Povežite se s nama

Tema dana

Istina je da južina djeluje na ljudsko ponašanje

Objavljeno:

- dana

Milan Sijerković

Milan Sijerković ovih je dana tražena osoba. Zaustavljaju ga kumice na placu, meteoropati, ljudi koji baš planiraju skijanje, pasionirani šetači planinama…Sve ih zanima isto – kakvo vrijeme najpoznatiji hrvatski meteorolog prognozira.

Nekoga zanima zbog salate u vrtu, druge da ne bacaju uludo novac na skijališta bez snijega, one treće, pak, trebaju li sakupljati zalihe sedativa i analgetika. Dok su nas uvjeravali kako je pred nama “najhladnija zima u povijesti mjerenja vremena”, u siječnju su pčele počele izlaziti iz košnica, pitanje je jesu li medvjedi uopće zaspali zimski san i na vrtovima niču prvi proljetni plodovi.

Nagle promjene vremena utječu na psihičko i fizičko zdravlje ljudi

Priroda se prva pobunila, a dokazano je da svi koji su kukali kako ih bole zglobovi jer će se promijeniti vrijeme imaju znanstveno uporište u svojim tvrdnjama. Milan Sijerković kao umirovljenik voli biti aktivan. Osim što se brine o unucima, piše knjige i jednom tjedno prognozira vrijeme na Novoj TV. Ima sreću, veli, pa nije meteoropat.
– Uopće nemam tih problema iako bi mi to možda olakšalo posao pri prognoziranju. Supruga jest. Osobito je osjetljiva na južinu, što je prisutno kod mnogih. Upravo to imamo ovog siječnja, ove zime općenito. Čudi me da nema nekakvih epidemija…
Mislite na epidemije, primjerice, zločina, s obzirom na jugo?
Nisam mislio tako drastično. No istina jest da južina djeluje na voljnost za rad, koncentraciju, na agresiju – na sve povezano sa živcima. Nisam doduše biometeorolog, ali o tome obično znam malo više od drugih. Premda, osobno, velim, nisam osjetljiv na vrijeme. Ali shvaćam sve ove druge koji jesu.
Kad ste spomenuli “poslovnu voljnost”, mogu li pretpostaviti da moja apsolutna nevoljkost da uopće sjednem za tastaturu zapravo ima veze s vremenom?
Sigurno. Doduše, nečija reakcija na vrijeme je subjektivna stvar. Opće je pravilo da ova južna stanja koja donose toplinu i onda kad ne bi trebala, djeluju na nas. Naš je organizam naviknut da se ravna ne samo po vremenu, nego da je sukladan klimi, podneblju… Čim se događa nešto s vremenom, a u duljem vremenskom razmaku možda i s klimom, ili dođe do nekih neobičnih promjena u atmosferskim zbivanjima, naš organizam naprosto ne može pratiti te promjene. Onda reagira na različite načine. I putem fizičkih bolova i psihičkih smetnji. Tako da se ne čudim što se mnogi žale, iako je ovo vrijeme, recimo, povoljno u nekom smislu – uštede u grijanju, šetnje na čistom zraku. Lijepo je dobiti manji račun za plin, ali ovo je poremećaj. Nije normalno. Pretoplo je.

U odnosu na prosjek, do sada je siječanj u Varaždinu bio i 10-ak stupnjeva topliji od uobičajenog

Nekih 6 do 7 stupnjeva, vele?
I više. Evo, baš sam pred neki dan gledao podatke za Varaždin. U odnosu na prosječni siječanj, prvih je nekoliko dana u mjesecu bilo čak devet do deset stupnjeva više nego što je to uobičajeno za ovo doba godine.
Je li to nešto totalno novo ili se već događalo u povijesti?
To se ponavlja otprilike svakih dvadesetak godina. Jasno je da to sa sobom donosi znatno više nevolja nego koristi.

Zimski san

I životinje trpe?
Kako da ne. Evo, pčele su preuranjeno izašle iz košnica. One obično izlaze tek u drugom dijelu veljače ili u ožujku, kad neko bilje lista, cvate. U veljači se već pojavljuju barem one proljetnice – visibabe, jaglaci… Sad je to ipak prerano. Ne samo za pčele.
Znači li to da ne bi trebalo čuditi pri šetnji šumom ako naletimo na medvjeda? Ili spavavaju normalno zimski san?
Ne znam jesu li uopće zaspali. Ako nisu – eto nevolje. Moraju tražiti hranu i spuštaju se u područja gdje žive ljudi. Čudim se da do sada nije bilo nekih problema s njima. Nevolje u zraku prenose se i na zemlju – ljude, biljke i životinje. Svi vremenski poremećaji imaju odraza na našu svakodnevicu. Čini se da je u zadnje vrijeme sve više takvih poremećaja što se povezuje s globalnim zatopljenjem. Iako mnogi to gledaju pojednostavljeno. Možda bismo za ovu zimu zaista trebali govoriti da i u nas vlada globalno zatopljenje, ali ne vjerujem da i Amerikancima trenutno na pamet pada termin “zatopljenje”. Tragikomedija.
Što se tamo zbiva? Kako to protumačiti?
Kad je riječ o globalnom, misli se na svijet u cijelosti, a ne na područje kontinenta, a još manje regije. Globalno se zatopljenje pokazuje porastom srednje godišnje temperature zraka u svijetu kao cjelini. Vrlo je vjerojatno da će i ova godina to pokazati, ali regionalno ili lokalno može biti velikih odstupanja.
Kako struka objašnjavaju te promjene?
Prvi uzrok je u atmosferskim strujama, cirkulaciji… Te zračne struje inače imaju svoje uobičajene puteve. Od godine do godine dolazi do odstupanja. To su male promjene na koje su ljudi naviknuti. Recimo, ako se srednja siječanjska temperatura razlikuje za tri do četiri stupnja godišnje, to nitko neće zamijetiti. Nezgodno je kad se putovi zračnih struja poremete tijekom duljeg perioda. U takvim okolnostima imamo pretople zime. Upravo to se događa u zadnjih dvadesetak godina na sjevernoj polutki – zime su toplije nego prije 40 godina. Ako su godišnja doba toplija, ne samo zime, reći ćemo da je nastupio porast godišnje temperature. Tek tada govorimo o globalnom zatopljenju. I tada dolazi do odstupanja. Potkraj 19. stoljeća u New Yorku je u ljeto zavladao veliki val topline. Prolaznik je prolaznika sućutno upitao je li i njemu vruće. Ovaj je izvadio pištolj i ubio ga. Eto, i u tom slučaju vrijeme je bilo smrtonosno. Želim reći da čovjek ipak pripazi što u takvim slučajevima razgovara s ljudima. Žalosno, ali je tako.
Opet južina?
Ne samo južina. Bilo kakvo vrijeme koje odstupa od godišnjeg doba u kojemu se nalazimo.
Kad tako pričate, kao da smo neki strojevi na kojima netko pritišće gumbiće i programira nas. Kako za sve, tako i za godišnje doba. Ako se nešto poremeti, sve ode k vragu?
Upravo tako. Sve ode k vragu. Počevši od zdravlja i ponašanja pa do drugih svakodnevnih stvari. Promet, primjerice. Možete si misliti što znači onaj snijeg u Americi, kolaps u prometu – ljudi kasne na posao, škole i tvornice ne rade… Svako vrijeme koje odstupa od uobičajenog osim što, dakle, nije dobro, ujedno nas i košta.

Ljudske greške

Dobro, objasnili ste mi strujanja zraka. Ali ne događa li se dio toga i ljudskom greškom? Recimo, nuklearnim pokusima, običnim dezodoriranjem…
Najgora je nevolja baš to što u svemu postoji i ljudska greška. Spomenuli ste atomske pokuse. Točno je da su, u vrijeme kad su bili dozvoljeni, nekoliko godina ljeta bila hladnija jer je sva radioaktivna prašina i ostalo „podignuto“ s tla tim eksplozijama, došlo u atmosferu. Nazovimo to sve prašinom – u ovom je slučaju doista sprečavala slobodan pristup sunčevim zrakama do zemlje i manje je grijala zemlju. Nakon učestalih pokusa nekoliko je ljeta bilo zamjetno hladnije od prosjeka. Dakle, to je jedan od razloga u kojima čovjek ima svoj utjecaj.

Najgore je to što svemu pridonosi i sam čovjek

Navodno već, mislili smo, benignim dezodoransima, možemo dovesti do ozbiljnih klimatskih poremećaja?
Onečišćavanje zraka svakako nepovoljno utječe na klimu. Onečišćavanje plinovima poput ugljikovog dioksida koji ima osobinu upijanja topline koju zrači zemlja i onda je dijelom iznova vraća prema zemlji. Zbog toga je temperatura na zemlji viša nego što bi bila bez tog dodatnog ugljikovog dioksida. U atmosferi ga ima i u prirodnim okolnostima, ali zahvaljujći industriji, prometu, grijanju u kućnim ložištima, priskrbili smo si veću količinu dioksida i još nekih plinova s istom osobinom upijajanja zemljinog zračenja i vraćaju se natrag prema zemlji čime se povisuje temperatura. Dakle, to je ono što je opasno. Onečišćavanje atmosfere ne samo da je prisutno nego se i pojačava.
Koji su glavni izvori?
Industrija svakako. Ali i poljodjelstvo djeluje. Primjerice, za potrebe uzgoja nekih kultura krče se šume. U tom se slučaju bitno mijenja odnos grijanja zemlje – gole zemlje koja se potom pretvara čak i u pustinju. Čuli ste o južnom dijelu Sahare, glasovitom Sahelu, gdje su suše učestale zbog prevelikog raskrčivanja šuma. Ili pak u stočarstvu – previše trave se popase. Uništava se mlada šuma. Remete se toplinski odnosi.

Zemlju očekuje vrlo nepovoljna klimatska budućnost

Znači nije samo industrija kriva. Kriva je i priroda, a i to što većina ljudi živi u velikim gradovima gdje se moraju grijati, a tu se troši gorivo koje, osim topline, razvija i te plinove. Oni, dakle, nastaju zbog različitih djelatnosti na Zemlji, počevši od industrije, prometa, puno ljudi u gradovima, zbog poljoprivrede… Svi takvi plinovi uzrokuju porast temperature na zemljinoj površini. Prije svega morali bismo smanjiti emisiju tih plinova, tako što bismo regulirali sve aktivnosti koje uopće uzrokuju njihovo dospijevanje u atmosferu.
Bili bismo naivni kad bismo vjerovali u promjenu ljudske ćudi i osjećaja za prirodu. Čemu, dakle, sve ovo vodi?
Vrlo nepovoljnoj klimatskoj, dakle i ljudskoj budućnosti. Nastavak zatopljenja izazvao bi velike poremećaje. Led se već sada topi i razina mora sustavno raste.

Širenje zaraza

Ne šire li se na taj način zaraze?
Itekako. Dolaze komarci koji donose određene bolesti. Dakle, konkretna zdravstvena opasnost. Lančanom reakcijom, došlo bi do migracije ljudskog i životinjskog svijeta. Ne bih sada želio ulaziti u to crnilo.
Niti ja, ali možda se ljudi ipak malo uplaše pa postanu oprezniji.
Ne znam. Ali u svakom slučaju došlo bi do općeg globalnog zatopljenjenja…
… koje bi u konačnici dovelo do općeg potopa?
Grubo rečeno. Sigurno da bi. Kad bi se otopio i led na Antarktici (ali za sada na sreću nema znakova da se otapa uopće), razina mora narasla bi za 50 do 60 metara. A, priznajmo da je to već katastrofa. Ali, nemojmo samo o tako crnome.
Dobro, nećemo. Recite mi jednu dobru stvar koja se događa svim ovim promjenama? Osim računa za grijanje.
Pa, zapravo nema puno dobrih stvari. Možda bi se našle, ali pretežu loše. Utjecaj na ljudsko zdravlje, na svakodnevicu, na sve gospodarske grane. Neregularne promjene klime loše djeluju. Jer svijet je naviknut živjeti u nekoj ravnoteži s okolišem. A okolišu pripada i klima. Čim dođe do nekih poremećaja, mi ne možemo tako naglo uskladiti naš način života. Kao sa zatopljenjem, jednako loše bismo prošli i sa zahladnjenjem.

Kad dođe do poremećaja čovjek se ne može tako naglo prilagoditi

Dok se klima drži nekog prosjeka, sve je dobro. Ima jedna izreka koja kaže: Zlo je kad zima ne ide zimom. Ako rano toplo nastane, ljuta zima rado pristane. Ako je preuranjeno došlo proljeće ili je zima bila preblaga, postoji opasnost da će proljeće biti hladno. Čovjek je, dakle, odvajkada prosudio da nepravilne promjene vremena nepovoljno utječu. Jer čim je proljeće hladno, loše je za poljoprivredu – ne može se na vrijeme sijati, saditi, pa neka padne mraz i… Znanstvenici misle da je narod bedast i da njegova mudrost ne podliježe nekim zakonskim pravilima. Međutim, nije sve u znanosti.
Je li se ikada dogodilo nešto slično?
Četrdeset sam godina radio kao prognostičar. Ljudi zaboravljaju. Recimo, u siječnju 2007. je također bilo izvanredno toplo. Najtopliji siječanj otkad se mjerilo vrijeme. Bilo je šest do sedam stupnjeva toplije od prosjeka. Znači, ovaj će ga, ako izdrži do kraja, ipak nadmašiti. Bilo je zima – jedna davna, 1290. godine. Iznimno topla zima. Zabilježeno u raznim kronikama. O Božiću djevojke su u crkvu dolazile okićene svježim cvijećem. Dakle, i u doba kad nije bilo globalnog zatopljenja događale su se vrlo neobične klimatske promjene.

Tajne prirode

Očigledno je puno toga što ne znamo o prirodi.
Priroda ima još dosta svojih tajni. Naša ih znanost ne može protumačiti niti predvidjeti. U tom siječnju dečki su se u Njemačkoj normalno kupali, sazrele su jagode, a u vinogradima su se na lozi otvorili pupovi.
Ljudi su uvijek čekali i pomno gledali vremensku prognozu. Istovremeno, uvijek su sumnjali u njezinu točnost. Ove su zime “došli na svoje”. Najavljivana je najhladnija zima u povijesti – i do minus 30 – a evo…
Sadašnje prognoze više se ne zasnivaju, kao nekada, na iskustvu prognostičara – dakle, ne na subjektivnim, nego na objektivnim temeljima. Pojedini sastojci vremena – temperatura, vjetar, vlaga – izračunavaju se pomoću formula koje prikazuju fizikalne promjene u atmosferi.

Prema našim prognozama, sigurno ne postoji opasnost niti mogućnost za neko jako zahladnjenje

Dakle, atmosferka se zbivanja mogu pretočiti u neke formule. Nekada je, recimo kad sam ja počeo raditi, sustav za prognoziranje bio puno primitivniji. Imali smo vrlo malo objektivnih pokazatelja o vremenu pa je vrlo važno bilo iskustvo prognostičara – što znači da su prognoze bile prilično subjektivne. Sada kad su objektivnije, promašaji su rjeđi. Za peti dan unaprijed jednako su točne kao otprilike prije 20 godina za sutradan. Još uvijek ima određenih promašaja, ali nikad gotovo potpunog fulanja.

Dobro onda, hoće li biti snijega?
Naravno, samo ne znamo kada.
Ove ili iduće godine?
Vjerujem da će ove zime još biti snijega i hladnoće.
Što je s tom, dakle, prognoziranom najhladnijom zimom u povijesti?
To nisu prognozirali meteorolozi, nego neki nadrimeteorolozi. Ili neki za koje ja ne znam na osnovu čega im takvi podaci. To su podaci izvana, naši meteorolozi to nisu prognozirali. Kad je DHMZ objavljivao prognozu, govorili smo da će ova zima biti toplija od prosjeka, ali nisam niti u snu pomislio da će biti ovoliko toplija. Početkom mjeseca sam u svojoj prognozi četvrtkom na Novoj TV rekao da će siječanj biti topliji od prosjeka. Na temelju znanstvenih izračuna i ta se prognoza ostvaruje. Što će se dogoditi sa siječnjom do kraja mjeseca, nije zahvalno prognozirati jer ostalo je još pola mjeseca.
Kakvo nas, dakle, vrijeme očekuje?
Prema našim prognozama, sigurno ne postoji opasnost niti mogućnost za neko jako zahladnjenje. Ali još ostaje onaj zadnji tjedan siječnja koji može sve promijeniti.

Meteoropatija

Je li meteoropatija znanstveno utemeljena ili je to stvar psihičke prirode?
Znanstveno je utemeljeno da čovjek reagira na promjene vremena. Ali da je to dosta subjektivno, istina je.
A, vi?
Ja uopće ne reagiram. Osim što ne volim neke vrste vremena. Recimo, ne volim pretoplo vrijeme ljeti. Ne osjećam unaprijed nikakve tegobe, nemam problema.
Vidim, dosta vas zaustavljaju na cesti. Uglavnom žene.
Moram priznati da me ljudi najviše pamte zbog tih izreka. Uglavnom stariji. Doduše, ima i mlađih. Šećem tako tržnicom neki dan i prođem kraj nekih momaka. Jedan drugome me pokazuje i veli: “Znaš ti tko je taj tip?” Ovaj veli: “Nemam pojma.” “To ti je onaj meteorolog s Nove. Znaš, ma on ti prognozira one poslovice.”

Vrijeme i ratovanje

Da vrijeme nije samo pitanje hoće li padati kiša, biti nam toplo ili hladno, već da se ono može “kreirati” pa iskoristiti i u puno opasnije svrhe te doslovno postati dijelom ratne taktike, oduvijek se pretpostavljalo.
No jedini dokazani slučaj se odigrao za vrijeme rata u Vijetnamu. Amerikanci su u vrijeme monsuna zasijavali oblake određenim kemijskim tvarima kako bi palo još više kiše od ionako obilnih količina.
Cilj je bio izazvati poplave u podzemnim skloništima i tunelima kojima je Vijetnam bio isprepleten, a koje Amerikanci drukčije nisu mogli osvojiti. Takav oblik ratovanja zabranjen je svjetskim konvencijama.

siječanj

veljača

ožujak

travanj

Kaj v januaru od zime poka, to na jesen dobro rodi. Bole je videti vu februaru gladnoga vuka nego v robači človeka. Ožujski prah je draži od srebra i zlata. Aprilski mraz napravi več škode kak letna toča i suša skup.

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

Pilip napija, a Sofija dopija. Medardov dež na saku tablu sena vudri. Srpanj močvaran svakomu je kvaran. Lovrenc leda vu vodu hiti.

rujan

listopad

studeni

prosinac

Tko po Maloj Meši kosi, taj na peći suši. Sveti Luka snegom fruka. Katalena na belem dojahala. Nema zime dok Božić ne mine.

Izvor:
Foto: Siniša Sović

Glazba

Porin ove godine slavi četvrt stoljeća, među nominiranima su čak tri iz Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

porin

Nagrada Porin ove godine doživljava jubilarno, 25. izdanje, a među nominiranima su i tri imena iz Međimurja.

U kategoriji nagrade Porin “Novi izvođač godine” nominirana je Carla Belovari iz Svete Marije, pri čemu su u toj kategoriji nominirani i bend Fluentes te Boris Štok. Osim Carle, nominirana je i mlada Zsa Zsa, pravim imenom Jelena Žnidarić, iz Pušćina. Njezino se ime našlo u kategoriji “Najbolja vokalna suradnja”. Zsa Zsa je u duetu s Vannom otpjevala singl “Tragom svojih tragova”. U istoj kategoriji nominiran je i duet Olivera Dragojevića i Željka Bebeka (“Ako voliš ovu ženu”) te Bang bang feat. Saša Antić (“Kako stoje stvari”).

Mirko Švenda-Žiga sa suradnicima, Krunoslavom Lajtmanom te Tonijem Eterovićem, nominiran je za “Najbolji album popularne duhovne glazbe”. Radi se o albumu “Tri kralja jahahu”.

porin

Toni Eterović, Krunoslav Lajtman i Mirko Švenda Žiga

Najviše nominacija, čak 9, ove godine ima Mia Dimšić i suradnici. Nominacije i nagrade raspoređene su u 35 kategorija, a pristiglo je 1645 prijava. Pobjednici će biti proglašeni na svečanoj dodjeli 23. ožujka u splitskoj Spaladium Areni.

Nastavite čitati

Tema dana

Uspješno odrađen kamp

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KOŠARKA

Košarkaški kamp u organizaciji KK Grafičar opravdao je svoje postojanje.

U sedam dana mladi ludbreški košarkaši, uz pomoć kvalitetnih trenera s područja naše i susjednih županija kao te posebno gostujućih trenera iz KK Cedevita napravili su veliki pomak u svom košakšakom znanju. Zanimljivo ej bilo i gostovanjre prof. Ante Tomas, a među demonstartorima bili su sadašnji i budući prvoligaški igrači. Kroz kamp je prošlo sedamdesetak mladih, a izdvojio je dvojac Grafičara Vađunec i Virag, od kojih u klubu mnogo očekuje u sljedećim sezonama. Mladi trenerski kadar ludbreškog kluba odradio je najveći dio posla oko kampa a u tome su sudjelovali Siniša Beser i trener mlađih kategorija Tomislav Horvat, a svoj udio dali su i trener Danijel Papp te Igor Dijanošić.

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje