Grad Varaždin tuži Varkom i Održivi razvoj

Na čak 125 milijuna kuna podignuta je vrijednost spora za utvrđivanje ništetnosti ugovora o interventnom zbrinjavanju varaždinskog baliranog otpada sklopljenog u prosincu 2008. godine u vrijeme gradonačelnika Ivana Čehoka, odnosno naknadu štete zbog nepoštovanja tog ugovora.

Na varaždinskom Trgovačkom sudu u utorak su se našli, s jedne strane, opunomoćenici Grada Varaždina na čelu s odvjetnikom Marijanom Petrićem, a druge strane opunomoćenici tvrtke Održivi razvoj (bivši T7 VIS) na čelu s odvjetnicom Majom Špoljarić te ispred Varkoma odvjetnik Renatko Keretić, koji je zamijenio ranijeg opunomoćenika Tomislava Jonjića.

Ta zamjena posljedica je obrata u stavu Varkoma koji je odraz promjene čelnog čovjeka komunalne tvrtke: dok je za vrijeme direktora Tomislava Kezelja zagrebački odvjetnik predlagao odbacivanje tužbe Grada Varaždina kao nedopuštene, njegov nasljednik je djelomično priznao tužbeni zahtjev.

To je odmah izazvalo reakciju opunomoćenika Održivog razvoja koji su ustvrdili da je „ovakvo priznanje tužbenog zahtjeva nedopušteno jer su tuženici jedinstveni i ovisni suparničari“.

Nije bilo razloga za žurnost?

Sudac Radovan Raduka već je ranije zaključio da se kod utvrđivanja ništetnosti ugovora uglavnom radi o pravnim pitanjima, izuzev što se tiče pitanja jesu li ispunjene pretpostavke za primjenu članka 5. Zakona o javnoj nabavi, odnosno je li javna nabava bila adekvatna žurnom sprečavanju nastale štete.

Upravo zbog potonjeg odlučio je da se provede vještačenje koje je proveo vještak Ratko Đorđević, vlasnik tvrtke Dvokut Ecro, koja je u Varaždinu istraživala kvalitetu zraka.

Đorđević je zaključio da u Brezju nije bilo razloga za žurno postupanje, a da mehaničko-biološka obrada otpada ne rješava otpad u cijelosti niti je žurni postupak.

– Dio otpada ide na odlagališta, 20 do 40 posto, dakle nije društveno koristan proizvod – ustvrdio je Đorđević.

Dok na njegovo vještačenje i stav punomoćnici Grada Varaždina i Varkoma nisu imali nikakvih primjedbi, punomoćnici Održivog razvoja najprije su tražili njegovo izuzeće, a kada tome nije udovoljeno, Đorđeviću su tijekom izvođenja dokaza gotovo četiri sata postavljali upite u vezi njegovog nalaza koji su doveli u pitanje vještakovu nepristranost i stručnost, odnosno otvorili dvojbu oko kvalitete i ozbiljnosti njegovog pristupa problematici.

Jednogodišnja i dvogodišnja folija

Đorđevićeva nepristranost najviše je poljuljana time što nije znao objasniti, odnosno potkrijepiti tvrdnje kako je došao do stručnog mišljenja austrijskog vještaka kojeg je koristio kod svog vještačenja. Naime, spis je od Trgovačkog suda preuzeo u travnju prošle godine, dok je stručno mišljenje predano mjesec dana kasnije. Čuvši to, Đorđević je ustvrdio da ga je naknadno dobio poštom od suda, ali je sudac rekao da je provjerom utvrđeno kako mu nalaz nije poslan.

– Očigledno je vještak s nekim drugim kontaktirao, što ukazuje na njegovu pristranost – ustvrdila je opunomoćenica Održivog razvoja napominjući da je nalaz austrijskog vještaka dio kaznenog postupka, dok se punomoćnik Grada Varaždina usprotivio navodima o Đorđevićevoj pristranosti navodeći da stručno mišljenje ide u prilog tuženiku.

Govoreći o balama koje su odložene u Brezju, Đorđević je ustvrdio da su u lošem stanju one iz 2005., kao i da su prve bale omotane folijom koje imaju jednogodišnju, slabiju zaštitu od UV zračenja, dok je kasnije korištena folija s dvogodišnjom zaštitom.

Priznao je da odvodnja oborinskih voda nije uopće riješena, kao i da nije detaljnije istraživao situaciju u Brezju, ali vjeruje da je većina bala na zemlji.

– Nisam smatrao to potrebnim napisati u svom stručnom nalazu, ali sam to akceptirao kod zaključka – rekao je Đorđević odgovarajući da upit zašto sve što je vidio nije i napisao.

Podaci s aerodroma Peso i Maribora

Vještak nije znao objasniti zašto je kod izračuna procjednih voda uzeo da je oštećeno baš 100 kvadrata bala, kao ni u koliko su razina posložene, dok je razinu prvih aktivnih voda ispod odlagališta procijenio na dva do tri metra, a u studiji IPZ-a navodi se od pola do metra.   

– Kod izračuna procjene voda na odlagalištu, podatke o vremenu, odnosno temperaturi i oborinama, uzeo sam s aerodroma Pleso i Maribor jer iz Varaždina nisu sređeni podaci – rekao je Đorđević odgovarajući na upit o izvoru podataka, iako svjestan da je Brezje naplavno područje, što nije slučaj kod spomenutih aerodroma.

Naglasio je da je po njemu mala vjerojatnost da bi procjedne vode iz Brezja mogle ugroziti vodocrpilište Bartolovec, ali i priznao da je koncentracija pojedinih tvari u uzorcima vode u Brezju i desetak puta veća od dopuštene.

– Zašto su predložene dodatne mjere zaštite odlagališta ako nema negativnog utjecaja na okoliš? Je li odlagalište u Brezju 2008. godine imalo sve potrebne dozvole? Je li bilo legalno? Ako je nešto ilegalno, znači li to i da je žurno – upitala je punomoćnica vještaka, na što je punomoćnik Grada Varaždina prigovorio kako se radi o pravnom pitanju.
 

Odvjetnicima po 100.000 kuna

S obzirom na veliku vrijednost spora, punomoćnicima svih strana pripada nagrada od 100 tisuća kuna po svakom ročištu, što znači da je njihov ukupan trošak 400 tisuća kuna s PDV-om. Međutim, to pitanje nije ključno u ovom postupku, već hoće li i u kojoj mjeri na njegov ishod utjecati kontradiktorne, površne i proizvoljne (pro)ocjene vještaka koji nije ostavio ni dojam nepristrane osobe.

Izvor:
Foto: Siniša Sović