Povežite se s nama

Međimurje

Iz noćnoga kluba izlaze dehidrirani, s naočalama na očima, a vani mrkli mrak

Objavljeno:

- dana

OPASNOST

– Iz noćnoga kluba izlaze dehidrirani, teturaju, s naočalama na očima, iako je van mrkli mrak – rekla nam je Čakovčanka prepričavajući scene koje se ponavljaju gotovo svakog vikenda u centru Čakovca.

Ona ističe da su pod utjecanjem i djevojke i mladići, a da nije riječ o posljedicama opijanja.
– Uzimaju nešto mnogo gore i opasnije od alkohola – dodala je.
Međimurska policija zna o kojem je hramu zabave riječ i vrlo često vikendom patrolira centrom grada Zrinskih. Ističe da razloga za paniku nema.
– Ma nema mjesta panici i nismo zabilježili drastičan rast zlouporabe droga u Čakovcu i Međimurskoj županiji – objasnio je Radovan Gačal, glasnogovornik PU međimurske.

Ušlagirani

Ipak, naša sugovornica rekla je da su mladi vrlo vjerojatno pod utjecajem nekih novih droga.
– Strašno je kako izgledaju, a čula sam da su među srednjoškolcima sve popularnije neke nove droge – istaknula je.
O pojavi novih droga potvrdili su i iz međimurske policije. Naime, sve više mladih danas kupuje određene preparate koji imaju isti učinak kao i kontrolirane droge. Naime, dileri i prodavači, proizvođači opojnih sredstva su razvili sofisticirane metode za proizvodnju novih droga.

Međimurska policija zna gdje se konzumiraju nove droge u hramovima zabave

– Postoje dvije vrste novih droga. Riječ je o dizajnerskim drogama, gdje su psihoaktivne tvari namjerno dizajnirane tako da oponašaju učinke kontroliranih droga, neznatno mijenjajući njihovu kemijsku strukturu s ciljem izbjegavanja zakonske kontrole. Druga vrsta su takozvane legalice, u kojima su neregulirane nove psihoaktivne tvari namijenjene oponašanju učinaka kontroliranih droga – dodao je Gačal.

Zanimljivo je da obje vrste opojnih sredstva možete naručiti preko interneta ili kupiti u smart shopu, što znači da nema više opasnosti da se s dilerom morate nalaziti u mračnoj ulici. Internet je napravio svoje, a današnje mlađe generacije koriste ga u krive svrhe.

Galaxy

U varaždinskom, ali i u međimurskom kraju najpopularniji je jedno vrijeme bio Galaxy sprej. Riječ je o osvježivaču zraka koji se mogao legalno nabaviti u smart shopu. Proizvod se reklamira kao egzotični miris uz čestu napomenu da nije za konzumaciju ili ljudsku uporabu. Sadrži sintetske kanabinoide, pa se pušenjem postižu učinci slični kanabisu, ali od 40 do 100 puta jači.

Mlade generacije internet koriste u krive svrhe, naručujući drogu koja dolazi na adresu

Stručnjaci ističu da nove droge, za razliku od konzumacije marihuane i hašiša, mogu izazvati teške ili nepredvidive posljedice, poput ovisnosti, psihotičnih reakcija, konfuznih stanja, ili nesvjestice, a konzumentima mogu stradati i unutarnji organi jer egzotično bilje sadrži i ekstrakte otrova. Sve to kao da nije dovoljno upozorenje mladima. Policija se, s druge strane, bori.

– Zakonske reakcije u odnosu na novootkrivene tvari utječu na pad dostupnosti i uporabe, ali istodobno rezultiraju pojavom novih vrsta droga. Većina zemalja, pa tako i Hrvatska, dobro rješenje vidi u uvođenju generičkoga, odnosno analognog pristupa u zakonsku kontrolu droga – zaključio je Gačal.

Opasnost od predoziranja veća

Sintetski kanabinoidi imaju psihoaktivni učinak sličan učinku tetrahidrokanabinola (THC), aktivne tvari kod indijske konoplje. Vežu na sebe kanabinoidne receptore u središnjem živčanom sustavu. U uporabi se nalaze kraće vrijeme te nema dovoljno literaturnih podataka o njihovu farmakološkom djelovanju, metabolizmu i toksičnosti za ljude. Moguće je da sintetski kanabinoidi imaju iznimno dugo vrijeme poluraspada, što ukazuje na produženi psihoaktivni učinak. Zbog varijabilnosti u smjesama za pušenje, kako u vrsti kanabinoida tako i u njihovim udjelima, smatra se kako je opasnost od predoziranja sintetskim kanabinoidima veća nego u slučaju THC-a. 

2 vrste novih droga kod mladih. Postoje dizajnerske  droge i legelice. U oba slučaja psihoaktivne tvari oponašaju učinke kontroliranih droga.

INTERNET
Nove vrste opojnih sredstava možete naručiti preko interneta ili kupiti u smart shopu, pa se izbjegava opasnost nalaženja s dilerom u mračnoj ulici.

100 puta jači učinak postiže se pušenjem Galaxy osvježivača zraka, a pritom vam mogu stradati i untarnji organi, jer isti sadrži ekstrakte otrova.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Vinko Žganec i „panonska narodna muzika“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO Muzej Međimurja Čakovec

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Vinko Žganec u širokoj je javnosti poznat kao skupljač narodnih pjesama. No, on pjesme nije samo skupljao, već ih je analizirao i istraživao i uspoređivao s drugim narodnim pjesmama. To su mu omogućile dvije stvari: izvrsno glazbeno obrazovanje i opsežan terenski rad na različitim područjima.

Skupljač i istraživač

Osim u Međimurju, Žganec je pjesme skupljao u susjednim pokrajinama Hrvatskom zagorju i koprivničkoj Podravini, istočnoj Slavoniji i Srijemu, Istri i otocima te na područjima Srbije (Vojvodina), Mađarske (Pomurje, mađarski dio Gradišća) i Austrije (austrijski dio Gradišća).

Znanstveni rad na skupljenom materijalu omogućilo mu je glazbeno obrazovanje koje je stekao tijekom školovanja. Program gimnazija u Varaždinu i Zagrebu te studij teologije koji je pohađao uključivao je klasičnu glazbenu naobrazbu: među ostalim harmonizaciju, starogrčke moduse (načine) i gregorijanske korale.

Panonski tip narodne muzike

U svom je plodnom istraživačkom životu Žganec napisao nekoliko stotina tekstova o narodnoj glazbi. Jedan od najznačajnijih tekstova teorijske naravi je „Muzički folklor naroda u Panonskom bazenu“ objavljen u zborniku „Rad kongresa folklorista Jugoslavije“ 1959. godine. U njemu dekonstruira ideju da je međimurska narodna glazba samo odjek mađarske, što je bila iznimno utjecajna teza koju su zastupali mnogi, između ostalog Bela Bartok.

U tekstu Žganec donosi pojam „tip panonske narodne muzike“. Pod stanovnike Panonskog bazena ubraja Mađare, Slovake, potkarpatske Rusine (Rušnjake), Rumunje, od Hrvata Međimurce i Podravce, od Slovenaca prekmurske Bohnece i porapske Slovence na rijeci Rabi. Zajedničke je crte našao i u pjesmama Lužičkih Srba (Sorba), Moravaca, Poljaka iz Šleske, Ukrajinaca, Moldavaca i Gradišćanskih Hrvata.

„Nekada! Što je to nekada?“

Propitujući taj pojam Žganec se pita kako to da skupine s različitom baštinskom podlogom (on, doduše, koristi termin „rasa“ koji smatram neadekvatnim pa se služim opisnom sintagmom umjesto njega) imaju zajednički tip glazbe. Nabrojeni narodi pripadaju trima skupinama: slavenskoj, romanskoj i ugro-finskoj. Kao moguće objašnjenje Žganec nudi četiri teorije koje se pojavljuju u literaturi: dominacija jednog naroda, princip radijacije, dobrovoljna recepcija i zajednički izvor.

Ne dajući konačan odgovor, Žganec najviše pažnje usmjerava na posljednju natuknicu. Kao mogući zajednički izvor navodi „stare panonske Slavene“ koji su obitavali na ovom prostoru. Po svom dolasku u Panonski bazen tu su tradiciju u svoju narodnu pjesmu uključili i Mađari kao ugro-finski narod.

Žganec tu tezu dodatno osnažuje činjenicom da je glazbena tradicija izrazito konzervativna kategorija. To znači da teško i sporo prihvaća strane utjecaje. Tekst završava pomirljivo konstatirajući da preuzimanje jednog naroda od drugog postoji u određenoj mjeri i da se ne smije smatrati kao nešto negativno. Podsjeća da sve istraživače „muzičkog folklora“ u radu treba voditi jedan cilj: „Služiti istini i samo istini, bez obzira kakvi će biti rezultati naših istraživanja!“

Nastavite čitati

Međimurje

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković: „Necertificirano sjeme smanjuje prinose“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija / pixabay.com

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković još se jednom osvrnula na Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je izazvao puno polemika u javnosti, ustvrdivši da na vidi razlog za odgodom njegova donošenja.

– Riječ je o redovnoj proceduri u Hrvatskom saboru, gdje će se tijekom dvaju čitanja provjeriti je li što propušteno – izjavila je ministrica Vučković.

Dodala je da su mali proizvođači izuzeti od certificiranja i dorade, baš kao i ekološki poljoprivrednici te da određene informacije iznesene u javnosti nisu točne.

– Imamo velik problem zbog korištenja necertificiranog sjemena, a koristi se prosječno na 20 posto velikih površina. To značajno smanjuje prinose i to je teška tema. Razmišljamo neke primjedbe otkloniti uvođenjem posebnih potpora. Nastojat ćemo ubuduće malo bolje voditi dijalog – zaključila je Vučković.

Na prijedlog novoga Zakona su krajem 2020. godine reagirali Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga „Biovrt – u skladu s prirodom“ i Udruga OPG-ova Hrvatske „Život“, ocijenivši ga nedorečenim.

Nastavite čitati