Povežite se s nama

U fokusu

Istraživanje: Suočeni smo s gubitkom bioraznolikosti i prijeti nam globalna nestašica hrane

Objavljeno:

- dana

Raste svijest pojedinaca i njihova zabrinutost gubitkom prirodnih staništa. Gotovo 60 posto ispitanika u velikoj anketi međunarodne okolišne organizacije WWF izrazilo je bojazan da se svijet približava stanju nakon kojeg više nema povratka.

Također, čak 81 posto ispitanika upravo probleme vezane uz prirodu i klimatske promjene ističu kao najvažnije političke teme.

Tome su svakako pridonijeli i rezultati globalnog istraživanja o stanju biljnog i životinjskog svijeta. Naime, gotovo nestvarno je odjeknuo podatak da je čovječanstvo od 1970. godine, dakle u nešto više od pola stoljeća, zabilježilo pad od čak 69 posto u populacijama divljih vrsta.

– Gotovo svakog sata izgubimo jednu vrstu! Mi smo neodvojivi dio prirode i svaki gubitak u prirodi je gubitak za sve nas. Iako je budućnost prirodnog svijeta upitna, priroda je otporna pa uz snažan globalni sporazum koji pokreće hitnu akciju, vjerujemo da se može oporaviti – ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF-a Adrije.

A svi se nadaju da se takav sporazum može ostvariti na predstojećoj UN-ovoj konferenciji o bioraznolikosti COP15, koja se od 7. do 19. prosinca održava u Montrealu.

Okolišne organizacije rade pritisak na svjetske čelnike na donošenje odluka koje bi trebale potaknuti trenutne radnje za zaustavljanje i preokretanje gubitka bioraznolikosti do 2030. godine. Iako je do sada 90 čelnika izrazilo pozitivan stav i dalo podršku ovoj inicijativi, još je dalek put do ostvarenje ambicioznog cilja. A vremena je sve manje…

Jedan od problema koji bi se mogao ispriječiti trenutnom ostvarenju inicijative su – financije. Naime, procjena je da se za aktivnosti obnove bioraznolikosti treba u svijetu godišnje izdvajati dodatnih 700 milijardi dolara. Kako bi se premostio jaz između potreba i njezinih financiranja, predlažu se dodatni fondovi, pomoć zemljama u razvoju, prenamjena dokazano štetnih subvencija.

– Čelnici moraju dati mandat svojim ministrima i pregovaračima da pretvore postojeće obveze u ambiciju i da potpišu jasan nacrt za isporuku potrebnih financijskih sredstava. Moraju svima jasno poručiti da se kriza egzistencijalne prirode može i mora rješavati u isto vrijeme kad i trenutne hitne socio-ekonomske potrebe. Nakon dva uzastopna desetljeća u kojima smo gubili bitku s prirodom, jer nisu ispunjeni globalni ciljevi oko bioraznolikosti (Aichi ciljevi), ne smijemo si priuštiti još jedno. To bi uzrokovalo još veću ljudsku patnju, produbljivanje nejednakosti i ozbiljnu ugrozu za život kakav trenutno poznajemo – zaključuje Kalauz.

U fokusu

Jezero u Trakošćanu počet će se puniti vodom u rujnu, povećan je njegov kapacitet, a gradit će se i most

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Radovi na trakošćanskom jezeru na području Općine Bednja u Varaždinskoj županiji dobro napreduju i završeni će biti do kraja kolovoza, a nakon toga će tijekom rujna početi punjenje jezera vodom.

Time će biti priveden kraju projekt koji provode Hrvatske vode, a koje su uspjele riješiti niz izazova tijekom odvijanja radova na jezeru uz dvorac Trakošćan.

Istaknuto je to u četvrtak, 18. srpnja, tijekom posjeta ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković Varaždinskoj županiji.

U Trakošćanu je ministrica Vučković s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Lukom Balenom načelnicima i gradonačelnicima iz Varaždinske županije uručila ugovore za sufinanciranje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u javnom sektoru.

Ujedno je održala sastanak sa županom Anđelkom Stričakom, generalnim direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem i direktorom Fonda za zaštitu okoliša Lukom Balenom te njihovim suradnicima.

– Imali smo jako dobar sastanak na kojem smo razgovarali o tri teme. Prva se odnosila na proglašenje parka prirode Zagorske gore, odnosno da se područje Ivanščice, Strahinjčice, Ravne gore i Maceljskog gorja zaštiti kategorijom parka prirode. Zasad se sve dobro odvija, stručna podloga je završena, a pri završetku je i geodetska, tako da mogu najaviti da će negdje sredinom rujna biti proveden postupak javnog uvida u sklopu kojeg će se javnost detaljnije upoznati s područjem predviđenim za zaštitu – najavio je Stričak.

Tema sastanka bile su i investicije Hrvatskih voda, među kojima su projekti aglomeracije, uspješno završene sanacije šteta nakon lanjske prirodne nepogode koja je pogodila čak 24 općine i grada Varaždinske županije, kao i projekt čišćenja jezera Trakošćan od nataloženog sedimenta.

– S projektom čišćenja jezera započelo se prije tri godine, pri čemu treba napomenuti da nisu Hrvatske vode odabrale prvog izvođača radova, nego DKOM i Upravni sud nakon što je stigla žalba na izbor Hrvatskih voda. To je neslavno završilo. Kao što vidimo, sada se zajedničkim angažmanom projekt dobro odvija, pa očekujemo da će do rujna sve biti više-manje završeno te će početi punjenje trakošćanskog jezera vodom. Treba napomenuti da je prvi projekt predvidio jedino vađenje sedimenta, a u međuvremenu se utvrdilo da bi trebalo urediti šetnice oko jezera i prilagoditi ih osobama s invaliditetom, što je i učinjeno, pa će i osobe u kolicima same moći obilaziti jezero. Uz to očekujemo izgradnju još jednog elementa, a to je most. Mogu izraziti zadovoljstvo, jer se sve dobro odvija i na kraju će sve dobro završiti – rekao je Stričak.

– Aktualna regionalna i područna samouprava zajedno s Hrvatskim vodama doprinijela je rješavanju višedesetljetnog problema. Jezero Trakošćan je primjer najvrjednije hrvatske kulturne i prirodne baštine, predstavlja važan ekosustav i značajno je prirodno stanište za različite biljne i životinjske vrste. Ovaj rezervoar, okružen bogatim šumskim područjem, pridonosit će bioraznolikosti i ekološkoj stabilnosti regije – rekla je ministrica Vučković.

Hrvatske vode

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković naveo je da na području jezera pritječe 16 bujičnih potoka i 17 vodotoka te su se u 50 godina nepražnjenja jezera stvorili uvjeti gdje je sve bilo prepuno podzemnih voda.

– Povećali smo kapacitet jezera koji je nekada imao nekoliko stotina tisuća kubnih metara, a sada će moći primiti 500.000 kubnih metara, što će bitno značiti za biljni i životinjski svijet, kao i kvalitetu vode samog jezera – rekao je Đuroković, dodavši kako nije bilo lako procijeniti ukupnu količinu mulja niti posebno prilagoditi tehnologiju.

Treća tema sastanka odnosila se na rad Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ugovori

Ugovori za sufinanciranje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u javnom sektoru su uručeni gradonačelnicima Novoga Marofa i Lepoglave, Siniši Jenkaču i Marijanu Škvariću, te načelnicima općina Trnovec Bartolovečki i Vinica, Verici Vitković i Branimiru Štimecu, a sredstva su odobrena i za projekte Grada Varaždina i Općine Donja Voća.

– Uručili smo ugovore koji se odnose na treći poziv u posljednje dvije godine s primjenom pametnih rješenja, a koji se odnose na promet, javnu upravu, zelenu tranziciju. Poziv objavljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije. Do sada je ukupno sufinancirano 419 pametnih rješenja diljem Hrvatske, a potpore iznose nešto više od 13 milijuna eura za projekte vrijedne 23 milijuna eura – rekla je ministrica Vučković i najavila raspisivanje još jednog takvog natječaja za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga do kraja godine.

Dodajmo da su sastanku, dodjeli ugovora i obilasku jezera Trakošćan prisustvovali i domaćin, načelnik Općine Bednja Damir Poljak, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Davor Vukmirić, direktor VGO za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda Milan Rezo, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu Aljoša Duplić, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora pri Ministarstvu Elizabeta Kos, ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije Sanja Kopjar, ravnateljica Dvora Trakošćan Goranka Horjan, kao i županijski pročelnici Dragutin Vincek, Renata Skoko i Mario Sambolec.

Nastavite čitati

U fokusu

Međimurski saborski zastupnik Ivica Baksa upisao štednju od 172.300 eura u imovinsku karticu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nezavisnu platformu Sjever u posljednjem sazivu Sabora predstavlja i Međimurec Ivica Baksa.

On je u našem parlamentu umjesto Matije Posavca.

Baksa je tako 14. lipnja predao svoju imovinsku karticu u kojoj navodi da je po zvanju tehničar cestovnog prometa, živi u Belici, oženjen je i ima djecu.

Kao saborski zastupnik Baksa će primati plaću od 1242 eura neto mjesečno, a volonterski će nastaviti obavljati i dužnost vijećnika Županijske skupštine Međimurske županije.

Prije ulaska u Sabor Ivica Baksa je od 2021. radi kao direktor i voditelj komercijalnih poslova u tvrtki Interkast d.o.o. Tamo mjesečno zarađuje 778,12 eura neto.

Njegova supruga radi u osnovnoj školi od 2008. godine i plaća joj je 1654,16 eura neto mjesečno.

Ovaj saborski zastupnik Sjevera lani je digao kredit u iznosu 40.000 eura u OTP-u s kamatom od 4,99 % i rokom otplate 10 godina. Također ima i jednokratno dugovanje od 20.000 eura.

I Baksina supruga ima kredit u iznosu 79.000 eura dignut 2020. godine u PBZ-u. Kredit bi trebala otplaćivati 30 godina u mjesečnom iznosu od 323,14 eura.

U imovinskoj kartici navodi se da Baksina supruga u Varaždinu ima gospodarski objekt kupljen putem kredita. Radi se o objektu površine 503 m2 i vrijednosti 75.000 eura, uz objašnjenje da je to neuređeni stambeni prostor u zgradi mješovite uporabe veličine 75 m2, a koji je posebni dio neodvojivo povezan sa suvlasništvom cijele nekretnine.

Međimurski saborski zastupnik posjeduje i dvije mobilne kućice za odmor vrijedne 40.000 eura. Baksa navodi i da je vlasnik 10 oranica i livada uglavnom na području Belice. Nekima je suvlasnik, a do većine je došao nasljedstvom. Najskuplja oranica je ona u Čakovcu vrijedna 50.000 eura, površine  549 m2, a Baksa ima udio od 50 posto.

Bračni par Baksa u imovinsku je karticu upisao štednju od 172.300 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje