Povežite se s nama

U fokusu

ISTRAŽUJEMO: Koji su (grado)načelnici i župani plaćali savjetnike i je li to kazneno djelo

Objavljeno:

- dana

NUŽNOST ILI RASTROŠNOST

Hoće li u Varaždinskoj županiji, ali i drugim županijama u Hrvatskoj uslijediti podnošenje kaznenih prijava protiv načelnika, gradonačelnika i župana zbog imenovanja i plaćanja savjetnika?

To pitanje otvoreno je podnošenjem kaznene prijave protiv načelnika Općine Cestica zbog Savjeta načelnika, u kojem sjedi šest članova. U godinu i pol dana, od početka 2010. do 30. lipnja 2012. godine iz općinskog proračuna isplaćivane su im naknade za rad. Ukupno se radio o 182 tisuće kuna bruto, a u PU varaždinskoj navode da je za taj iznos oštećen proračun. Osnivanje Savjeta i isplatu naknada okarakterizirali su kao „kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju“.

Mačji kašalj

Međutim, načelnik Cestice Mirko Korotaj nije jedini koji je imao savjetnike, a u odnosu na druge jedinice lokalne samouprave, naknade isplaćene njegovim savjetnicima su „mačji kašalj“. Savjeti su osnivani kao „gljive poslije kiše“ 2009. godine nakon prvih neposrednih izbora za lokalne čelnike, kada su prestala postojati dotadašnja poglavarstva.
Jedan od javno najpoznatijih slučajeva trošenja novca poreznih obveznika na savjetnike je onaj u Sisačko-moslavačkoj županiji. Županica Marina Lovrić Merzel ima čak 14 savjetnika, a svaki od njih prima mjesečno 5.000 kuna naknade! Nakon podnošenja kaznene prijave protiv načelnika Cestice oglasio se sisačko-moslavački HSS u kojem su ustvrdili da je „čudno što se taj slučaj tretira drugačije od ovog“.
Izračunali su da je Korotajevih šest članova dobivalo 500 kuna mjesečno. – Zanimljivo je da sličan slučaj imenovanja (…) 14 savjetnika županice Lovrić nije pobudio interes policije i državnog odvjetništva iako njihove naknade mjesečno iznose više od 100 tisuća kuna. Svaki “savjetnik” prima mjesečnu naknadu od 5.000 kuna pa će u konačnici porezne obveznike u Sisačko-moslavačkoj županiji savjetovanje ljudi koji uopće nisu kvalificirani za taj posao na kraju mandata koštati 5 milijuna kuna – istaknuli su u priopćenju.

Primjer Savjeta župana imali smo i u Varaždinskoj županiji. Župan Predrag Štromar ga je osnovao 2009. godine, a u njemu je sjedilo 11 članova. Za njihove naknade je 2010. godine potrošeno gotovo 400 tisuća kuna bruto.
Ministarstvo uprave je inspekcijski nadzor u Županiji provelo u studenom 2009. godine i naložilo da Odluku o osnivanju Savjeta stave van snage. Za razliku od sisačko-moslavačke županice, koja je dobila isti nalog i ukinula svoj savjet, a potom osnovala čak tri nova, varaždinski župan je postupio sukladno nalogu. Odluku o Savjetu je van snage stavio u travnju 2011. godine, jer su, navode u Županiji, zapisnik o obavljenom nadzoru primili tek deset mjeseci kasnije.

(Protu)zakonito

I dok je u Općini Cestica policija obavljala istragu koja je rezultirala podnošenjem kaznene prijave, u Županiji navode da kod njih istrage nije bilo niti se ne očekuje, jer je, ističu, rad Savjeta bio u potpunosti temeljen na odredbama važećeg Zakona i Statuta. Napominju i da se u zapisniku o nadzoru nigdje ne spominje nikakva protuzakonitost.
No državni revizori su za Savjet načelnika Cestice, za onaj sisačko-moslavačke županice, a i druge redom naveli da nisu u skladu s dva zakona, Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Potpuno isti stav imaju i u Ministarstvu uprave.
– Odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nije propisana ovlast izvršnog tijela za osnivanje radnih tijela, imenovanje članova tih tijela te imenovanje posebnih savjetnika – odgovorili su nam.

Imenovanje savjetnika – samo iznimka

Prema tom Zakonu, radna tijela mogu osnivati predstavnička tijela – vijeća i skupštine, a ne (grado)načelnici i župani. Naime, propisano je da se za poslove iz samoupravnog djelokruga ustrojavaju upravni odjeli, u kojima rade službenici i namještenici. U praksi bi to značilo da gradonačelnik ili župan, primjerice, ne mogu imenovati savjetnika za školstvo ili gospodarstvo ako postoje upravni odjeli ustrojeni za ta područja.
Stav Ministarstva uprave je da se, pojednostavljeno rečeno, novac poreznih obveznika ne smije trošiti za plaćanje naknada savjetnicima koji će (grado)načelnke i župane savjetovati o onome za što plaću primaju službenici zaposleni u upravnim odjelima i službama. Za razliku od toga, navode da bi se statutom jedinice lokalne samouprave mogla propisati ovlast (grado)načelnika, odnosno župana za imenovanje savjetnika, ali iznimno. Za Ministarstvo ne bi bilo sporno kada bi se savjetnici angažirali da pomognu riješiti pitanje iz područja koja ne spadaju djelokrug općina, gradova i županija, ali napominju da i pritom treba voditi računa o uvjetima za imenovanje i broju članova te posebnim aktom utvrditi mjerila za određivanje njihove naknade.
I dok je stav Ministarstva i Državne revizije jasan, prijava koju je podnijela PU varaždinska otvorila je drugo pitanje. Je li imenovanje i plaćanje savjetnika „kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju“? O tome će se, čini se, tek početi raspravljati.

Župan Štomar: Habuš ga savjetovao za šumarstvo, a šef HEP-a Koračević za ruralni razvoj

Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević je bio jedan od 11 članova Savjeta varaždinskog župana Predraga Štomara. Bivši načelnik Općine Bednja, bivši član Županijskog poglavarstva, bivši saborski zastupnik i član HNS-a u tom je tijelu bio zadužen za ravnomjerni regionalni i ruralni razvoj. Zajedno s njim Štromara je savjetovao i Goran Habuš, aktualni varaždinski gradonačelnik, također član HNS-a. On je bio zadužen za šumarstvo, lovstvo i vodno gospodarstvo.

Za gospodarstvo je pak bila angažirana žena, Ruža Jelovac, članica SDP-a, koja je u Varaždinskoj županiji danas zadužena za potpuno drugi resor: obnaša funkciju pročelnice Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb. Aktualni kandidat za zamjenika župana na ovogodišnjim lokalnim izborima, HNS-ovac Alan Košić obnašao je pak dužnost savjetnika za civilno društvo. Savjet, čiji su članovi bili još Enriko Parlaj, Marija Jurše, Stjepan Kozina, Dubravko Bilić, Marin Vučić, Leonardo Lorbek I Vladimir Stolnik, varaždinski župan osnovao je 2009. godine, a u Odluci je bilo istaknuto da je riječ o stalnom savjetodavnom i stručnom tijelu.

Po 3.000 kuna bruto mjesečno, oporba kaže – “uhljebljivanje”

No oporbene stranke su odmah uputile kritike da nije riječ o stručnom tijelu, nego o “uhljebljivanju” stranačkih kolega i političkih istomišljenika. Posebno su oštri bili zbog isplate naknada. S obzirom da je 2010. godine iz županijskog proračuna za naknade bilo izdvojeno gotovo 400.000 kuna, a savjetnika je bilo 11, dolazi se do podatka da su svaki mjesec primali oko 3.000 kuna bruto. Nakon nadzora inspekcije Ministarstva uprave, župan je Odluku o osnivanju Savjeta stavio van snage.

– Valja istaći da je upravni nadzor redovita djelatnost nadležnog državnih tijela, koja se zadnjih godina prilično učestalo provodila upravo u Varaždinskoj županiji. S obzirom da su u 2009. godini prvi put u praksi lokalne i područne samouprave na dužnost stupili neposredno izabrani izvršni čelnici, to je tražilo normativne prilagodbe, prvenstveno statutarnih rješenja koja su bila najznačajniji predmet nadzora. Sukladno propisima o radu nadzora, službenici koji su provodili nadzor predložili su mjere usklađivanja, kao i drugim županijama u RH. Varaždinska županija uvijek je u ostavljenim rokovima, sukladno zakonu, izvršavala mjere koje su joj ta tijela odredila, poštujući njihove naloge i na taj način, stjecanjem dodatnih znanja i dobre prakse, ispravljala eventualne propuste i unapređivala obavljanje svoje javne službe – istaknuli su iz Varaždinske županije.

Tko je u Varaždinskoj županiji imao ili ima savjetnike?

Uz načelnika Općine Cestica i varaždinskog župana, Savjet je 2009. godine osnovao i bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok. Prema odlukama objavljenima u Službenom vjesniku Varaždinske županije, dolazi se do podatka da su Savjete uz njih iste godine osnovali još načelnik Općine Martijanec, načelnik Općine Bednja i gradonačelnik Novog Marofa. No Savjet novomarofskog načelnika se razlikuje od ostalih: u njega je imenovao sedam savjetnika i posebnom odlukom odredio da tu dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju naknadu.

U svim ostalim slučajevima odlukama je bila određena naknada. Najviše su primali županovi savjetnici, oko 3.000 kuna bruto mjesečno, a slijede savjetnici bivšeg varaždinskog gradonačelnika koji su, kao što je javno bilo objavljeno, primali po 1.000 kuna. Ti savjeti više ne postoje, baš kao i onaj načelnika Martijanca koji je odluku o osnivanju van snage stavio u ožujku 2011. godine. Za razliku od toga, savjetnici načelnika Općine Bednja taj posao rade i danas, ali za daleko manje novca od nekih drugih savjetnika. Primaju 100 kuna i to ne mjesečno, nego po sjednici.

Baš kao i u slučaju Općine Cestica, državni revizori su u svojem izvješću napomenuli da osnivanje i rad Savjeta načelnika Bednje nije u skladu s dva zakona, a utvrdili su da je 2010. godine za naknade članova potrošeno 5.175 kuna. Načelnik Mirko Bistrović kaže da više ne rade kao članovi Savjeta, nego kao članovi Povjerenstva za školstvo, socijalna, komunalna i ostala pitanja. Za naknade je 2012. godine izdvojeno 917,26 kuna. – Članovi Povjerenstva su, primjerice, patronažna sestra i ravnateljica područne škole, osobe koje me izvještavaju o stanju na terenu. Tko će mi davati informacije ako neće osobe koje su na terenu? Načelnici nisu ni najbolji ni najpametniji – rekao nam je Bistrović.

Drastično: sisačko-moslavačka županica plaća čak 14 savjetnika!

Baš kao i u slučaju Općine Cestica, Državni ured za reviziju je u Sisačko-moslavačkoj županiji utvrdio da imenovanje i financiranje rada Savjeta županice Marine Lovrić Merzel nije u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. No u slučaju sisačke županice ne samo da je revizija utvrdila nepravilnosti, nego je to potvrđeno i inspekcijskim nadzorom Ministarstva uprave još sredinom 2010. godine. Naloženo je da se odmah predlože izmjene Statuta i van snage stavi Odluka o naknadi za rad članovima radnih tijela. Županica je ukinula Savjet župana s 12 članova, ali je potom osnovala tri savjeta u koje je imenovala ukupno 14 članova!

Na inspekcijski nalaz je uložila prigovor nakon čega je Ministarstvo uprave Vladi predložilo podnošenje zahtjeva za ocjenu suglasnosti s Ustavom. Ministarstvo uprave je, u pisanom odgovoru koji su nam poslali, posebno napomenuli da je Statut u jednoj od županija bio izmijenjen na način da župan osniva i imenuje stalna i povremena radna tijela iz svoga djelokruga: savjete, odbore, povjerenstva, komisije i druga radna tijela. – Predmetna Odluka je sukladno zakonu je obustavljena od primjene, jer je utvrđeno da je suprotna odredbama Zakona te je Vlada u zakonom propisanom roku pred Ustavnim sudom pokrenula postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom predmetnog akta. Postupak pred Ustavnim sudom je u tijeku – izvijestili su. Nisu naveli o kome je riječ, no jasno je da se radi o Sisačko-moslavačkoj županiji.

Izvor:
Foto: ARHIVA RT

U fokusu

Gradit će se treći krak na autocesti od Zagreba do Karlovca

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Godinama se priča o gradnji trećeg traka autoceste A-1, od Zagreba do Karlovca, a čini se da se uskoro kreće i u realizaciju projekta.

Najavljen je na lokalnoj razini, u Skupštini Karlovačke županije, a od glasnogovornice Hrvatskih autocesta Kate Kuprešak Jutarnji je dobio i službenu potvrdu da će se za desetak dana učinjiti prvi konkretni korak – HAC će raspisati natječaj za projektiranje prometnice.

Nakon što se sagradi dionica od Zagreba do Karlovca, gradit će se i treći trak dionice – od Karlovca do Bosiljeva.

Više pročitajte na Jutarnjem.

Nastavite čitati

U fokusu

Habijan o glasanju za ostanak bala u Brezju: “Riječ je o djetinjastoj i blago rečeno – ucjenjivačkoj izjavi gradonačelnika Bosilja“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski gradski vijećnici na 13. sjednici Gradskog vijeća trebali bi odlučivati pod točkom 7. i o kreditnom zaduženju Grada za sanaciju odlagališta otpada u Brezju. Riječ je o zaduženju kod ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. Rijeka „teškom“ 15.926.740 eura. Podsjećamo, gradonačelnik Bosilj tu očekuje podršku Budimo grad i HDZ-a, te je u jednom od zadnjih intervjua poručio da „Svi koji ne podrže proračun glasaju za ostanak bala u Brezju“.

>>Bosilj očekuje podršku Budimo grad i HDZ-a: Svi koji ne podrže proračun glasaju za ostanak bala u Brezju

Ovu Bosiljevu izjavu sinoć je za Regionalni tjednik komentirao predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Damir Habijan

– Riječ je o djetinjastoj i blago rečeno – ucjenjivačkoj izjavi gradonačelnika Bosilja jer dosad smo imali barem 5 ili 6 ovakvih situacija gdje su se predlagala određena rješenja koje gradski vijećnici iz različitih razloga nisu prihvaćali. Prema tome, svaka vijećnica ili vijećnik imaju svoju samostalnost odlučiti po tom pitanju kako smatraju da treba – rekao je Habijan.

Dodao je kako se vijećnike na ovakav način diskreditira i dovodi u pitanje njihov zdrav razum i prosudbe.

– Svaki od njih ima pravo odlučiti o prijedlogu gradonačelnika onako kako smatra da je ispravno. Ako gradonačelnik smatra da je nešto po njemu ispravno i Bogom dano, ne znači da drugi moraju dijenliti njegovo mišljenje – zaključio je Damir Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje