Povežite se s nama

U fokusu

Istražujemo: hoće li se rušiti pristanišna zgrada i zatvoriti Aerodrom Varaždin?

Objavljeno:

- dana

Više nema sumnje da će se Grad Varaždin po drugi put ružno rastati s tvrtkom Diamond Aviation Center (DAC), koja je zakupnik i operator varaždinskog aerodroma.

Naime, nakon što su u javnost još tijekom ljetnih mjeseci procurile informacije o katastrofalnom stanju pristanišne zgrade te da operatora napuštaju stručni kadrovi i istječu rokovi za sanaciju platforme ispred hangara, Grad je odlučio reagirati.

Tko je kriv?

Da situacija s Aerodromom nije nimalo bezazlena potvrdio nam je, doduše vrlo oprezno, gradonačelnik Ivan Čehok nakon što je prošlog mjeseca naložio da se obavi stručan i temeljit nadzor varaždinske zračne luke.

– Kontrola je provedena jer smo imali dosta pitanja i pritužbi o situaciji na Aerodromu, od osoba koje dobro poznaju stanje zgrade i prate sve operacije na njemu. One su nas upozorile da je stanje loše, da se zgrada ne održava, kao i da su navodno neki zaposlenici otišli od postojećeg zakupca. Jedino što smo mi mogli napraviti je da naručimo studiju koja će pokazati u kakvom su stanju objekti – rekao je gradonačelnik.

Ovako je 1997. godine izgledalo gradilište na Aerodromu

Dodao je da „ne zna točno“ te kako pretpostavlja da je spomenuta studija naručena od Odjela za graditeljstvo jednoga varaždinskog fakulteta. Osvrnuo se i na odnose s DAC-om, u čijoj je ingerenciji funkcioniranje Aerodroma od 2016. godine.

– Činjenica jest da mi nismo zadovoljni i ja to mogu otvoreno reći, jer stanje nije dobro, a vidjet ćemo i što će struka reći. U svakom slučaju, po meni je postojeća razina upravljanja i razina zrakoplovnih operacija nezadovoljavajuća – rezolutan je Ivan Čehok.

Ustvrdio je i da budućnost varaždinskog aerodroma ovisi o studiji koja će uskoro pokazati u kakvom su stanju objekti i kako se ostala aerodromska infrastruktura održava. Tek tada će, naglašava gradonačelnik, „Gradsko vijeće morati donijeti odluku o tome kako dalje odrediti odnose sa zakupcem“.

Samo smrad i trulež

Iako nam je Grad Varaždin uskratio odgovore na 15-ak postavljenih pitanja o situaciji na Aerodromu, neslužbeno smo doznali da je u pristanišnoj zgradi zbog prokišnjavanja najviše propao aneks u čiju je izgradnju 1997. godine samo Aeroklub uložio oko pola milijuna kuna! Uredske prostorije i najveća soba za sastanke na katu prepuni su vlage. Bolje nije ni sa stropovima. Štoviše, voda se niz zidove mjesecima cijedi u prizemlje, te su gljivice i alge posvuda, pa čak i u nekad prekrasno uređenom VIP-salonu. Razmjeri devastacije su takvi da će Grad morati razmisliti isplati li se sanirati zgradu ili je bolje da se ona jednostavno sruši. Premda je sadašnji zakupnik u svojim medijskim istupima isticao da je „preuzeo Aerodrom u lošem stanju“, Danijel Borović, zadnji direktor gradske tvrtke TD Varaždin airport (koja je do odlaska u stečaj krajem 2015. godine bila operator Aerodroma), tvrdi da krovovi nisu prokišnjavali.

– Stanje pristanišne zgrade je prilikom primopredaje stečajnoj upraviteljici bilo zadovoljavajuće, a manja oštećenja krova su ranije privremeno sanirana. Unutrašnjost svih prostorija je bila pogodna za korištenje – ističe Borović.

Nažalost, to sada nije slučaj, pa se špekulira i o tome hoće li pristanišna zgrada izgubiti uporabnu dozvolu. O ovom problemu neće odlučivati „aerodromci“ Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, jer ona nije nadležna za nadzor stanja pristanišne zgrade. Međutim, njezini inspektori, koji su u lipnju 2018. godine obavili zadnji nadzor aerodromske infrastrukture i poslovanja operatora, zapravo i iz drugih razloga potezom pera mogu zatvoriti varaždinski aerodrom.

– Operatoru Aerodroma otvorena je nesukladnost za stanje površine na stajanci ispred hangara. Do konačnog provođenja sanacije predmetne površine operator aerodroma provodi mjere ublažavanja rizika, koje obuhvaćaju operativna ograničenja na samoj stajanci – naglašavaju u Agenciji.

Pojednostavljeno, pored uzletno-sletne staze, spojnica (rulna staza) i platforma (stajanka) spadaju u manevarske površine aerodroma, koje moraju zadovoljavati određene kriterije da bi Agencija odobrila njihovo korištenje. Od Danijela Borovića doznajemo da se tu podrazumijeva vodoravna i okomita signalizacija, a posebno stanje podloge (asfalta), koja iz sigurnosnih razloga mora biti određene kvalitete.

Odljev kadrova

– S obzirom na težinu aviona koji koriste platformu, inspektori Agencije su i prilikom ranijih nadzora utvrdili da njezina podloga ne zadovoljava potrebne kriterije i operatoru Aerodroma su naložili popravak iste. U tom postupku se odredi rok za otklanjanje uočenih nedostataka i operator se obvezuje na njihovo otklanjanje. Ako to ne učini u danom roku, Agencija može zatvoriti Aerodrom oduzimanjem Svjedodžbe, odnosno Odobrenja za uporabu Aerodroma – ističe Borović.

Stoga smo Agenciju pitali je li točno da su njezini inspektori nakon višekratnog prolongiranja dali rok da se platforma ojača i sanira do 1. studenoga 2019., ali nam je konkretan odgovor uskraćen. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo također ne želi komentirati nagađanja o tome da je DAC posljednjih nekoliko mjeseci ostao bez jednog od dva stručna zaposlenika te da nedostatak kadrova „maskira“ angažiranjem pilota-vlasnika PPL dozvola.

– Operator aerodroma je odgovoran da osigura dovoljan broj osoblja za sigurno obavljanje operacija na aerodromu. Za aerodrom kodnog broja 3 ili 4 mora osigurati da svo osoblje koje provodi pregled stanja operativne površine, s kolničkom konstrukcijom ili bez nje, izrađuje izvješća o obavljenom pregledu. Osoblje mora biti stručno osposobljeno iz područja: poznavanje aerodroma (oznake, znakovi, svjetla), priručnik aerodroma, plan postupanja u slučaju izvanrednog događaja, NOTAM procedure, vožnja po operativnoj površini, postupci radiokomunikacije, postupci pregledavanja operativnih površina aerodroma i postupci izvješćivanja rezultata pregleda. Operator aerodroma kodnog broja 1 ili 2 mora osigurati da svo osoblje koje provodi pregled stanja operativne površine, s kolničkom konstrukcijom ili bez nje, izrađuje izvješća o obavljenom pregledu. Također, ono mora biti osposobljeno u skladu s propisanim internim procedurama operatora aerodroma – naglašavaju u Agenciji.

Prostor nam ne dozvoljava detaljnije elaboriranje ostalih problema koji opterećuju vlasnika i zakupnika Aerodroma, ali spomenimo da ih imaju i korisnici. Primjerice, tvrtka Calzedonia je Gradu Varaždinu izrazila spremnost da u postavljanje tzv. „noćnog starta“ investira više od 200.000 eura.

Sve je stalo

Iako bi to njezinim poslovnim avionima, koji gotovo svakodnevno slijeću i polijeću u Varaždinu, omogućilo nesmetano operiranje u uvjetima smanjene vidljivosti i noću, to joj iz nama nepoznatih razloga nije omogućeno. Je li ovaj korisnik Aerodroma dobio odbijenicu i zašto projekt nije realiziran, iz Grada nismo doznali, ali je dobra vijest da se novac za uređenje Aerodroma pokušava ishoditi u novom financijskom razdoblju EU-a, koje traje od 2021. do 2027. godine.

– Nisu još gotove smjernice za operativne planove, pa je teško bilo što predvidjeti. Ako bude mogućnosti, Grad će svakako prijaviti projekte razvoja Aerodroma. Po meni, šteta je imati takav potencijal nadomak Varaždina a da godinama stoji neiskorišten – zaključila je Sandra Malenica, zamjenica varaždinskoga gradonačelnika.

“DAC ima stručni kadar”

Kakvo gledište o problemima na Aerodromu imaju u tvrtki Diamond Aviation Center pokušali smo doznati od njezina direktora Rajka Rauša. On se ispričao da je na putu te da ima brojne obveze, ali je poručio da informacije o zatvaranju Aerodroma nisu točne. – Diamond Aviation Center ima stručni kadar, Aerodrom radi i nemamo ga namjere zatvarati. Vezano uz „stručnu“ studiju, nemam pojma kakva bi ona trebala biti i je li potrebna. Mi smo Gradu u više navrata predali ne samo stručnu dokumentaciju već i sve ostalo što se odnosi na planove i investicije. Stoga je Grad vrlo dobro upoznat i sa stanjem na Aerodromu. Osim toga, imaju i nekoliko zapisnika o preuzimanju nekretnine, koje su uz druge potpisali i predstavnici Grada – naglašava Rauš, od kojeg doznajemo da mu je poznat slučaj „Calzedonia“. – Mogućnost investicije u noćni start Gradu smo uz ostalo ponudili puno prije nego što je Calzedonia poslala svoj dopis. Prema informaciji koju imamo otprije nekoliko mjeseci, navodno im do tada Grad još nije odgovorio. No, aktualna gradska vlast nikada nije odgovorila niti reagirala na desetine dopisa, e-mail poruka i poziva koje smo im uputili mi i drugi koji su bili uključeni u projekt – zaključuje direktor DAC-a.

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

U fokusu

Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.

Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.

Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.

Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?

Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.

Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?

Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.

Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.

S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?

S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.

Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?

Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.

Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?

Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.

Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?

Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.

Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?

Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.

Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?

Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.

Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?

Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.

Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.

Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.

Što još imate u planu u budućnosti?

Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.

Varaždinska heljda

OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.

Proizvodi bez glutena

Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.

– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.

Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje