 10 % na ukupnu imovinu jako malo, a pomažete lokalnim poduzetnicima od kojih živite i koji pune proračun. Osim toga, Grad i država ne mogu propasti i sada prvenstveno oni moraju ovaj udarac amortizirati jer je to njihova funkcija u društvu, a i u interesu im je jer će za kratko vrijeme preko poreza sva sredstva dobiti vraćena. Inače, bez gospodarstva nema pola proračuna.

Država i Grad su tu zbog ljudi, a ne ljudi zbog države i Grada. Za mene bogata država siromašnih građana nije država. Naša država i Grad Varaždin imaju nerazmjerno viška iznimno vrijedne imovine koja nije sva u funkciji u odnosu na niski standard građana. To nema logike.

Sada treba glede čuvanja gospodarstva imati puno hrabrosti i puno mudrosti.

Jasno da je teško davati ikakve prognoze o trajanju ove krize do koje će doći zbog pandemije, ali kakav scenarij očekujete?

Moja percepcija je da nam priroda šalje poruku da je premalo cijenimo, kao i njezinu snagu

Procjene je sada teško davati, a i ovise prvenstveno o tome kakve će biti mjere pomoći gospodarstvu. Što će mjere biti jače, pad će biti sporiji, a što će mjere biti slabije, pad će biti brži i nagliji, te će prouzročiti šok kod mnogih. Krivulja, odnosno pad, mora biti što blaži, ako smo mudri. Moja procjena je da će u RH pad gospodarske aktivnosti biti nagli ili umjereni, i to sve do kraja 2022., a sadašnja razina ekonomije s početka 2020. vratit će se tijekom 2025. godine. Po mojoj procjeni, virus, kao i sve na Zemlji, teži samoodrživosti i vjerojatno će jenjati tijekom ljeta, a vratiti se ove godine u zimi. Prvi put struka tvrdi da će se masovna probna cijepljenja moći provoditi u 2021. godini, ako se prije ne dogodi čudo i veliko otkriće. Pouzdana masovna cijepljenja, po tvrdnjama struke, vjerojatno će biti moguća tek 2022. godine.

Moja percepcija je da nam priroda šalje poruku da je premalo cijenimo, kao i njezinu snagu. Morat ćemo naučiti živjeti i raditi još jedno duže vrijeme s rizicima prisutnosti korona virusa oko nas i raditi jako puno više nego dosad na dizanju imuniteta i prevenciji.

Tesla postaje u svijetu sve priznatiji i sve veći vizionar, a sada ispada da je i s virusima bio u pravu. Malo ljudi zna da je mrzio viruse i bojao ih se. Bio je opsjednut njima. Nije se htio rukovati. Ruke je neprestano prao. Prije jela je s 18 salveta polirao pribor. Tražio je da se sva hrana jako prokuha. I to prije 150 godina.