Povežite se s nama

Međimurje

Isprepleteni duh ruralnog Međimurja i velegrada oduševio zahtjevnu zagrebačku kazališnu publiku i strogu kritiku

Objavljeno:

- dana

PREMIJERA

Zahvaljujući ljepoti Črne mati zemle u koju sam se zaljubila na prvo čitanje, dobila sam priliku sjetiti se što je oprost i mogućnost da ga izreknem.

Tako je redateljica Dora Ruždjak Podolski opisala svoj osjećaj kad je na čitanje dobila roman Kristijana Novaka. Nekoliko mjeseci poslije tu je emociju prenijela na kazališne daske. Premijera predstave Črna mati zemla odigrana je u Zagrebačkom kazalištu mladih proteklog vikenda.

Iz kazališta nitko nije izašao ravnodušan. Rijetko je da kritika i publika imaju isto mišljenje, ali Kristijan Novak i Dora Ruždjak Podolski su ih ujedinili. Predstava je, slažu se, uspjela prenijeti atmosferu priče. A baš to je najvažnije, jer struka se slaže da je ovaj, kako mu tepaju, velik i nezaobilazni roman pun nabijene atmosfere koja prijeti eskalacijom. – Sveobuhvatnost, dubina i potresnost, intimne scene iz polumraka, majstorski portreti, mučne epizode nasilja i pedofilije, humoristički proplamsaji i fine refleksije čine ovaj roman ruralnom panoramom i galerijom nezaboravnih portreta – predstavila su knjigu „Moderna vremena“. Autor Kristijan Novak je u knjižici predstave napisao: – Tekst je govorio: “Slušaj me, pričat ću ti o tami”… sada šapuće: “Hodi bliže. Bomo ti pokazali kak je črna.”

Povratak Međimurja

Predstava počinje u dokumentarnom stilu, kad znanstvenici iznose podatke istraživanja o nerazjašnjenih osam samoubojstava (pet muškaraca, dvije žene i devetogodišnje dijete) u malome međimurskome neimenovanome mjestu. Taj podatak odmah upućuje na prikaz društvene patologije i tragedije kolektivnih razmjera, a kad se fokus usmjeri na svađu glavnog junaka Matije Dolenčeca i njegove djevojke, postajemo svjesni toga da je ta patologija kulisa njihove, odnosno njegove osobne patologije
Svi se slažu da posebno fascinira rad jezične savjetnice Ines Carović, koja je postigla da svi glumci, pa i rođena Dubrovčanka, govore precizni međimurski kajkavski. A svi koji su ga čuli, znaju da to nije lako.

Ruralna panorama i galerija  nezaboravnih portreta

Zbog svega toga su se, kad je najavljena predstava, kazalištarci uglavnom pitali kako će dramaturg Tomislav Zajec uspjeti dramatizirati komplicirani roman. Nakon premijere su se jednoglasno složili da je strah bio izlišan. I redateljica je bez problema uspjela stopiti prošlost i sadašnjost te velegradsku sredinu s malime mjestom na hrvatskom sjeveru. – O tom kraju znamo da je ­ bogat kraj i da u njemu HDZ nikada nije dobio izbore – napisao je jedan portal. Ovo je drugi roman Kristijana Novaka, a struka predviđa da će, ako nastavi ovako, postati jedan od najznačajnijih suvremenih domaćih autora. – U nekoj budućoj povijesti hrvatske književnosti pisat će da je Novak vratio Međimurje u mentalnu mapu i izveo ga, zajedno s ruralnim kajkavskim, nakon dugog, nezasluženog tavorenja u dijalekatskom getu, na nacionalnu književnu scenu – zaključuje struka.

DIJALEKT

Svi se slažu da posebno fascinira rad jezične savjetnice Ines Carović, koja je postigla da svi glumci, pa i rođena Dubrovčanka, govore precizni međimurski kajkavski. A svi koji su ga čuli, znaju da to nije lako.

Črna mati zemlja – ZKM 

Redateljica: Dora Ruždjak Podolski
Autor dramatizacije i dramaturg: Tomislav Zajec
Scenograf: Stefano Katunar
Kostimografkinja: Doris Kristić
Suradnica za scenski pokret: Petra Hrašćanec
Skladatelj: Stanko Kovačić
Oblikovatelj rasvjete: Aleksandar Čavlek
Asistentica redateljice: Lea Anastazija Fleger
Asistentica kostimografkinje: Marta Žegura
Jezična savjetnica: Ines Carović
Korepetitor: Milorad Stranić
Oblikovatelj maski: Slavko Vidović 
Autor crteža: Tit Medvešek

GLUME:
Matija: Adrian Pezdirc
Franjo: Dado Ćosić
Majka: Doris Šarić Kukuljica
Baka: Urša Raukar
Dr. Miholjek Lazanin; Hešto: Pjer Meničanin
Dr. Perković; Pujto: Milica Manojlović
Iva: Nataša Dorčić
Dina: Mia Biondić
Teta; Lidija; Terezika Kunčec: Dora Polić Vitez
Učiteljica; Dejanova majka: Suzana Nikolić
Milica; Suzana: Barbara Prpić
Silvija; Franjina majka: Nadežda Perišić Radović
Svećenik; Zvonko Demokracija: Damir Šaban
Mladen Horvat: Danijel Ljuboja
Franjin otac; Dejanov otac; Šogor; Stankec; Imbro Perčić: Zoran Čubrilo
Dejan; Zdravko Tenodi: Jasmin Telalović
Krunek; Mario Brezovec: Mateo Videk
Glazbenik: Stanko Kovačić
Mali Matija: Nikola Ljutić / Leon Bujanović
Inspicijentica: Milica Kostanić

Izvor:
Foto:

Međimurje

Povećanje sigurnosti: na području Općine Nedelišće još tri prometne kamere

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Prema preporuci struke i Policijske uprave međimurske te Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Općini Nedelišće odobreno je postavljanje još tri nove kamere koje bi trebale usporiti i regulirati opterećen promet kroz općinu Nedelišće, kaže nedelišćanski načelnik Darko Dania.

Navodi da će kućišta za kamere biti postavljena na trima novim lokacijama. Kućišta, od kakvih se jedno trenutno već nalazi u Varaždinskoj ulici u Nedelišću, bit će postavljena u Gornjem Hrašćanu (iz smjera Trnovca), Nedelišću (ulica Vladimira Nazora, prema Dunjkovcu) te u Pušćinama (Čakovečka ulica, u smjeru Varaždina).

Kamere će se postaviti u narednih mjesec dana, navodi Dania.

– Razlozi postavljanja kamera uključuju gustoću prometa, nepoštivanje brzine koje su zadane kroz naselje, ali i česte prometne nesreće. Kamere će služiti i za praćenje ostalih kaznenih djela na području Nedelišća – ističe načelnik.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Sveta tri kralja?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Lea Šprajc

Tradicijski božićni običajni ciklus u hrvatskim krajevima završava 6. siječnja, blagdanom Sveta tri kralja. Ljudi so govorili da je tie dien vekši svetek nek Božič kajti so se na tie dien došli tri kràji pokloniti malomu Jezušu. Biblijska zgoda koju spominje kazivač iz Domašinca najopsežnije je opisana u Matejevu evanđelju (2, 1-12).

Početak navedena ulomka iz Matejeva evanđelja glasi – „Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, dođoše s istoka magi…“ Istaknuta riječ magi u drugoj je prijevodnoj inačici Novoga zavjeta zamijenjena riječju mudraci. Kod Perzijanaca i Medijaca magi su bili svećenička kasta koja se bavila zvjezdoznanstvom i proricanjem. Etimološki inventar riječi magi podnosi i značenja poput tumač snova, astrolog, mudrac, čarobnjak, liječnik i sl. Ako se u Bibliji u kontekstu o kojem je riječ ne spominju kraljevi, zašto se onda blagdan zove Sveta tri kralja? Ili zašto pjevamo Tri kralja jahahu?

Darovatelji maloga Isusa kraljevima se počinju nazivati u 6. stoljeću. Od 10. stoljeća mijena nastupa i na likovnim prikazima bogojavljenske scene, pa maloga Isusa više ne daruju magi s frigijskim kapama na glavi, već kraljevi koje prepoznajemo po njihovu najočitijem statusnom simbolu – svijetloj kruni. Zanimljivo da u Bibliji također nema traga ni imenima Gašpar, Melkior i Baltazar. Tu pojedinost, kao i preformulaciju biblijskih maga i mudraca u kraljeve, Nives Opačić tumači kao pučku nadogradnju. Ista autorica piše da su se trojica kraljeva tumačila i kao personifikacija triju razdoblja u čovjekovu života (mladić, muž, starac) ili pak kao personifikacija triju kontinenata (Melkior – Europa, Baltazar – Afrika, Gašpar – Azija).

Biblijsku scenu u kojoj trojica kraljeva pohode maloga Isusa te ga simbolično daruju, na svojstven je način obradila i međimurska usmena književnost. Kao primjer navodim nekoliko stihova pjesme Radoval se Jezuš mali, koju su Vinku Žgancu polovicom 20. stoljeća pjevale dvije pjevačice iz Pleškovca.

Radoval se Jezuš mali z Marijom i Jožefom, k jemu došli su tri krali z velikom poniznostjom.

Iz daleka k jemu idu, da bi ga poštuvali, da to dete malo vidli, da bi ga daruvali.

Navedene su stihove, bilježi Žganec, pjevali dečki (katkada i stariji i oženjeni muškarci) obučeni poput biblijskih kraljeva, za obilaska sela uvečer prije blagdana Sveta tri kralja. Potonji Žgančev opis navodi nas na trag ophodnika zv(j)ezdara, poznatih na hrvatskom sjeveru i sjeverozapadu (ophodnika nalik zvezdarima sjećaju se i neki međimurski kazivači, osobito u pridravskim selima). Osim što su bili obučeni kao biblijski kraljevi, zvezdari su nosili i rekvizit u obliku zvijezde načinjene od obruča sita i ukrašene šarenim papirićima i drugim priručnim materijalima.

Ophodi zvezdara, smatra Milovan Gavazzi, u hrvatskim su krajevima stasali pod utjecajem tradicija iz zemalja srednje Europe, napose Slovenije i Njemačke (Sternsingeri). Zvezdari se mogu dovesti u vezu i s tradicijom koja je nedvojbeno starija od spomenute srednjoeuropske – koledama, o čemu pak svjedoči pjesmovni repertoar ophodnika zvezdara, u nekim slučajevima identičan onom koledarskom.

Nastavite čitati