Povežite se s nama

U fokusu

Istina o proračunu Grada Varaždina: građanima i udrugama Habuš obećavao novac koji ne postoji

Objavljeno:

- dana

ANALIZA

Što je proračun? To je temeljni financijski dokument u kojem su iskazani svi planirani godišnji prihodi i primici te svi izdaci i rashodi Grada Varaždina koje odobrava Gradsko vijeće.

Iz proračuna se može saznati koliki su i koji ukupni prihodi Grada, koliki su ukupni rashodi, što sve Grad financira, koliko se novca troši za gradsku upravu, a koliko za komunalnu i stambenu djelatnost te uređenje prostora, zatim za kulturu, znanost i sport, koliko novca Grad izdvaja za financiranje dječjih vrtića, a koliko za osnovne škole i socijalnu skrb… Proračun je sve samo ne neozbiljan dokument.

Prihodi i primici

Prihodi i primici proračuna su financijska osnova kojom jedinica lokalne samouprave financira sve potrebe svojih funkcija. Svaki grad, ovisno o broju stanovnika, ekonomskoj razvijenosti, komunalnoj razvijenosti i ostalim čimbenicima, ostvaruje visinu prihoda i primitaka koji predstavljaju fiskalni kapacitet. Prihodi i primici se dijele na tri glavne skupine: (a) prihode poslovanja, (b) prihode od prodaje nefinancijske (materijalne) imovine te (c) financijske primitke.
U razdoblju od 2008. do 2016. godine prihodi i primici Grada Varaždina kretali su se u rasponu od 196 do 264 milijuna kuna. U posljednje tri godine (2014. do 2016.) u prosjeku su iznosili 220,81 milijuna kuna. Na temelju toga je napravljena procjena prihoda i primitaka za 2017. godinu, koja je pokazala da bi primici i prihodi mogli iznositi 220 milijuna kuna.
Podloga za procjenu prihoda u 2017. je bila ostvarenje u 2016. te praćenje aktualnih poteza Vlade RH. S obzirom na to da se u 2017. ne očekuje rast niti jednog od ključnih izvora proračuna (porez, prirez, komunalna naknada), a da se istovremeno očekuje smanjenje komunalnog doprinosa te, prije svega, poreza na dohodak i prireza na porez na dohodak, uspjeh će biti ostvarenje prihoda i primitaka većih od 220 milijuna kuna. Tu je važno napomenuti da se smanjeni porez i prirez na dohodak mogu namiriti iz državnog Proračuna (Fond za izravnanja), što je u procjeni i napravljeno, no i tu postoji realna dvojba o tome hoće li to biti adekvatno namireno.

Rashodi i izdaci

Rashodi i izdaci proračuna se odnose na fakture koje jedinica lokalne samouprave dobiva od dobavljača ili financijske odljeve koje daje svojim korisnicima. Rashodi i izdaci se dijele na tri glavne skupine: (a) rashode poslovanja, (b) rashode za nabavu nefinancijske (materijalne) imovine te (c) financijske izdatke. U razdoblju od 2008. do 2016. godine rashodi i izdaci Grada Varaždina kretali su se rasponu od 200 do 294 milijuna kuna, pri čemu su u razdoblju od 2014. do 2016. ostvareni u rasponu od 207 do 231 milijuna kuna, što ukazuje da je prosječna potrošnja proračunskog novca iznosila oko 215,8 milijuna kuna.

Odnos

Analiza je pokazala da su od 2014. do 2016. prihodi i primici u prosjeku iznosili 220,81 milijuna kuna, a rashodi i izdaci 215,84 milijuna kuna. Razlog smanjenih rashoda i izdataka u odnosu na prihode i primitke djelomično je u saniranju manjka iz razdoblja od 2011. do 2013., a djelomično u neaktiviranju projekata.

Proračun za 2017.

Sve to zorno pokazuje da je fiskalni kapacitet Grada Varaždina (prihodovna strana) oko 220 milijuna kuna. Bez obzira na te činjenice, a isključivo s namjerom kupovine glasova udruga, sportaša, umirovljenika, nastavnika, odgajatelja, gradonačelnik je predložio apsolutno nerealan proračun, kojem su prihodi trebali iznositi 327,68 milijuna kuna. Od toga je 67 milijuna kuna trebalo biti dobiveno od prodaje dionica Termoplina, a ostatak od 260 milijuna iz redovnih izvora.
To nije prva takva, matematički gledano, i više nego statistička pogreška, budući da je i u proračunu za 2015. i 2016. bilo planirano ostvariti prihode i primitke “debelo” iznad 300 milijuna kuna, a ostvareni su u bitno nižem iznosu: u 2015. su bili 119 milijuna kuna manji, a u 2016. čak 131 milijun kuna manji!
Da bi ostvario svoj naum, gradonačelnik Goran Habuš je prvo pokušao manipulirati vijećnike, a zatim je zajedno sa suradnicima pokušao uvjeriti sudionike znamenite sjednice u Gradskoj vijećnici da su socijalno neosjetljivi vijećnici zakinuli nemoćne, djecu, starce, sportaše, umirovljenike, vatrogasce, kulturnjake i sve ostale za oko 100 milijuna kuna!
Ključno pitanje gradonačelniku je: kako je moguće namaknuti 100 milijuna kuna razlike između prihoda koji će biti ostvareni (kad je bilo jasno da je i njegov partner SDP odustao od prodaje Termoplina) i svih obećanja koja je dao svim interesnim skupinama?
Pitanje manipuliranim interesnim skupinama je: kako su u to mogli povjerovati i nakon toga istupiti sa svojim partikularnim zahtjevima, po kojima je, primjerice, navedeno da je Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina zakinuta za novac koji joj pripada. Jesu li taj novac uskratili vijećnici ili bi možda u korist sporta trebalo, primjerice, ukinuti pomoćnike u nastavi? Takvih primjera moglo bi se dati na stotine.

Manipulacije

Ne osuđujući bilo koju skupinu korisnika proračuna (iako je s vremenom došlo i do inflacije “želja i pozdrava”), ključnog krivca treba tražiti u gradonačelniku, koji ponovno manipulira obećanjima. Naravno da bi bilo dobro podijeliti 323 milijuna kuna, no kapacitet proračuna je, nažalost, samo 220 milijuna. I to je jedina istina. I tako će biti sve dok se iz nekih drugih izvora ne dobije novac za neke nove projekte – škole, vrtiće, socijalu, gospodarstvo. A korisnici proračuna bi trebali imati razumijevanja, ne prema vijećnicima, nego prije svega prema onima koji taj proračun pune – a to su zaposlenici u realnom sektoru, iz čijih zarada je napunjeno više od 50 posto ukupnih prihoda proračuna. Jer podijeliti se (a to su, nažalost, mnogi jedino i navikli) može samo onoliko koliko ima.
U manipulaciji gradonačelnik nije bio jedini. Pridružio mu se i partner, SDP, koji se navodno “teškom borbom” (nakon što je iz projekcija proračuna izbačena stavka prodaje dionica Termoplina) izborio za amandmane kojima bi se rashodi smanjili na 267,5 milijuna kuna, no što je realno 47,5 milijuna kuna više od onoga što proračun može izdržati.
S ciljem samopromocije u izbornoj godini, prije svega HNS-a, a djelomično i SDP-a, posegnuli su za standardnom političkom metodom – davanjem lažnih obećanja. Kada im to nije uspjelo, slijedilo je silovanje istine, blaćenje gradskih vijećnika, upiranje prstom s ciljem da se stvori dojam da gradski vijećnici opstruiraju projekte, uzimaju novac potrebitima, da su bezdušni političari…
Sve to je bila čista manipulacija. Jer kako drugačije objasniti ponašanje gradonačelnika da korisnicima obeća 102 milijuna kuna novca kojeg nema niti će ga biti? Osim i jedino ako Grad ne osnuje vlastitu tiskaru novca ili za taj posao angažira fotokopirnice da kopiraju novčanice. No za takvu odluku nije potrebno ponovno sazivati Gradsko vijeće.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Najviše radnika u godinu dana izgubili su Hrvatska pošta, Kaufland i Boxmark

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Broj zaposlenih u Hrvatskoj već godinama kontinuirano raste, a posebno je to izraženo lani i ove godine.

No, ima tvrtki koje su prošle godine zabilježile osjetniji pad broj zaposlenih, iz različitih razloga. Podaci Financijske agencije otkrivaju kako je najviše radnika izgubila Hrvatska pošta, koja je lani ostala bez čak 426 ljudi, piše Danica.

U skupini najvećih hrvatskih tvrtki po prihodima, značajno manje zaposlenih nego prethodne godine bilježe i Kaufland (268), Boxmark (250) te Kraš (166).

Među 10 velikih tvrtki koje su izgubile najviše zaposlenih, najveću prosječnu neto plaću isplaćivali su lani INA i Telemach (po 1840 eura), a slijede samoborska Klimaoprema (1730), Kaufland (1390) i Hrvatske šume (1130).

Istodobno, najmanju plaću u toj skupini isplaćivao je Kraš, tek 970 eura neto mjesečno.

Nastavite čitati

U fokusu

Jezero u Trakošćanu počet će se puniti vodom u rujnu, povećan je njegov kapacitet, a gradit će se i most

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radovi na trakošćanskom jezeru na području Općine Bednja u Varaždinskoj županiji dobro napreduju i završeni će biti do kraja kolovoza, a nakon toga će tijekom rujna početi punjenje jezera vodom.

Time će biti priveden kraju projekt koji provode Hrvatske vode, a koje su uspjele riješiti niz izazova tijekom odvijanja radova na jezeru uz dvorac Trakošćan.

Istaknuto je to u četvrtak, 18. srpnja, tijekom posjeta ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković Varaždinskoj županiji.

U Trakošćanu je ministrica Vučković s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lukom Balenom načelnicima i gradonačelnicima iz Varaždinske županije uručila ugovore za sufinanciranje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u javnom sektoru.

Ujedno je održala sastanak sa županom Anđelkom Stričakom, generalnim direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem i direktorom Fonda za zaštitu okoliša Lukom Balenom te njihovim suradnicima.

– Imali smo jako dobar sastanak na kojem smo razgovarali o tri teme. Prva se odnosila na proglašenje parka prirode Zagorske gore, odnosno da se područje Ivanščice, Strahinjčice, Ravne gore i Maceljskog gorja zaštiti kategorijom parka prirode. Zasad se sve dobro odvija, stručna podloga je završena, a pri završetku je i geodetska, tako da mogu najaviti da će negdje sredinom rujna biti proveden postupak javnog uvida u sklopu kojeg će se javnost detaljnije upoznati s područjem predviđenim za zaštitu – najavio je Stričak.

Tema sastanka bile su i investicije Hrvatskih voda, među kojima su projekti aglomeracije, uspješno završene sanacije šteta nakon lanjske prirodne nepogode koja je pogodila čak 24 općine i grada Varaždinske županije, kao i projekt čišćenja jezera Trakošćan od nataloženog sedimenta.

– S projektom čišćenja jezera započelo se prije tri godine, pri čemu treba napomenuti da nisu Hrvatske vode odabrale prvog izvođača radova, nego DKOM i Upravni sud nakon što je stigla žalba na izbor Hrvatskih voda. To je neslavno završilo. Kao što vidimo, sada se zajedničkim angažmanom projekt dobro odvija, pa očekujemo da će do rujna sve biti više-manje završeno te će početi punjenje trakošćanskog jezera vodom. Treba napomenuti da je prvi projekt predvidio jedino vađenje sedimenta, a u međuvremenu se utvrdilo da bi trebalo urediti šetnice oko jezera i prilagoditi ih osobama s invaliditetom, što je i učinjeno, pa će i osobe u kolicima same moći obilaziti jezero. Uz to očekujemo izgradnju još jednog elementa, a to je most. Mogu izraziti zadovoljstvo, jer se sve dobro odvija i na kraju će sve dobro završiti – rekao je Stričak.

– Aktualna regionalna i područna samouprava zajedno s Hrvatskim vodama doprinijela je rješavanju višedesetljetnog problema. Jezero Trakošćan je primjer najvrjednije hrvatske kulturne i prirodne baštine, predstavlja važan ekosustav i značajno je prirodno stanište za različite biljne i životinjske vrste. Ovaj rezervoar, okružen bogatim šumskim područjem, pridonosit će bioraznolikosti i ekološkoj stabilnosti regije – rekla je ministrica Vučković.

Hrvatske vode

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković naveo je da na području jezera pritječe 16 bujičnih potoka i 17 vodotoka te su se u 50 godina nepražnjenja jezera stvorili uvjeti gdje je sve bilo prepuno podzemnih voda.

– Povećali smo kapacitet jezera koji je nekada imao nekoliko stotina tisuća kubnih metara, a sada će moći primiti 500.000 kubnih metara, što će bitno značiti za biljni i životinjski svijet, kao i kvalitetu vode samog jezera – rekao je Đuroković, dodavši kako nije bilo lako procijeniti ukupnu količinu mulja niti posebno prilagoditi tehnologiju.

Treća tema sastanka odnosila se na rad Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ugovori

Ugovori za sufinanciranje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u javnom sektoru su uručeni gradonačelnicima Novoga Marofa i Lepoglave, Siniši Jenkaču i Marijanu Škvariću, te načelnicima općina Trnovec Bartolovečki i Vinica, Verici Vitković i Branimiru Štimecu, a sredstva su odobrena i za projekte Grada Varaždina i Općine Donja Voća.

– Uručili smo ugovore koji se odnose na treći poziv u posljednje dvije godine s primjenom pametnih rješenja, a koji se odnose na promet, javnu upravu, zelenu tranziciju. Poziv objavljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije. Do sada je ukupno sufinancirano 419 pametnih rješenja diljem Hrvatske, a potpore iznose nešto više od 13 milijuna eura za projekte vrijedne 23 milijuna eura – rekla je ministrica Vučković i najavila raspisivanje još jednog takvog natječaja za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga do kraja godine.

Dodajmo da su sastanku, dodjeli ugovora i obilasku jezera Trakošćan prisustvovali i domaćin, načelnik Općine Bednja Damir Poljak, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Davor Vukmirić, direktor VGO za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda Milan Rezo, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu Aljoša Duplić, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora pri Ministarstvu Elizabeta Kos, ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije Sanja Kopjar, ravnateljica Dvora Trakošćan Goranka Horjan, kao i županijski pročelnici Dragutin Vincek, Renata Skoko i Mario Sambolec.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje