Povežite se s nama

Život i društvo

Istraživanje u Hrvatskoj: muškarci na poslu češće iskusili fizičko nasilje, a žene zlostavljanje i mobing

Objavljeno:

- dana

Nasilje u svijetu rada ugrožava dostojanstvo radnika i radnica, njihovu sigurnost, zdravlje i dobrobit. Također, ostavlja izrazito štetne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje radnika ali i čitavih radnih kolektiva, stvara lošu radnu atmosferu i snižava kvalitetu obavljanja radnih zadataka.

Istraživanje provedeno u Hrvatskoj na 2340-ero ispitanika i ispitanica iz sedam sektora rada (energetika, promet, šumarstvo, poštanske djelatnosti, IKT, financijske i djelatnosti osiguranja te državna i javna služba) pokazalo je da je ukupno 26,2 % muškaraca i 36,6 % žena doživjelo zlostavljanje, uznemiravanje ili mobing na radnom mjestu. Istovremeno, više od 90 % ispitanika koji su doživjeli neki od oblika nasilja i uznemiravanja to nikad nisu prijavili, između ostalog i zato što smatraju da to ne bi ništa promijenilo niti da bi počinitelji na kraju bili kažnjeni. S druge strane, oni koji prijave nasilje nezadovoljni su brzinom i ishodom postupka, a često se događa i da je žrtva koja podnese prijavu izložena daljnjem nasilju ili u konačnici odlazi s radnog mjesta na kojem je doživjela nasilje.

Više od 90 % sudionika istraživanja nije prijavilo doživljeno nasilje i uznemiravanje.

Glavni su ovo rezultati istraživanja provedenog u sklopu projekta “Prema sprečavanju i iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja na radnim mjestima u Hrvatskoj” koji su proveli Nezavisni cestarski sindikat (NCS), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, uz financijsku podršku Norveškog fonda.

Nadređeni

Istraživanje je pokazalo kako su muškarci na radnom mjestu češće iskusili fizičko nasilje, dok je zlostavljanje, uznemiravanje i mobing češće kod pripadnica ženskog spola. Već smo spomenuli da je 26,2 % muškaraca i 36,6 % žena koje su sudjelovale u istraživanju doživjelo zlostavljanje, uznemiravanje ili mobing, a 1,1 % muškaraca i 7,9 % žena doživjelo je seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, te 1,7 % muškaraca i 0,8 % žena fizičko nasilje.

Najčešći oblik uznemiravanja kod ispitanika je ogovaranje i širenje glasina, nedodjeljivanje ili pretjerano dodjeljivanje radnih zadataka te kritiziranje načina na koji je posao obavljen, a dosta je često i ignoriranje radnika i radnica. Ti oblici uznemiravanja najčešći su u dobnoj skupini od 36 do 50 godina, a najmanje ih je kod starijih od 51 godine.

Zaposlene najčešće uznemiravaju osobe koje su im nadređene, a slijede uznemiravanja od kolega ili pak od nepoznatih osoba u poslovanju. Uznemiravanja se najčešće događaju u prostorijama tvrtke te putem elektroničke pošte.

Istraživanje je ujedno ukazalo na korelaciju između uznemiravanja i obilježja posla, pri čemu je uznemiravanje češće na poslu koji je fizički rizičniji i zahtjevniji, a rjeđe na poslovima gdje postoji društvena podrška, sudjelovanje u donošenju odluka i gdje se pružaju intrinzične nagrade.

Prema istraživanju, čak 84 % ispitanika i ispitanica potvrdno je odgovorilo kako im je zbog bilo kojeg oblika nasilja ili uznemiravanja narušeno zdravlje, a postotak je veći kod žena (87 %) nego kod muškaraca (77 %), dok je bolovanje zbog navedenog nasilja uzela trećina muškaraca te četvrtina žena.

Zabrinjavajuće je da je tek svaki 11. ispitanik službeno prijavio nasilje ili uznemiravanje (više od 90 % nije), a oni koji jesu, najčešće su zbog toga bili i na bolovanju.

Bez rezultata

Najčešći odgovor kod onih koji nisu prijavili uznemiravanje jest da smatraju kako to ništa ne bi promijenilo, ne vjeruju da bi počinitelji bili kažnjeni, smatraju to teško dokazivim te se boje za svoje radno mjesto.

Prema istraživanju, osobe koje su bile uznemiravane najčešće to odmah prijave (43 %), a velik je i broj onih koji za to čekaju i više od godine dana (24 %) te prijavljuju najčešće pisanim putem.

Ispitanici i ispitanice su uglavnom nezadovoljni ishodom i brzinom postupka kod poslodavca, pri čemu je u polovici slučajeva nadležno tijelo istražilo incident, dok kod 38 % slučajeva kažu da nije, a 12 % ih to ne zna.

Na temelju rezultata istraživanja Nezavisni cestarski sindikat objavio je i publikaciju “Za radna mjesta bez nasilja i uznemiravanja: smjernice za kolektivne ugovore i pravilnike za zaštitu dostojanstva radnika i radnica”, namijenjenu predstavnicima radnika i poslodavaca.

Život i društvo

Grad Lepoglava s više od 100.000 eura financira obrazovne aktivnosti iznad školskog standarda

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Lepoglava

Gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić sastao se s ravnateljima triju osnovnih škola s gradskog područja.

Raspravljali su o provedbi i realizaciji gradskog programa potreba u obrazovanju iznad školskog standarda, za čiju je provedbu Grad Lepoglava u 2023. godini u proračunu izdvojio 111.220 eura.

– Financirajući provedbu obrazovnih procesa i aktivnosti iznad školskog standarda, nastavljamo s višegodišnjim ulaganjem u obrazovanje. Velik dio ulaganja odnosi se na obrazovne procese iznad školskog standarda u osnovnim školama. Činimo to iako Grad nije osnivač osnovnih škola, no želimo svim učenicima s područja našeg grada osigurati viši obrazovni standard. Ulaganje u obrazovanje ulaganje je u budućnost našeg grada – poručio je gradonačelnik Marijan Škvarić.

Najviše sredstava, 27.870 eura, izdvojeno je za stipendiranje studenata. 26.540 eura izdvojeno je za nabavku radnih bilježnica za sve učenike osnovnih škola s gradskog područja, dok je za sufinanciranje projekta cjelodnevnog boravka u školi osigurano 19.910 eura.

Za provedbu aktivnosti u okviru programa potreba u obrazovanju iznad školskog standarda u svim trima školama izdvojeno je 6640 eura.

I ove će godine najuspješniji učenici i njihovi mentori za svoj uspjeh biti nagrađeni od strane Grada Lepoglave.

Uz osnovnoškolce, za izvornost će biti nagrađeni i srednjoškolci i studenti.

Grad će poticati s 13.270 eura i provedbu programa „Grad prijatelj djece“, u okviru kojeg će se podupirati rad Dječjeg gradskog vijeća, održavanje zabavnih sportskih igara i ostalih aktivnosti.

Nastavite čitati

Život i društvo

Grad Novi Marof dodjeljuje 79 studentskih stipendija, objavljen prijedlog liste kandidata

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Novi Marof nastavlja ulagati značajna sredstva u obrazovanje, pa će tako i ove akademske godine stipendirati svoje studente kako bi im olakšao obrazovanje.

Nakon provedenog javnog natječaja, Povjerenstvo za dodjelu stipendija razmotrilo je pristigle prijave i utvrdilo prijedlog liste kandidata koji je objavljen na službenim web stranicama Grada.

Prema prijedlogu liste kandidata, ove godine Grad će dodijeliti čak 79 studentskih stipendija u iznosu od 600, odnosno 800 kuna mjesečno. No, budući da je riječ o prijedlogu liste kandidata, svaki od njih ima pravo na podnošenje pisanog prigovora gradonačelniku, i to do petka, 10. veljače.

Gradonačelnik Siniša Jenkač podsjetio je da je Grad Novi Marof, kada je u pitanju stipendiranje učenika i studenata, predvodnik u Varaždinskoj županiji.

– Ove godine, osim što smo povećali brojku za dodjelu stipendija za deficitarna učenička zanimanja na njih čak 95, dodijelit ćemo i značajan broj studentskih stipendija. Ovim financijskim potporama Grad Novi Marof nastoji svojim učenicima i studentima olakšati školovanje, ali i poticati izvrsnost. To je smjer kojeg smo zacrtali i kojeg se namjeravamo držati i u budućnosti – rekao je Jenkač.

Podsjetimo i da je uvjet za dodjelu studentske stipendije u iznosu od 600 kuna mjesečno za studente  koji studiraju na području Varaždinske i Međimurske županije, odnosno 800 kuna mjesečno za studente koji studiraju na području Grada Zagreba, u drugim mjestima u Hrvatskoj ili u inozemstvu bila izvrsnost.

Tako su se na natječaj mogli prijaviti svi redovni studenti prve godine koji su zadnja dva razreda srednje škole završili s najmanjom prosječnom ocjenom 4,50 te druge i viših godina studija s jedinstvenom prosječnom ocjenom za prethodne godine studija od najmanje 3,50.

Uz uspjeh na studiju, uvjet za prijavu na natječaj bili su hrvatsko državljanstvo te prebivalište na području Grada Novog Marofa, i to najmanje dvije godine od podnošenja prijave, a kako bi ostvarili pravo na gradsku stipendiju, studenti ne smiju biti korisnici drugih stipendija, kao ni stariji od 26 godina.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje