Povežite se s nama

U fokusu

Isplatilo mu se magistrirati: Radeliću u 3,5 godine u džep oko 85.000 kuna

Objavljeno:

- dana

ODLUKA

Bruto plaća varaždinskog dogradonačelnika Vjerana Radelića je od studenoga 2011. do lipnja 2014. godine iznosila 25.911 kuna bruto, a nakon toga 23.320 kuna bruto, budući da su plaće svih zaposlenih u gradskoj upravi tada smanjene za 10 posto. 

No taj iznos je prošli mjesec opet smanjen: od ovoga mjeseca Radelić će primati dodatnih 8 posto manje, jer mu je ukinut dodatak na plaću na temelju magisterija!

Dodaci – nedopušteni

Iako se Ministarstvo uprave još lani u kolovozu jasno očitovalo da lokalni dužnosnici nemaju pravo na bilo kakve dodatke plaću, osim na radni staž, Radeliću je dodatak na magisterij ukinut tek prošli mjesec. U Grad Varaždin tada je stiglo mišljenje Ministarstva uprave, u kojem su im ponovili da se plaća lokalnih dužnosnika može povećati isključivo 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 posto, dok pravo na nikakve druge dodatke nemaju, počevši od „cipelarine“ i božićnice pa do regresa i dodataka na plaću na temelju znanstvenog stupnja obrazovanja.

Radeliću je samo na temelju dodatka na magisterij u 3,5 godine, koliko obnaša dužnost dogradonačelnika, iz gradskog proračuna isplaćeno oko 85.000 kuna. Gradonačelnik Goran Habuš je rujnu prošle godine, nedugo nakon što smo objavili tekst o spornom dodatku na magisterij, izjavio da bi na Radelićevom mjestu sve vratio, i to s kamatama. Je li i Radelić na to spreman?

 

Ministarstvo uprave je zaprijetilo nadzorom ako se ne izmjeni sporna Odluka o plaći 

– Hoćete li to pitati i Čehoka koji je godinama dobivao dodatak na stupanj obrazovanja? – uzvratio je Radelić u četvrtak protupitanjem.
Odgovorio nije, ali je otvorio zanimljivu temu. Naime, doktor znanosti Ivan Čehok je dužnost gradonačelnika obnašao do sredine 2011. godine. – Primao sam plaću kao saborski zastupnik, a iz gradskog proračuna mi nije isplaćivan nikakav dodatak na doktorat – iznenađen je bio bivši gradonačelnik.
No da je i primao dodatak, bilo bi to u skladu sa stavom Ministarstva uprave iz rujna 2010. Da je njihov stav tada bio drugačiji, potvrđuju i u Ministarstvu. Bilo je to svega nekoliko mjeseci nakon donošenja Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Odluka i nadzor

Međutim, od 2011., dakle od godine kada je Radelić stigao u Gradsku vijećnicu, Ministarstvo je sve dodatke – osim onog na godine staža – prestalo tolerirati. – Ministarstvo uprave je od 2011. zauzimalo drugačiji stav, u skladu s kojim je i postupalo – da obavljanje dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika nije rad na službeničkom radnom mjestu, niti se može izjednačiti po bilo kojoj osnovi, pa ni u pogledu prava koja uživaju – odgovorili su nam iz Ministarstva. 

 

Zašto su u Gradu čekali devet mjeseci da Radeliću ukinu dodatak od 8 posto?

Unatoč tome, varaždinskom Gradskom vijeću je početkom 2012. bio upućen prijedlog Odluke o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika. Odluka je usvojena i njome je dogradonačelniku omogućeno da prima dodatak na magisterij. Iako bi se moglo posumnjati da se Radeliću možda i nije slučajno omogućio dodatak na magisterij, pročelnica za poslove gradonačelnika Branka Matavulj to demantira. – Odluka je 2012. godine, sukladno propisanoj proceduri, bila na nadzoru te nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. Sada pak postupamo sukladno mišljenju koje smo dobili iz Ministarstva – rekla je prošli tjedan.

Već bi ovog petka na sjednici Gradskog vijeća sporna Odluka trebala biti promijenjena i usklađena s mišljenjem Ministarstva. A iz Ministarstva ističu da su sve jedinice lokalne samouprave dužne uskladiti svoje akte i urediti prava načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, u skladu s presudom Visokog upravnog suda. – Zbog dosad iskazanih oprečnih stavova samog Ministarstva uprave u prethodnom razdoblju, izvršit će se nadzor svih odluka kojima su propisana prava lokalnih dužnosnika – najavili su.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

Nastavite čitati

U fokusu

Novi udar na standard: hrana još skuplja zbog povećanja cijena mineralnih gnojiva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sve veće cijene mineralnih gnojiva mogla bi biti razlog novih još i većih poskupljenja hrane u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija.

Na svjetskom tržištu cijene mineralnih gnojiva vrtoglavo rastu zbog poskupljenja energenata plina i nafte, a veliki proizvođači smanjuju proizvodnju, što nužno dovodi do povećanja cijene umjetnih gnojiva. U takvoj situaciji i poljoprivrednici kalkuliraju jer im ulaganja rastu, pa ni sami ne znaju je li im isplativije smanjivati zasijane površine ili ostati na postojećoj razini proizvodnje.

– Cijene sjemena, zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva su se udvostručile, ali povećane su i cijene žitarica pa smo ovu godinu uspjeli preživjeti – kaže za Slobodnu Dalmaciju Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. On smatra da poljoprivrednici neće odustajati od proizvodnje, jedino će biti manja upotreba mineralnih gnojiva, što će opet utjecati na manje prinose.

– Nama nitko ne može garantirati kolika će cijena pšenice biti dogodine. Poljoprivrednici koji ulaze u sjetvu na kredit uzimaju gnojiva i ostali repromaterijal koji je značajno poskupio. Ako dogodine padne cijena žitarica, oni će bankrotirati – zaključio je Brlošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje