Povežite se s nama

U fokusu

INTERVJU Zoran Svetec: Čistoća je bila u minusu, nema svoje odlagalište, a vozni park je skoro punoljetan

Objavljeno:

- dana

Zoran Svetec na mjestu je direktora Čistoće nešto više od godinu dana, točnije od rujna 2021., a u tom razdoblju je, kaže, uz pomoć svojih suradnika uspio sanirati nagomilane dugove tvrtke, ˝pospemiti˝ ormare pune kostura koji su ga dočekali, ali i pokrenuti nove projekte. Planova ne nedostaje, a nažalost ni problema. Međutim, Svetec poručuje da bi svi, posebno ljudi koji odlučuju u Gradskom vijeću, trebali više razmišljati o onome što dolazi, nego o stvarima koje su bile.

– Previše se govori o prošlosti, a nas čeka puno posla. Zato se neću puno osvrtati prema natrag – kaže Svetec.

Ipak, valja podsjetiti na neke činjenice, odnosno brojke. Čistoća d.o.o. Varaždin započela je s radom 31. prosinca 2013. godine izdvajanjem iz TD Varkom. Prilikom razdvajanja Čistoći je pripao iznos od 19.648.314,50 kuna koji se nalazio na depozitnom računu. Međutim, od 2019. godine pa sve do nedavno tvrtka nije poslovala pozitivno. Od izdvajanja od Varkoma do danas utrošeno je svih 19.648.314,50 kuna koji su se nalazili na depozitnom računu. Sredstva su između ostalog utrošena na plaće, gorivo, zbrinjavanje otpada, izgradnju pretovarne stanice u Poljani Biškupečkoj, posudbi Vartopu.

Kad ste prije nešto više od godinu dana postali direktor naložili ste da se provede revizija Čistoće. Što je utvrđeno?

Obavljen je uvid u financijske izvještaje društva na dan 30. rujna 2021. godine. Uvidom je utvrđen gubitak razdoblja u prvih devet mjeseci 2021. godine u iznosu od 2.718.173,00 kn.

Stanje računa 29. rujna 2021. godine bilo je -596.503,57 kuna. Od 1. studenog 2019. godine, gledano svaki prvi dan u mjesecu, stanje na računima je u konstantnom minusu.

Utvrdili smo i da se godinama nije ulagalo u sredstva potrebna za rad pa je tako prosječna starost kamiona smećara 10,5 godina, prosječna starost čistilica za javno prometne površine je 17 godina… Zbog starog voznog parka tvrtka ima velike troškove održavanja.

Kako je došlo do toga?

Bilo je tu puno nelogičnosti. Primjerice, Čistoća je plaćala naknadu za korištenje odlagališta otpada na području druge jedinice lokalne samouprave, a koje koriste jedinice lokalne samouprave u kojima Čistoća sakuplja miješani komunalni otpad. Prema Zakonu, obveznik plaćanja te naknade je jedinica lokalne samouprave koja koristi odlagalište otpada na području druge jedinice lokalne samouprave. Umjesto da naknadu plaćaju jedinice lokalne samouprave, Čistoća je plaćala navedenu naknadu i to u ukupnom iznosu od 2.603.923,43 kn.

Nadalje, Čistoća je od jedinica lokalne samouprave dobila sredstva za kupnju zemljišta na lokaciji Dravski nasip 21 od društva Varkom d.d.. Dakle, Čistoća je imala sredstva na računu, a nije kupila zemljišta već je plaćala zakup zemljišta Varkomu.

Spomenuli ste starost voznog parka. Koji su još problemi s kojima se Čistoća suočava?

Najveći problem je što niti jedna jedinica lokalne samouprave na čijem području Čistoća obavlja javnu uslugu nema odlagalište. Zbog toga imamo trošak prijevoza do odlagališta koja su udaljena i više od 200 kilometara. Dodatni trošak je pretovarna stanica na kojoj se obavlja pretovar iz kamiona smećara u walking floor poluprikolice kojima se prevozi miješani komunalni otpad od pretovarne stanice do odlagališta. Trošak pretovarne stanice (energija, plaće zaposlenika, amortizacija i dr.) je sličan trošku koji imaju odlagališta, tako da Čistoća za razliku od komunalnih poduzeća koja imaju svoje odlagalište ima dodatni trošak zbrinjavanja i prijevoza u iznosu od oko 8 milijuna kuna bez PDV-a. Kad 8 milijuna kuna podijelimo na 32883 korisnika dobijemo iznos od 243 kune godišnje. Da jedinice lokalne samouprave, na kojima Čistoća obavlja javnu uslugu, imaju odlagališta, korisnici bi plaćali barem 20 kuna manje mjesečni račun (bez PDV-a).

Nelogičnost je što predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o načinu obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada u kojoj je naveden fiksni dio cijene, a izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave donosi cjenik u kojem je naveden i varijabilni dio cijene. Čistoća je društvo s ograničenom odgovornošću koje mora poslovati sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, a cjenik ne određuje društvo.

Neke su Općine otišle…

Od 29. rujna 2021. godine Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada gdje davatelj javne usluge nije Čistoća donijela je Općina Jalžabet, ali je u međuvremenu Općina Breznički Hum donijela je Odluku da je u toj općini davatelj javne usluge Čistoća.

Mali i Veliki Bukovec donijeli su odluke prije 29. rujna 2022. godine..

U kolovozu 2021. godine Čistoća je imala 33.951 korisnika javne usluge, a u kolovozu 2022. godine 32.883 korisnika javne usluge.

Moram napomenuti da je cijena za količinu predanog miješanog komunalnog otpada iz spremnika zapremine 120 litara iznosila 6,36 kuna bez PDV-a. Prosječno se u 120 litarnom spremniku nalazi 16 kilograma miješanog komunalnog otpada čije zbrinjavanje je Čistoća plaćala ukupno 10,4 kuna bez PDV-a. Znači, za svaki podignuti spremnik od 120 litara Čistoća je gubila iznos od 4,04 kn.

Čistoća je počela zapošljavati i strane radnike?

Nažalost naši građani su odselili, a mi moramo obavljati uslugu za koju smo osnovani. Ako u našoj regiji nema ljudi koje možemo zaposliti, zaposlit ćemo ljude iz drugih regija, drugih država. To je situacija koja se događa u čitavoj Europi. Čistoća ima stalno otvoren natječaj pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, radijski oglasi emitiraju se na 4 radijske stanice i obavljaju se razgovori sa svakim zainteresirani radnikom koji nam dostavi molbu za zapošljavanje.

Potpisani su ugovori sa 6 stranih radnika koji trebaju započeti s radom tijekom mjeseca studenog.

Unatoč svemu imate ambiciozne planove. Među najavljenim projektima su i polupodzemni spremnici. Koja je njihova svrha i što od toga imaju građani?

Ne bih planove nazvao ambicioznima već realnima i nužnima.

Najvažnija stvar koju moram istaknuti za budućnost je da poslujemo organizacijski i financijski efikasno i održivo. U prvoj godini stabilizirali smo Društvo, a sada imamo projekte kojima ćemo dalje unaprijediti, da ga tako nazovem, generalni sustav Čistoće koji podrazumijeva brigu o gospodarenju otpadom, ali i brigu o čišćenju javnih prometnih površina. Sustav moramo podići na razinu višu nego je sada, jer je Varaždin grad bogate tradicije i kulture, a njegovi žitelji zaslužuju bolje. Mi kao Čistoća u suradnji s građanima Varaždina možemo napraviti dobar posao, dobru stvar za naš grad.

Jedan od većih projekata je projekt ugradnje polupodzemnih spremnika koji provodi Grad Varaždin u suradnji s Čistoćom i koji će nam biti dodatni poticaj za povećanje količine i postotnog udjela odvojeno sakupljenih frakcija reciklaabilnog otpada, ali i element za razvijanje pravednijeg modela naplate. Polupodzemni spremnici imaju 2,5 puta veći volumen od podzemnih, a cijena im je upola manja, tako da je cijena po instaliranm kubnom metru 5 puta manja. Ugradnja polupodzemnih spremnika je jednostavnija, a jednostavnije i brže je i njihovo pražnjenje. Pokraj sadašnjih podzemnih spremnika nalaze se kante za bio otpad, dok će polupodzemni spremnici u svakoj grupi od po pet spremnika imati jedan polupodzemni spremnik za bio otpad, što je važno ljeti jer je zemlja hladnija od zraka i bit će manje neugodnih mirisa. Polupodzemni spremnici imat će ugrađene otpadomjere kojima će se mjeriti količina miješanog komunalnog otpada tako da će korisnici u višestambenim zgradama plaćati varijabilni dio cijene prema stvarno predanim količinama MKO. Polupodzemni spremnici bit će opremljeni senzorima napunjenosti i praznit će se prema potrebi. Zbog navedenog bit će potrebno izmijeniti Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

Uz sve navedeno, važno je modernizirati vozni park, a u suradnji s Gradom Varaždinom zamijeniti postojeće košarice tipa “jedna za sve” s košaricama za odvojeno sakupljanje otpada. Planiramo izraditi katastar košarica, nabaviti nove trokolice.

Pretovarna stanica Poljana Biškupečka

Više od tisuću metara od najbliže kuće u Poljani Biškupečkoj nalazi se pretovarna stanica u vlasništvu Čistoće. Na pretovarnoj stanici moglo se prema prošloj dozvoli istovremeno nalaziti 10 tona miješanog komunalnog otpada. Međutim, Čistoća dnevno sakupi oko 45 tona miješanog komunalnog otpada. Otpad se sakuplja i na blagdane i praznike, odlagališta ne rade, pa se u te dane otpad ne odvozi s Poljane Biškupečke.

– Nije se ni teoretski moglo postupati u skladu s prethodnom dozvolom za gospodarenje otpadom. Tijekom 2020. godine svaki dan je bilo više miješanog komunalnog otpada na pretovarnoj stanici nego je bilo dozvoljeno. Nije bilo niti jednog dana da je tamo bilo manje od 10 tona. S obzirom na to da odlagališta imaju godišnja održavanja, treba uzeti u obzir i moguće havarije na odlagalištima, kvarove na vozilima za prijevoz i ostale probleme na koje ne možemo utjecati. Stoga je trenutno važećom dozvolom na Poljani Biškupečkoj dozvoljeno da se istovremeno nalazi 500 tona MKO. Naravno da je nama cilj da se MKO odveze u najkraćem mogućem roku nakon sto se doveze na pretovarnu stanicu – objašnjava Svetec.

Cijena izgradnje pretovarne stanice bila je nešto veća od 3.000.000,00 kn, što je u cijelosti platila Čistoća.

– S obzirom da ovo društvo obavlja javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada i s obzirom da JLS-ovi na području kojih obavlja javnu uslugu nemaju odlagalište, smatram da su trebali snositi taj trošak – kaže Svetec.

– Pretovarna stanica izgrađena je u jednom nivou i MKO se istovaruje iz kamiona smećara na nepropusni plato da bi se zatim utovarivačima utovarivao u walking floor poluprikolice (koje vuku tegljači), umjesto da se napravila rampa po kojoj bi se kamioni smećari vožnjom unatrag popeli iznad walking floor poluprikolice i kroz lijevak bi se MKO direktno pretovario u tegljač s poluprikolicom (šleper). Izrađen je elaborat gospodarenja otpadom i dobivena nova dozvola za gospodarenje otpadom u skladu s realnim stanjem – objašnjava Svetec.

Što je sve napravljeno u ovih godinu dana?

– Gubitak razdoblja 1.1.2021.- 31.12.2021. godine iznosio je 3.773.921,00 kuna, dok u prvih 6 mjeseci 2022. godine dobit iznosi 350.543,00 kuna. U prvih 6 mjeseci 2022. godine nije bilo povećanja cijene za građane Varaždina. Uplatnice s novim cijenama dostavljene su u mjesecu srpnju 2022. godine.

– Stanje računa 29. rujna 2021. godine: -596.503,57, a stanje računa 29. rujna 2022. godine: + 991.988,78 kn

– Osigurano zbrinjavanje 11.500 tona miješanog komunalnog otpada, što je ukupna količina miješanog komunalnog otpada koji će Čistoća sakupiti tijekom 2022. godine na području svih JLS u kojima pruža javnu uslugu

– Sve jedinice lokalne samouprave donijele su Odluku o načinu obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. S jedinicama lokalne samouprave regulirano je plaćanje naknade u skladu sa Zakonom. Stoga danas jedinice lokalne samouprave plaćaju naknadu za korištenje odlagališta otpada na području druge jedinice lokalne samouprave, a ne kao ranije Čistoća.

– Potpisan je ugovor o kupoprodaji zemljišta, te je navedeno zemljište plaćeno Varkomu. U tijeku je parcelacija i reguliranje odnosa s Gradom Varaždinom i Varkomom.

– Izrađen je elaborat gospodarenja otpadom i ishođena je nova dozvola za gospodarenje otpadom na lokaciji pretovarna stanica u Poljani Biškupečkoj, koja je usklađena s realnim stanjem i potrebama.

– Izrađen je elaborat gospodarenja otpadom i ishođena je nova dozvola za gospodarenje otpadom na lokaciji Dravski nasip 21 u Varaždinu, koja je usklađena s realnim stanjem i potrebama.

– Potpisan je Ugovor o pružanju usluge recikliranja neopasnog otpada i započeo je odvoz plastike s lokacije Dravski nasip 21.

– Uvedena je mogućnost dostave računa E-mailom, kao i mogućnost plaćanja računa putem KEKS pay-a.

Zašto se plastika gomilala?

O problemima s plastikom puno se govori. Možete li pojasniti zašto se plastika gomilala skoro godinu dana?

Na lokaciji Dravski nasip 21 nalazilo nalazio se uz plastiku i ostali otpad za koji je Čistoća ukupno trebala platiti iznos od 1.920.405,00 kn.

Na dan 29. rujna 2021. godine dočekalo me 1.455,821 tona plastike na spomenutoj lokaciji. S obzirom da Čistoća godišnje sakupi 1.600 tona plastike, znači da se 11 mjeseci plastika sakupljala, ali se nije odvozila.

Moram ponoviti i da Čistoća plaća oporabu plastike. Zatečena cijena je bila 895 kuna po toni, a sadašnja je 790 kuna po toni. Potpisan je Ugovor o pružanju usluge recikliranja neopasnog otpada i započeo je odvoz plastike s lokacije Dravski nasip 21.

Korištenje zajedničkih spremnika

Direktor Čistoće pojasnio je i da građani mogu sami odlučiti o korištenju zajedničkih spremnika.

– Na kraju želim napomenuti da naši korisnici koji žive u stambenim zgradama mogu udjele u korištenju zajedničkog spremnika raspodijeliti na bio koji način oko kojega se suglase. Žele li da to bude po broju samostalnih uporabnih cjelina, po metrima kvadratnim, po broju članova domaćinstva ili na neki drugi način, potrebno je samo da predstavnik suvlasnika dostavi očitovanje o udjelima korisnika na e-mail adresu [email protected] ili ga osobno donese u službu za korisnike, Ulica Ognjena Price 13, Varaždin – rekao je Svetec.

U fokusu

FOTO Stiglo je prvih šest borbenih aviona Rafale, čuvat će i varaždinsko nebo te grmjeti na aeromitingu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO : IVAN AGNEZOVIC

U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb doveli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj. 

Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio je župan Anđelko Stričak. 

– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.

Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.

– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.

Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Ledinski upozorio je kako veliki problem voćarima predstavlja to što osiguravajuća društva nisu željela osiguravati štete od mraz za ovu godinu.

Ove fotografije su sa Žmegačevog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje