Povežite se s nama

Međimurje

Isprepleteni duh ruralnog Međimurja i velegrada oduševio zahtjevnu zagrebačku kazališnu publiku i strogu kritiku

Objavljeno:

- dana

PREMIJERA

Zahvaljujući ljepoti Črne mati zemle u koju sam se zaljubila na prvo čitanje, dobila sam priliku sjetiti se što je oprost i mogućnost da ga izreknem.

Tako je redateljica Dora Ruždjak Podolski opisala svoj osjećaj kad je na čitanje dobila roman Kristijana Novaka. Nekoliko mjeseci poslije tu je emociju prenijela na kazališne daske. Premijera predstave Črna mati zemla odigrana je u Zagrebačkom kazalištu mladih proteklog vikenda.

Iz kazališta nitko nije izašao ravnodušan. Rijetko je da kritika i publika imaju isto mišljenje, ali Kristijan Novak i Dora Ruždjak Podolski su ih ujedinili. Predstava je, slažu se, uspjela prenijeti atmosferu priče. A baš to je najvažnije, jer struka se slaže da je ovaj, kako mu tepaju, velik i nezaobilazni roman pun nabijene atmosfere koja prijeti eskalacijom. – Sveobuhvatnost, dubina i potresnost, intimne scene iz polumraka, majstorski portreti, mučne epizode nasilja i pedofilije, humoristički proplamsaji i fine refleksije čine ovaj roman ruralnom panoramom i galerijom nezaboravnih portreta – predstavila su knjigu „Moderna vremena“. Autor Kristijan Novak je u knjižici predstave napisao: – Tekst je govorio: “Slušaj me, pričat ću ti o tami”… sada šapuće: “Hodi bliže. Bomo ti pokazali kak je črna.”

Povratak Međimurja

Predstava počinje u dokumentarnom stilu, kad znanstvenici iznose podatke istraživanja o nerazjašnjenih osam samoubojstava (pet muškaraca, dvije žene i devetogodišnje dijete) u malome međimurskome neimenovanome mjestu. Taj podatak odmah upućuje na prikaz društvene patologije i tragedije kolektivnih razmjera, a kad se fokus usmjeri na svađu glavnog junaka Matije Dolenčeca i njegove djevojke, postajemo svjesni toga da je ta patologija kulisa njihove, odnosno njegove osobne patologije
Svi se slažu da posebno fascinira rad jezične savjetnice Ines Carović, koja je postigla da svi glumci, pa i rođena Dubrovčanka, govore precizni međimurski kajkavski. A svi koji su ga čuli, znaju da to nije lako.

Ruralna panorama i galerija  nezaboravnih portreta

Zbog svega toga su se, kad je najavljena predstava, kazalištarci uglavnom pitali kako će dramaturg Tomislav Zajec uspjeti dramatizirati komplicirani roman. Nakon premijere su se jednoglasno složili da je strah bio izlišan. I redateljica je bez problema uspjela stopiti prošlost i sadašnjost te velegradsku sredinu s malime mjestom na hrvatskom sjeveru. – O tom kraju znamo da je ­ bogat kraj i da u njemu HDZ nikada nije dobio izbore – napisao je jedan portal. Ovo je drugi roman Kristijana Novaka, a struka predviđa da će, ako nastavi ovako, postati jedan od najznačajnijih suvremenih domaćih autora. – U nekoj budućoj povijesti hrvatske književnosti pisat će da je Novak vratio Međimurje u mentalnu mapu i izveo ga, zajedno s ruralnim kajkavskim, nakon dugog, nezasluženog tavorenja u dijalekatskom getu, na nacionalnu književnu scenu – zaključuje struka.

DIJALEKT

Svi se slažu da posebno fascinira rad jezične savjetnice Ines Carović, koja je postigla da svi glumci, pa i rođena Dubrovčanka, govore precizni međimurski kajkavski. A svi koji su ga čuli, znaju da to nije lako.

Črna mati zemlja – ZKM 

Redateljica: Dora Ruždjak Podolski
Autor dramatizacije i dramaturg: Tomislav Zajec
Scenograf: Stefano Katunar
Kostimografkinja: Doris Kristić
Suradnica za scenski pokret: Petra Hrašćanec
Skladatelj: Stanko Kovačić
Oblikovatelj rasvjete: Aleksandar Čavlek
Asistentica redateljice: Lea Anastazija Fleger
Asistentica kostimografkinje: Marta Žegura
Jezična savjetnica: Ines Carović
Korepetitor: Milorad Stranić
Oblikovatelj maski: Slavko Vidović 
Autor crteža: Tit Medvešek

GLUME:
Matija: Adrian Pezdirc
Franjo: Dado Ćosić
Majka: Doris Šarić Kukuljica
Baka: Urša Raukar
Dr. Miholjek Lazanin; Hešto: Pjer Meničanin
Dr. Perković; Pujto: Milica Manojlović
Iva: Nataša Dorčić
Dina: Mia Biondić
Teta; Lidija; Terezika Kunčec: Dora Polić Vitez
Učiteljica; Dejanova majka: Suzana Nikolić
Milica; Suzana: Barbara Prpić
Silvija; Franjina majka: Nadežda Perišić Radović
Svećenik; Zvonko Demokracija: Damir Šaban
Mladen Horvat: Danijel Ljuboja
Franjin otac; Dejanov otac; Šogor; Stankec; Imbro Perčić: Zoran Čubrilo
Dejan; Zdravko Tenodi: Jasmin Telalović
Krunek; Mario Brezovec: Mateo Videk
Glazbenik: Stanko Kovačić
Mali Matija: Nikola Ljutić / Leon Bujanović
Inspicijentica: Milica Kostanić

Izvor:
Foto:

Međimurje

Povodom Dana policije nagrađeni interventni policajci PU međimurske jer su na Pagu na ramenima nosili brodolomce

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MUP/PU međimurska

U novoj konferencijskoj dvorani sjedišta Ministarstva unutarnjih poslova, uz moto “Zajedno gradimo siguran svijet”, svečano je 29. rujna obilježen Dan hrvatske policije i blagdan njenog zaštitnika sv. Mihovila.

Domaćini svečanosti bili su izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović te glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

Tijekom današnjesvečane akademije, pojedincima i skupinama koji su se u proteklih godinu dana ostvarili iznimne radne rezultate uručene su nagrade, priznanja i zahvalnice Ministarstva unutarnjih poslova.

Ove godine iz redova međimurskih policajaca zahvalnice su primili policijski službenici Interventne jedinice policije. Zahvalnica se dodjeljuje policijskim službenicima Ministarstva koji su nesebično pomažući ostvarenju prava građana te na sličan način djelujući u njihovu korist, doprinijeli ugledu policije ili na drugi način dali dodatni doprinos policijskom djelovanju u zajednici.

– Krajem lipnja ove godine četvorica policijskih službenika iz Interventne jedinice policije sudjelovali su u spašavanju trojice brodolomaca tijekom pružanja ispomoći kolegama iz Policijske postaje Novalja na otoku Pagu. Radilo se iznimno zahtjevnom pothvatu, pošto su temperature bile vrlo visoke, a teren iznimno nepristupačan. Njemački državljani nakon brodoloma bili su fizički i emocionalno iscrpljeni te se bosi nisu mogli kretati po oštrim stijenama i škarpama. Ujedno, za jednim od brodolomaca morali su dodatno tragati jer se odvojio od ostale dvojice. Kako bi im pomogli i time spasili živote, požrtvovni interventnih policajci nosili su ih, čak i na ramenima, te ih uspješno prenijeli na sigurno – objavila je PU međimurska.

Zahvalnice su iz ruku ministra unutarnjih poslova i glavnog ravnatelja policije primili Nenad Veselko (zapovjednik tima interventne policije), Dalibor Turk (vođa grupe interventne policije), Dragutin Horvat (policijski službenik interventne policije) i Marko Jagić (policijski službenik interventne policije).

Motoristi

Policijaci PU međimurske iskazali su se na još jednom mjestu.
U srijedu, 27. rujna u Puli je održano 13. po redu natjecanje policijskih motorista, koje od 2015. godine nosi naziv Memorijal Šime Buzov. Natjecanje nosi naziv po policijskom službeniku PU splitsko-dalmatinske Šimi Buzovu koji je 26. rujna 2014. godine smrtno stradao u prometnoj nesreći kod Starigrada, putujući službenim motociklom na natjecanje u Pulu.

Natjecanje su organizirali Uprava za javni red i sigurnost, Služba prometne policije i Policijska akademija, uz organizacijsku podršku Policijske uprave istarske, a svoje vještine pokazalo je četrdesetak najboljih policijskih motociklista, po dva iz svake policijske uprave i dva iz Mobilne jedinice prometne policije.

Natjecanje se odvijalo pojedinačno i ekipno, a u konkurenciji pojedinačno, prvo mjesto osvojio je Ivan Ljubas iz PU osječko-baranjske. Drugo mjesto pripalo je Slavku Lijiću, također iz PU osječko-baranjske, dok je treći bio Tomislav Soldo iz PU istarske. U konkurenciji ekipno, najbolja je bila ekipa iz PU osječko-baranjske (Ivan Ljubas i Slavko Lijić). Drugo mjesto osvojila je ekipa PU istarske (Tomislav Soldo i Zvonimir Mijačević), dok su treća mjesto osvojili policijski službenici PU međimurske, Neven Celinger i Branimir Leko iz Postaje prometne policije Čakovec.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO U Čakovcu obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Čakovca, u suradnji s Hrvatskim zavodom za socijalni rad – Područni ured Čakovec, Obiteljskim centrom – Područna služba međimurska, Policijskom upravom međimurskom, Domom za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“ Čakovec i Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Međimurske županije u Čakovcu, obilježilo je 22. rujna, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Uz slogan i nit vodilju obilježavanja „Reci ‘ne nasilju’“, na čakovečkom Trgu republike poslali su poruku nulte stope tolerancije na nasilje, uz simboliku 13 pari cipela za 13 preminulih žena u 2022.

U akciju su se uključili i učenici Srednje škole Čakovec i Gospodarske škole Čakovec koji su na prigodnom štandu učili o važnosti prevencije i edukacije te poslali i osobnu poruku osude nasilja.

Ispred Povjerenstava za ravnopravnost spolova Grada Čakovca i Međimurske županije predsjednica gradskog povjerenstva Franciska Ćetković, ujedno predsjednica Udruge umirovljenika Grada Čakovca, pritom je naglasila da je upravo prevencija najvažnija i da je ključno educirati djecu i mlade kako bi bili socijalno odgovorne osobe.

Kako je pritom napomenuto, rodno uvjetovano nasilje nije privatna stvar pojedinca, već se radi o općem društvenom problemu.

Stoga organizatori obilježavanja ovakvih tipa traže odlučnije postupanje institucija društva u zaštiti žrtava, suzbijanju nasilja u obitelji, kao i bilo kojeg oblika nasilja.

Prema riječima predsjednice povjerenstva, Hrvatska je 3. zemlja u Europi prema broju ubijenih žena, a u posljednjih 20 godina u našoj zemlji život je izgubili gotovo 400 žena.

Niz zakonskih promjena

Pomaka u prevenciji ovakvih nemilih događaja, u smanjenju crne brojke, ali i većim kaznama za prekršitelje ima, pa je tako najavljen niz zakonskih promjena u ingerenciji Vlade RH.

Kako kažu, upravo je to odrađeno dijelom i na inicijativu nevladinih udruga civilnih društva, čemu su doprinijele i akcije ovakvog tipa koje osvješćuju javnost o ovom problemu.

– Vlada RH prije nepunih mjesec dana donijela je niz zakonskih promjena koje se odnose na kazneni i obiteljski zakon, Zakon o sprečavanju nasilja u obitelji te što je posebno važno uvodi se kazneno djelo femicida, to je ubojstvo žena na posebno okrutan način. Očekuje se da se s novim promjenama ide u javnu raspravu, nakon toga u saborsku proceduru, a uvođenje se očekuje od 1. siječnja 2024. godine. U novom setu zakona, osim uvođenja kaznenog dijela femicida, spolno zlostavljanje iz prekršajnog prelazi u kazneno djelo, a nizom zakonskih obveza intencija je zaštititi žrtvu – objasnila je Ćetković i dodala da se osniva fond pri resornom ministarstvu koji će zaštititi roditelja kojem se za djecu ne plaća alimentacija, što je ujedno jedan vid zlostavljanja i zanemarivanja.

Novina je i mjera približavanja koja će iznositi najmanje 50 metara, a ako se mjera prekrši, zamjenjuje se kaznom istražnog zatvora.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje