Povežite se s nama

Kultura

INTERVJU Intendantica Senka Bulić: „Izbjegavat ću model u kojem vanjski angažmani prevladavaju nad obvezama u Kazalištu“

FOTO: Ivan Agnezović

Objavljeno:

- dana

Prije otprilike dva mjeseca na čelo Hrvatskoga narodnoga kazališta u Varaždinu stigla je kazališna, filmska i televizijska glumica te kazališna redateljica Senka Bulić iz Splita.

Bulić je akademsko obrazovanje stekla na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te je u više od 40 godina karijere ostvarila brojne uloge, a prije više od 20 godina osnovala je Umjetničku organizaciju Kazalište „Hotel Bulić“. Vodila je i Pučko otvoreno učilište te kazalište u Velikoj Gorici, kao i dramski program Splitskog ljeta.

Teško je pobrojati sve njezine angažmane od početka karijere do danas, no definitivno je najviše uloga ostvarila na kazališnim daskama, a od filmskih se izdvajaju one u filmovima „Kako je počeo rat na mom otoku“, „Svećenikova djeca“ i „Cijena života“. Vrijedi istaknuti i veliko iskustvo u sinkronizaciji, pri čemu je svoj glas posudila u brojnim animiranim filmovima. S novom intendanticom varaždinskoga HNK-a razgovarali smo o dosadašnjem radu u Varaždinu, planovima i ciljevima, ali i izazovima koji se vežu uz varaždinsko kazalište.

Tijekom Vaše dugogodišnje i bogate karijere ostvarili ste brojne kazališne, filmske i televizijske uloge, a zavidno iskustvo stekli ste i u redateljskim vodama. Iskustva Vam ne nedostaje ni u vođenju dramskih institucija i događaja, tu je i osnivanje Umjetničke organizacije Kazalište „Hotel Bulić“… Stoga vjerujemo da rad na mjestu intendantice HNK-a u Varaždinu za Vas predstavlja izazov u kojem se snalazite jednako dobro kao i u projektima dosad. Jesmo li u pravu?  

Izazov je svakako. Motivirana sam željom da radim velike projekte u ovakvom tipu kazališta. Većinu sam karijere bila na nezavisnoj sceni, ali sam bila i u ansamblima, vodila sam kulturni centar u Velikoj Gorici, u kojem sam utemeljila Scenu Gorica, bila sam ravnateljica Drame Splitskog ljeta i pomoćnica pokojnog maestra Nikše Bareze za sve segmente programa, operu, balet, dramu. Imam dugogodišnje iskustvo u vođenju vlastite Umjetničke organizacije Kazalište „Hotel Bulić“. Mislim da se radi o dovoljno iskustva, ali i o želji kojom mogu garantirati veliki angažman i oko novog projekta, pozicioniranja HNK-a u Varaždinu kao uzbudljivog, živog mjesta, važnog za građane Varaždina, ali i puno šire. 

Brojne obveze

Kakvo je Vaše dosadašnje iskustvo rada u HNK-u u Varaždinu, jeste li naišli na dobrodošlicu?

Zadovoljna sam, brzo su prošla prva dva mjeseca, ali uz jako puno posla, upoznavanja sa situacijom, svim zaposlenicima. Zbog brojnih obveza koje su me dočekale nakon preuzimanja, nisam imala čuvenih prvih sto dana mira, morala sam se brzo snaći u situaciji velikih očekivanja i potrebe za hitnim promjenama, bez kojih nije moguće osigurati kvalitetno funkcioniranje. 

Kada ste imenovani intendanticom, kakva Vas je situacija zatekla vezana uz financije, repertoar, međuljudske odnose, programe…? 

Došla sam pred premijeru „Potpune pomrčine“, priče o vezi između velikih pjesnika Rimbauda i Verlainea. Nakon toga je uslijedila predstava „Kadishl“, projekt koji govori o stradanju Židova u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, važna tema koja nas podsjeća na prijetnju koja se pojavljuje iz nerazriješenih odnosa s mučnim fazama prošlosti. Odgledala sam sve aktualne naslove, napravila daljnji plan izvedbi, dogovore oko festivalskih gostovanja, inzistirala na pojačanju marketinških aktivnosti, vidljivosti programa, promjeni načina online prodaje po uzoru na sva velika kazališta… Radila na dogovorima oko repertoara za 2022. i 2023. godinu, a i dalje. 

Repertoarni program s Vama na čelu Kazališta započeo je premijerom predstave „Bogovi“ Dalibora Matanića. Kako ste zadovoljni predstavom i ostalim repertoarom?

„Bogovi“ su prvi naslov iz programa s kojim sam se prijavila na natječaj. Imala sam sreću što je naš najzaposleniji redatelj imao slobodan termin za rad u Varaždinu, pa s „Bogovima“ izlazimo u svibnju. Rad je intenzivan, u podjeli su Helena Minić Matanić, Marko Cindrić, Hana Hegedušić, Robert Plemić, Beti Lučić, Karlo Mrkša i Elizabeta Brodić. Scenografiju i kostimografiju radi Ana Savić Gecan. 

Mjesto izbora građana

U kojem smjeru ćete nastojati razvijati varaždinski HNK?

Želim ga pozicionirati kao mjesto izbora građana Varaždina, ali i cijele Županije i okolnih županija, te mu osigurati mjesto na nacionalnoj kulturnoj mapi. Želim stvarati prvenstveno relevantan repertoar koji će uvažavati suvremene interese, probleme, koji će biti živo, vibrantno mjesto.

Tijekom Vašeg mandata u glumački ansambl zasad su stigla dva nova umjetnička lica – Helena Minić Matanić i Marko Cindrić. Kako je došlo do ovih suradnji i jesu li u planu ili pripremi nove suradnje? 

Otvorena sam za nove suradnje u skladu s mogućnostima i repertoarnim potrebama. Mislim da je potreban jak ansambl koji može iznijeti velike repertoarne zadatke. Marka i Helenu poznam i pratim već jako dugo, radi se o izvrsnim glumcima koji mogu odlično funkcionirati u različitim estetikama, što mi je bilo najvažnije kod odabira. 

Što je, prema Vašem mišljenju, najveći izazov i/ili problem HNK-a u Varaždinu, ali i drugih kazališta u Hrvatskoj? 

Najveći izazov u idućem razdoblju za sve će biti briga o publici. Nakon dvije godine pandemije i uvjeta u kojima se program odvijao uz ograničenja, zadatak nam je osigurati što snažniji i kvalitetniji repertoar, ali i druge formate za privlačenje publike, poput radionica, uključivanja publike u kazališni program kroz različita iskustva suradnji. Publika mora biti u središtu našeg planiranja. S obzirom na nove okolnosti, ekonomsku nesigurnost i brze društvene promjene, moramo se brinuti i o osiguranju financijske stabilnosti. 

Potreban kvalitetan Zakon o kazalištima

U pripremi je novi Zakon o kazalištima. Nakon mnogih zagrebačkih gradskih kazališta, strukovnih udruga i HSDK-a, negativan stav o Nacrtu prijedloga Zakona o kazalištima izrazio je i HNK u Varaždinu. Koje su glavne promjene u odnosu na postojeći zakon? Kako bi novi zakon doveo do veće nesigurnosti umjetnika i njegova položaja? Koje su još problematične stavke Nacrta prijedloga novog Zakona o kazalištima i kako bi Zakon o kazalištima trebalo regulirati, prema Vašem mišljenju? 

Bilo bi nam jako važno da nakon dužeg vremena dobijemo sveobuhvatan i kvalitetan zakon koji će uvažiti potrebe umjetnika i organizacijske potrebe kako bi kazališta u idućem razdoblju što kvalitetnije osigurala umjetničke uvjete i dugoročnu financijsku stabilnost. Primjedbe na Nacrt prijedloga iznijele su strukovne udruge, iz niza ansambala također su upućena pisma u kojima se apelira na određene dijelove Zakona, a koji se tiču statusa umjetničkog osoblja. Nadam se što kvalitetnijoj raspravi nakon što prijedlog Zakona bude stavljen na javnu raspravu. 

U nekim kazalištima problematična je situacija s glumcima koji su dio ansambla, za što redovito primaju plaću, ali nisu angažirani u predstavama i radu matičnoga kazališta, već se angažiraju na vanjskim projektima poput reklama, serija itd. Ima li i varaždinski HNK takav problem i ako ima, kako ga planirate riješiti? 

Glumci imaju pravo i na ostale angažmane ako to ne ugrožava njihove obveze u matičnom kazalištu. To se može regulirati dobrom komunikacijom i planiranjem. Rad u Kazalištu je primaran, ali je u interesu Kazališta i da ima dobre i šire poznate glumce. Izbjegavat ću model u kojem vanjski angažmani prevladavaju nad obvezama u Kazalištu. Puni angažman svih zaposlenika obveza je vodstva Kazališta. 

Iako ste studirali na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i bili ravnateljica POU-a i kazališta u Velikoj Gorici, ipak ste rodom iz Splita, gdje ste i proveli određeni dio života i karijere. Kako Vam je kao Dalmatinki živjeti u Varaždinu, na sjeveru Hrvatske? Primjećujete li razliku u mentalitetu i prilagođavate li se na nju? 

Iako dolazim iz puno temperamentnijeg okruženja, na Varaždin mi se nije bilo teško priviknuti. Pomalo otkrivam genijalne prostore grada, već sam se zaljubila u neka dvorišta, razmišljam o mogućnostima ambijentalnih programa. Zasad imam jako pozitivna iskustva s ljudima u Varaždinu. Ovaj grad i kazalište pružaju mogućnost za koncentrirani, posvećeni rad, iz kojeg po pravilu izlaze puno veći rezultati.

Kultura

‘Riznici Međimurja’ 9. srpnja prekrasan koncert ‘Iz srca međimurske popevke’ povodom prvog rođendana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prošlo je godinu dana od otvorenja novog Muzeja nematerijalne baštine “Riznica Međimurja”, bisera kontinentalne Hrvatske kojim je očuvana međimurska kulturna baština i tradicija uz projekt vrijedan 45 milijuna kuna.

Usprkos pandemiji koronavirusa, “Riznica Međimurja” postala je neizostavnim mjestom sjeverozapadne Hrvatske koje se mora posjetiti, što potvrđuju i brojke – od otvorenja do danas bilježi 17.575-ero posjetitelja.

Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Staroga grada Zrinskih u Muzej nematerijalne baštine trajala je nekoliko godina, no isplatilo se čekati.

– S nestrpljenjem smo iščekivali sat kada ćemo konačno javnosti otvoriti vrata uređenih prostora fortifikacije Staroga grada Zrinskih u Čakovcu oplemenjene novim muzejom, kafićem, multimedijalnom dvoranom i suvenirnicom. S ponosom i ljubavlju promatramo kako danas Stari grad živi u novom sjaju i namjeni – istaknula je ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan.

Atraktivan postav i vrijedan rad

U posljednjih godinu dana Muzej Međimurja Čakovec, uključujući sve njegove postave, posjetilo je ukupno 22.992-oje posjetitelja. Za usporedbu, u 2019. godini, Muzej je imao 12.014-ero posjetitelja. Dvostruko više posjetitelja rezultat je atraktivnosti odličnog postava Riznice, ali i vrijednog rada djelatnika Muzeja koji marljivo surađuju s lokalnom zajednicom, udrugama, kulturnim društvima i zajedno s njima njeguju kulturnu baštinu Međimurja uz razne aktivnosti.

– Stari grad Zrinskih, najvredniji spomenik feudalne baštine u Hrvatskoj, obnovljen je zahvaljujući najvećem ulaganju u kulturnu baštinu u povijesti Međimurja. Ovaj projekt međimurska je ideja koju je realizirala međimurska pamet te vrijedne i sposobne međimurske ruke, a ponosni smo što je muzej jedinstven u Hrvatskoj i šire ta da konačno živi punim plućima zahvaljujući mnogim sadržajima i manifestacijama – rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec, naglasivši da je “Riznica Međimurja” samo jedan u nizu projekta, koji je potvrdio uspješnost privlačenja europskih fondova u Međimurju.

Stari grad Zrinskih samo je dio odličnih turističkih sadržaja koje Međimurje nudi. Osim prekrasne prirode, ukusnih domaćih proizvoda i jela te međimurskih vina koja su nedavno nagrađena s čak 25 Decantera, važan dio turističke ponude su i Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu, Terme Sveti Martin, Skelarska i Mlinarska kuća u Žabniku, Matulov grunt u Frkanovcu, Centar “Rudolf Steiner” u Donjem Kraljevcu, Međimurska palača turizma – Ekomuzej “Međimurje malo”, a svakog vikenda do najvažnijih i najljepših atrakcija gornjeg Međimurja vozi „Hop on-hop off“ autobus, prvi takav destinacijski sustav u Hrvatskoj i šire izvan velikih gradova.

Međimurje već sada ostvarilo 3% više noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu

Nedavno je u Peklenici otvoren Spomen park naftaštva, a u Murskom Središću Spomen dom rudarstva. Uskoro se očekuje i otvorenje vidikovca na Mađerkinom bregu, a među strateškim razvojnim projektima koji su u planu za naredno razdoblje su revitalizacija dvorca Feštetić u Pribislavcu, Palača međimurske popevke u Donjoj Dubravi, Centar za posjetitelje Međimurske vinske ceste, centri za interpretaciju “Sveti Jeronim” u Štrigovi, “Dravski zlatari” u Donjem Vidovcu i “Halicanum” u Svetome Martinu na Muri, kao i razvoj glampova i robinzonskih smještaja te daljnji razvoj Hop on – hop off sustava uz električna vozila.

– Riznica Međimurja učvrstila je Međimurje na turističkoj karti Hrvatske, što vidimo i po broju gostiju koji nas posjećuju. Ostvarili smo 68% više noćenja u odnosu na prošlu godinu, a već sada imamo 3% više noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu, stoga do kraja godine očekujemo odlične turističke rezultate – objasnio je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula.

Međimurski izvođači interpretirat će popevku na koncertu povodom godišnjice

U subotu, 9. srpnja, na samu godišnjicu otvorenja “Riznice Međimurja”, organiziran je niz posebnih događaja. Prijepodne, od 10 do 11.30 za najmlađe će se održati besplatna edukativno-kreativna radionica “Zmaj Pozoj” (dob 6 +).

Navečer, od 20 sati, u prekrasnom ambijentu atrija Staroga grada u Čakovcu pod zajedničkim imenom „Iz srca međimurske popevke – koncert ‘Riznici Međimurja’ za prvi rođendan“, međimursku popevku interpretirat će 11-ero osebujnih međimurskih izvođača: Neven Kolarić, Ivan i Anka Lisjak, Marija Magdalena Kočila, Lidija Bajuk, Josip Brdar & glazbeni sastav Maruleki, Krunoslav & Martin Lajtman, Lea Šprajc, Zbor “Pučpuljike”, Tamara Korunek & Marko Žerjav, Nikola Grabar & Marino Tomasović te Cecilija Merkač Hudopisk.

Karte su besplatne, ali i ograničene, te ih možete podignuti u suvenirnici “Riznice Međimurja”.

Nastavite čitati

Kultura

Polaznici Kazališnog studija mladih i djeca iz Ukrajine družili se i upoznavali na radionicama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S izvedbom maštovite lutkarske etide „Hrast“ u formi kazališta sjena završila je peterodnevna radionica primijenjenog kazališta za integraciju djece iz Ukrajine pod nazivom „Granaju se grane svijetu na sve strane“, koja se održala od 24. do 29. lipnja 2022. u organizaciji Kazališnog studija mladih Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

Tijekom radionice, upoznala su se i stvaralački komunicirala djeca izbjegla iz Ukrajine te djeca i mladi iz Varaždina i okolice, polaznici Kazališnog studija mladih HNK-a u Varaždinu.

Pet su se dana družili, upoznavali, približavali dvije kulture, ukrajinsku i hrvatsku, stvarali prijateljstva, i zajednički otkrivali kazalište sjena te su pritom doživjeli iskustvo za pamćenje.

Izradili su lutke za kazališta sjena, naučili osnove lutkarske manipulacije i inscenacije, istraživali su mimu i maske, maštu i stvaralačkost.

Posljednjeg su dana radionice pokazali i rezultat toga druženja: osmislili su i izveli maštovitu i toplu etidu „Hrast“.

Kao predložak za tu lutkarsku inscenaciju poslužila im je istoimena pjesma iz zbirke pjesama „Strašna šuma“ ukrajinskog autorskog dvojca (oca i kćeri) Jurija i Darije Lisenko, objavljene na hrvatskome u nakladničkoj kući Edicije Božičević 2019. godine.

Radionicu je osmislila i vodila dramska pedagoginja KSM-a Tanja Novak s ciljem da djeci i mladima omogući kroz dramsko-pedagošku igru nadopuniti vlastite svjetonazore i stvoriti prijateljstva te da pomogne psihosocijalnoj, jezičnoj i kulturnoj integraciji djece izbjegle iz Ukrajine u novoj zajednici koja ih je prihvatila.

– Radionica se pokazala vrlo uspješnom. Stvaralački proces kroz igru donio je djeci mnogo radosti otkrivanja kroz pokret, govor, glazbu, proživljavanje i izražavanje u mediju kazališta sjena, što se vidjelo i u pokaznoj produkciji radionice – rekli su iz Kazališta.

Uz podršku intendantice varaždinskog HNK-a Senke Bulić, pri realizaciji projekta pomogli su i Upravni odjel za društvene djelatnosti Grada Varaždina te Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje