Povežite se s nama

U fokusu

Iz Grada “zaboravili” javiti da se dio građe hitno preseli

Objavljeno:

- dana

DRŽAVNI ARHIV U VARAŽDINU

Nakon što je više desetljeća strpljivo čekao dodjelu adekvatnog prostora pa ga nedavno napokon dobio, Državni arhiv u Varaždinu stavljen je pred gotov čin – u jednu od zgrada bivše vojarne u Optujskoj mora se preseliti do rujna.

 Jer, dvije zgrade kojima se koristio Arhiv, Grad je darovao Sveučilištu, koji ih, pak, namjerava srušiti. O selidbi su saznali početkom ožujka i to slučajno. – Naš je djelatnik unosio neke kutije kada ga je radnik ondje upitao zašto se sada seli nešto u zgradu koja se ruši – govori nam ravnatelj Arhiva Damir Hrelja.

“Gluhi telefoni”

Ravnatelj Studentskog doma potvrdio im je da se zgrade ruše. Štoviše, Dom je još u prosincu obavijestio Grad o svojim nakanama, koji je, pak, preuzeo na sebe obavijestiti Arhiv. Sudeći prema svemu, došlo je do greške u komunikaciji, jer Arhiv je za to saznao tek četiri mjeseca kasnije.

U međuvremenu su se radile pripreme za selidbu Arhiva vrijednu dvadesetak milijuna kuna. Činilo se da su napokon našli trajni rješenje i da će svu građu moći smjestiti pod jednim krovom. Nije se namjeravalo brzati, nego najkvalitetnijim rješenjima osigurati primjereni dom arhivskoj građi. Prikupljale su se najbolje ponude za uređenje prostora, skupljao novac, planirao raspored.

– Od Ministarstva kulture ove je godine odobreno 600 tisuća kuna: 200 tisuća za projektnu dokumentaciju, koja ukupno stoji 650 tisuća, i 40 tisuća za sanaciju krova od potrebnih 700 tisuća. Grad smo zamolili za 300 tisuća kuna za zatvaranje financijske konstrukcije za projektnu dokumentaciju. I dok je Ministarstvo, dakle, dalo trećinu za projektnu dokumentaciju i polovicu za krovište, Grad do sada nije osigurao ni lipu – navodi Hrelja. Kaže da trenutno traže najboljeg ponuditelja, s kojim će sklopiti ugovor, proslijediti ga Ministarstvu, koje tada uplaćuje potreban novac. Vjeruje da će radovi početi između 15. i 20. srpnja. Umjesto planiranog posla u etapama i uređenja jednog po jednog kata, sada su primorani privesti svrsi samo jedan kat. 

Prenamjena novca

– Unatoč tome što smo lancima zatvorili vrata, vidjeli smo pojedince da ulaze kroz prizemlje. Vjerujemo da će se to nastaviti i nakon sanacije, pa smo predvidjeli postavljanje željeznih rešetki na vrata i prozore u prizemlju. Moramo zamračiti prostor, jer arhivska građa zahtijeva mrak. Treba sanirati struju koje nema, jer je dio žica pokidan. Također treba generalno očistiti prostor. Tako da smo od Ministarstva morali tražiti dozvolu za prenamjenu novca. Umjesto za projektnu dokumentaciju, iskoristit ćemo ga za ove, “navrat-nanos” poslove – govori ravnatelj.

Pojašnjava da su im u Gradu, nakon što su 600.000 kuna od Ministarstva prenamijenili za osnovnu sanaciju zbog hitne selidbe, obećali da će osigurati ostatak novca. Prema troškovnicima to je između 250 i 300 tisuća kuna. Zauzvrat, Arhiv je pristao preseliti i građu iz žitnice kod Starog grada, gdje Grad namjerava smjestiti nove muzejske, etnografske sadržaje.

– Zamolit ćemo i da se u gradskom proračunu za sljedeću godinu osigura 200.000 kuna za projektnu dokumentaciju s obzirom na to da ćemo za to planirana sredstva morati potrošiti za sanaciju. Vjerujemo da će Grad poštovati obećano kad na to dođe red – optimističan je Hrelja. Inače, za zgrade koje je Grad sada darovao Sveučilištu, Arhiv je s Gradom 2004. godine potpisao ugovor prema kojemu se “prostori dodjeljuju na korištenje na godinu dana, odnosno do trajnog rješenja problema prostora Arhiva”. Sudeći prema svim događanjima oko Arhiva, lako je zaključiti da ustanova baš i nema podršku. S tim se slaže i ravnatelj Hrelja. – Do Arhiva se ne drži nimalo, niti se ikada držalo, unatoč činjenici da su arhivi „memorija naroda“. U njima su pohranjeni „rodni listovi“ gradova, županija, država, u njima je dokumentacija potrebna za svakodnevnu uporabu, kao što su, primjerice, građevinske dozvole, ali i dokumenti najvećih poduzeća iz vremena socijalizma… Bez arhiva građani nikada ne bi mogli dokazati imaju li građevinske dozvole niti jesu li i kada radili u nekoj tvrtki. Neodgovorno se ponašamo prema tako bitnoj ustanovi – zaključio je Hrelja.

U Koprivnici selidba dan prije Badnjaka

Ako je suditi prema dosadašnjim iskustvima Arhiva i situacijama kad su stavljeni pred svršeni čin, na to su navikli. Zadnji slučaj se dogodio u Koprivnici pred kraj prošle godine. – Ondje smo smješteni u njihovoj bivšoj oružarni – to im je najstarija svjetovna zgrada u gradu s početka 18. stoljeća. Koristili smo kat, prizemlje je prazno, ali sada namjeravaju u toj zgradi smjestiti neke turističke sadržaje. Grad je sanirao prizemlje, u kojemu je došlo do pucanja lučnih svodova. Da bi izvođač mogao to vratiti u početni položaj, pothitno smo morali rasteretiti kat. Rok im je bio do kraja godine. Krajem listopada smo krenuli s potragom za adekvatnim prostorom, Grad nam je ponudio prostor koji koristi Pučko otvoreno učilište koje je, pak, da bismo mi mogli useliti, morali isprazniti taj prostor. Inače, prostor je super, ali je sve rađeno navrat-nanos. Kako bi udovoljili zahtjevima Grada, selili smo se 22. i 23. prosinca – dan prije Badnjaka, rekao nam je Damir Hrelja.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

U fokusu

Milanović: Ovo nije državni udar, ovo je samo priprema. Hoće li mi uzeti putovnicu? Ti ljudi su opasni

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što se danas oglasio Ustavni sud, reagirao je i predsjednik Zoran Milanović.

Ustavni sud: Milanović ne može biti ni mandatar ni premijer!

Prvo se oglasio na svom Facebooku gdje je objavio fotografiju te napisao: Danas u 17 sati reći ću vam što mislim o onome što je u ime Ustavnog suda danas rekao HDZ-ovac Miroslav Šeparović. A do tada pogledajte kako HDZ donosi odluke tzv. Ustavnog suda.

Potom je na konferenciji za medije istaknuo da želi umiriti građane.

– Želim umiriti građane koji su ljuti. Volja građana će odrediti izvršnu vlast, a sigurno neće suci Ustavnog suda. Prije mjesec dana mogli su prijetiti, a ja sam se držao uputa i nisam htio ugroziti šanse SDP-a. To je bila prijetnja koja je mogla prouzročiti materijalne posljedice. Međutim, na Ustavnom sudu mogu govoriti što žele, ali ne mogu ništa napraviti! – rekao je Milanović.

Dodaje da Ustavni sud ne može ništa protiv volje građana.

– Reći ću samo da protiv toga nema pravnog lijeka. To je volja građana, Ustavni sud tu ne može ništa. Drugo, ne bih se složio da je ovo državni udar, ovo je priprema za udar. Ovo je samo priprema Ustavnog suda da Plenković dobije Sabor. Prije nego što krenemo razgovarati tko je mandatar, jako je važno da se konstituira Sabor. To su dva odvojena procesa. Ja moram sazvati konstituiranje 20 dana od objave službenih rezultata – rekao je Milanović,a prenosi Jutarnji list.

– Sabor može mijenjati zakone, donositi nove zakona, može u okviru Ustava raditi što hoće – promijeniti izborne zakone, ukinuti Lex AP, ali ja tu neću sudjelovati. Pozivam sve koji su do izbora biti antikorupcijska koalicija, koji su glasali protiv skandaloznih mjera, da pokažu dosljednost. HDZ će imati barem potpredsjednika Sabora, ali predsjednika ne. Ovo nije priča o meni, ja sam predsjednik Republike, ja ću poštivati Ustav, a mandat će dobiti samo onaj sa 76 potpisa – rekao je Milanović i dodao da će volja građana biti poštivana i da se tu Ustavni sud ne može ispriječiti.

– Hoće li mi zabraniti političko djelovanje? Hoće li mi uzeti putovnicu? Što je sljedeće? Ti ljudi su opasni, tako više ne može dalje. Hrvatski ljudi su glasali protiv toga. Onaj tko skupi većinu, taj će voditi našu zemlju za koju se isplati boriti – zaključio je Milanović.

–Ja ću čekati dok se većina skupi, tu su razumni rokovi. Postoji mogućnost da se akteri dogovore, razumijem stavove stranaka, ali situacije je komplicirana i teška. Ako Sabor ne bude uspješan, može se raspustiti. Nije da prijetim. Nadam se da se to neće dogoditi – rekao je na kraju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje